Kada jedan mladi kompozitor dobije porudžbinu da napiše kompoziciju za festival klasične muzike, nema sumnje da je riječ o značajnom uspjehu.

A ako se još radi o beogradskom BEMUS-u, na kome je prošle godine Simfonijski orkestar RTS-a, sa njim kao solistom na klaviru, izveo njegovu kompoziciju Slovenska antiteza, duo za klavir i orkestar, onda je to svakako dokaz više da se radi o umjetniku vrijednom pažnje.

Dvadesetšestogodišnji Trebinjac Marko Kovač završio je osnovne i master akademske studije na Odsjeku za kompoziciju Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi akademika Isidore Žebeljan.

Trenutno je student druge godine doktorskih studija, u klasi iste profesorke, a angažovan je i kao saradnik u nastavi. Povremeno obavlja poslove muzičkog producenta za Simfonijski orkestar RTS-a.

Ove godine, za potrebe muzičkog festivala Kotor Art, Marko je komponovao muziku za 20 gudača, Varijacija na temu Bokeškog kola, izvedenu premijerno u Kotoru, u julu mjesecu.

Za isti festival imao je porudžbinu i 2014. godine kada je napisao kompoziciju Dinarska svita, deset slika za obou, klarinet, fagot, hornu i klavir, koju je premijerno izveo poznati njemački ansambl „4.1“.

Godinu dana ranije u atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu, takođe premijerno, izvedena je kompozicija Aždaja i carev sin, bajka za violončelo i 14 gudača, nastala kao porudžbina Čelo-festa.

Markovo muzičko obrazovanje počelo je u Trebinju. Tu je okončao Osnovnu muzičku školu, ali i učinio svoje prve kompozitorske korake, kao trinaestogodišnjak. Nakon toga slijedi prelazak u Podgoricu, gdje je završio Srednju muzičku školu u klasi prof. Anke Asanović… Nakon toga, opet selidba, ovaj put u Beograd...

“Kada sam prvi put čuo kompoziciju profesorke Žebeljan, Konji Svetog Marka, iluminacija za orkestar, to je za mene bilo kao otkrovenje nekog potpuno novog i divnog svijeta. Njen, možda, ključni savjet za sve studente jeste da uvažavaju činjenicu da je muzika protok energije”, priča Marko.

Po njemu muzika i muzičari moraju da naprave veliki iskorak.

„Nova djela savremenog stvaralaštva u Srbiji se mogu rijetko čuti i to u okvirima specijalizovanih priredbi kao što je, na primjer, Tribina kompozitora. Nije teško primijetiti da publiku na festivalima tog tipa čine većinom sami muzičari – kompozitori, muzikolozi, svirači – a da je odsutan širi sloj „običnih“ ljubitelja i poštovalaca muzike. Dijelom je i muzika koju pišemo kriva zbog toga što su nam koncertne sale nekad poluprazne. Smatram sebe i svoju generaciju dužnom da učini sve da se to stanje promijeni nabolje. Mislim da, prvo, sama muzika mora da bude uvijek beskompromisno kvalitetna i upečatljiva. Pored nje, trebaju nam izvrsni muzičari koji će da je reprodukuju, a kada bi se svemu ovome dodao i snažan marketing i pažnja medija, čini mi se da bi rezultati i stanje na našoj klasičnoj muzičkoj sceni bili obećavajući”“, ističe Marko Kovač, prvi hercegovački kompozitor umjetničke muzike.

Ratomir Mijanović