TREBINJE │ Centar za gazdovanje kršom Trebinje nastavlja aktivnosti na izgradnji i opremanju modernog rasadnika mediteranskih i submediteranskih kultura, na 4,3 hektara zemljišta u Zasad polju – a naredni projekat je nabavka plastenika, čija se montaža očekuje na proljeće.
Direktor ove područne jedinice Šuma Srpske Branko Tasovac za Radio Trebinje kaže su sredstva za plastenik već obezbijeđena od Svjetske banke, posredstvom resornog ministarstva i matičnog preduzeća, te da će narednog mjeseca biti raspisan i tender za izbor najpovoljnijeg dobavljača.
On pojašnjava da je riječ o velikom i moderno opremljenom plasteniku za proizvodnju rasadnog materijala, dimenzija 80 puta 12 metara.
„Plastenik će imati digitalnu opremu za upravljanje vlagom, temperaturom, osvjetljenjem i drugim parametrima važnim za kvalitetnu proizvodnju sadnica. Već u martu, najkasnije do početka aprila plastenik će biti u rasadniku. Takođe, radimo i na završetku portirnice i magacinskog dijela. Projektom rasadnika još je planirana izgradnja garaže i parking prostora za mehanizaciju, kao i prostorije za pakovanje i punjenje kontejnera sa sadnicama. Naravno, tu će biti i upravna zgrada, sa kancelarijama i salom za sastanke“, precizirao je Tasovac.
On ističe da nije moguće govoriti o rokovima za završetak svih planiranih sadržaja u rasadniku, dok se upotpunosti ne obezbijede potrebna sredstva, podsjetivši da se upravo zbog visine ukupne investicije, koja se procjenjuje na oko 2 miliona KM, projekat realizuje fazno.
Tasovac je istakao da je do sada u rasadnik investirano oko 600.000 KM - za uređenje prostora, izgradnju priključnog puta i ograđivanje površine, te da je eksperimentalno krenula i proizvodnja sadnica, ali i uzgoj smilja na neiskorišćenom dijelu parcele.
Prema projektnom zadataku, napominje Tasovac, rasadnik bi trebalo da bude ujedno za turiste namijenjena oaza zelenila, kao i objekat za proizvodnju sadnog materijala mediteranskih i submediteranskih kultura, kojeg nema u ponudi rasadnika Šuma Srpske.
Cilj je, ističe Tasovac, da se obezbijedi ovdašnjem podneblju i klimi prikladan sadni materijal za pošumljavanje krša, ali i tržišno konkurentan proizvod, koji će Centru za gazdovanje kršom prodajom donositi nove prihode.
„Što se šumarstva tiče - prvenstveno razmišljamo o hrastu meduncu, čije je ovo matično područje, zatim jasenu i grabu, a ne bježimo ni od maslina i smokava - jer smatramo da te kulture nisu isključivo poljoprivredne. Bilo bi zaista lijepo da se na području Trebinja formiraju površine pod maslinjacima. Proizvodićemo i četinarske sadnice, poput alepskog ili primorskog bora, iako njih ovdje nerado sadimo, jer su strahovito dobar gorivi materijal. Takođe, razmišljamo i o proizvodnji raznih vrsta cvijeća, a što da ne - i ljekobilja“, ističe Tasovac.
Sa sadnicama iz vlastite proizvodnje i dodatnim prihodima od prodaje biće stvoreni uslovi za češće i intenzivnije akcije „ozelenjavanja“ hercegovačkog krša, što je, dodaje Tasovac, od izuzetnog značaja za područje visokog rizika od požara.
„Ove godine izgorjelo nam je 24.000 hektara površine, a uz sve naše napore i pomoć drugih - uspjeli smo da pošumimo tek 15 hektara. Samo uporedite ove cifre i one će vam najbolje kazati o našim mogućnostima – koliko smo bili u stanju da povratimo onoga što je prirodi oduzeto samo ove godine“, zaključio je Tasovac.
R.S.
