Da li su mnogobrojni sukobi širom planete izraz navodnog građanskog bunta ili su zapravo "dirigovani" iz jednog jedinog centra moći - Vašingtona. Pentagon danas vodi tajne ratove u 124 zemlje
PLANETA krvari iz tridesetak rana, puca se i gine na sve strane. Ovih dana se Latinska Amerika para po šavovima. Osim u Boliviji, Ekvadoru i Čileu, vri u Brazilu, Peruu, Argentini, Venecueli i na Kubi. U sva žarišta, prste su umiješali Amerikanaci, i po ko zna koji put potvrdili da je njihova istorija, zapravo, hronologija ratovanja.
Vašington u oružane sukobe ulazi bez oklijevanja. Najviše ratova sam je kreirao i vodio, a obrazloženje je uvijek isto: očuvanje demokratije i ljudskih sloboda. Samo u ovom trenutku, američka ratna mašina angažovana je na više desetina frontova. Od Drugog svjetskog rata naovamo, SAD gotovo neprekidno šalju svoje vojnike da prolivaju krv širom planete.
PREMA podacima Instituta za mir nemačke fondacije Berghof, ratovi se, uz (ne)prikriveno učešće Bijele kuće, vode u Ukrajini, na Filipinima, u Sudanu, Kolumbiji, Somaliji, na Bliskom istoku, u Siriji, Kongu, Mjanmaru, Indiji, Iraku, Nigeriji i Avganistanu. Ključni razlog podmetanja i raspirivanja požara je promjena režima, dolazak na vlast onih koji će službovati pod Vašingtonom. Ma kakav bio ishod američkih predsjedničkih izbora iduće godine, malo je vjerovatno da će se ova strategija Bijele kuće promijeniti na dobrobit svijeta.
Crni rekord Amerika drži u Avganistanu, gdje se rat vodi već 17 godina. Šefovi Bijele kuće su se smjenjivali, a ovo žarište je ostajalo. Izginulima se ne zna broja. Čim je pobijedio na izborima, Donald Tramp je poslao 4.000 dodatnih vojnika u ovu napaćenu zemlju da se pridruže trupama čiji su pripadnici prozvani "bezdušnim koljačima".
ODGOVOR na pitanje zašto je ambicija šefova Bijele kuće kao po nekom pravilu ogrnuta ratnom zastavom je - profit. Osim njega, SAD žele prevlast nad svima, mjesto na planetarnom pobjedničkom postolju. Ta pozicija, opet, sa svoje strane donosi profit i tako ukrug.
Na pitanje ko profitira nikada nisu odgovorili američki političari, niti mejnstrim mediji. Ključ leži u vojnom industrijskom kompleksu. Činjenica je da bi bez beskonačnih ratova, odnosno proizvodnje naoružanja svake vrste, od pušaka i metaka do ratnih brodova i podmornica, posao u ovoj oblasti stao, a sa njim i američka privreda u cjelini. Jer, tokom protekle tri decenije, ekonomija SAD je stagnirala, samo je vojna industrija, iako sporo, postojano rasla za dva do tri procenta godišnje.
Od Drugog svjetskog rata američka vlada bila je uključena u mnogobrojne ratove i orkestrirala udare u više od 50 zemalja, i to na osnovu laži, mahom iz pera CIA, koje su služile kao instrument za uništavanje i uklanjanje vlada, čiji potezi nisu na liniji interesa Vašingtona. Primjer je rat u Vijetnamu, koji je navodno izbio zbog incidenta u zalivu Tonkin, a sve što su o tome pisali mejnstrim mediji, podređeni politici svoje vlade, bilo je zasnovano na izmišljotinama.
I RAT u Iraku poveden je na prevaru zbog navodnog oružja za masovno uništavanje koje proizvodi Bagdad, a zapravo je cilj bio eliminisanje Sadama Huseina. Posljedica: Irak je razbijen i razoren, a na njegovoj teritoriji nikle su brojne terorističke organizacije. Slična priča odvijala se u Libiji sa namjerom da bude svrgnut general Moamer el Gadafi, koga je Amerika prethodno proglasila diktatorom.
Australijski novinar Džon Pildžer precizirao je prije pet godina da Pentagon vodi tajne ratove u čak 124 države i postavio pitanje zašto Evropljani tolerišu opasnost od novog svjetskog rata i plasiranje laži koje opravdavaju taj rizik.
"Razmjere naše ideološke obrade predstavljaju blistav, čak oštrouman i veoma uspješan primjer hipnoze, kao da se istina nikada nije dogodila, čak i dok se događa", napisao je Pildžer u tekstu za britanski "Gardijan".
On citira lani preminulog američkog istoričara Vilijama Bluma, koji je svake godine objavljivao osvježeni izveštaj o američkoj spoljnoj politici. Ti izveštaji pokazali su da su SAD od 1945. godine pokušale da svrgnu više od 50 vlada, od kojih su mnoge bile demokratski izabrane, kao i da su se grubo miješale u izbore u 30 zemalja i bombardovale civilno stanovništvo u isto toliko država, pri čemu su koristile biološko oružje, kao i da su pokušavale da ubiju lidere drugih zemalja. U mnogim od tih zločina, saveznica SAD bila je Velika Britanija, tvrdio je Blum.
Pildžer podsjeća da, pošto je pripremio svrgavanje demokratski izabrane vlade u Kijevu, Vašington nije uspio da uzme vojnopomorsku bazu na Krimu, koja istorijski i po pravdi pripada Rusiji. Rusi su je odbranili kao što su to činili u odgovoru na svaku prijetnju sa Zapada unazad gotovo čitav vijek, dodaje Pildžer.
- Ukrajina je, kao i Irak i Avganistan, postala zabavni park CIA, koja sa desetinama specijalnih jedinica uz EF-Bi-Aj jača "bezbjednosnu strukturu" koja nadgleda brutalne napade na one koji joj se suprotstavljaju - ocjenjuje Pildžer.
Hilari Klinton otvoreno je priznala da je istina koju otkrivaju i objavljuju alternativni mediji, zapravo neprijatelj države. U obračunu sa lažima koje, preko mejnstrim medija, lansira vlast u Americi, to jest u ratu za istinu, čovječanstvu ipak na raspolaganju stoji jedno, sve moćnije sredstvo, a to je internet. Dobra strana globalizacije je činjenica da informaciju danas može da plasira bukvalno svako, kao i da ona bude dostupnija nego nekada, na zidnim novinama.
HONGKONG
AMERIKA je tokom protekle sedmice usvojila zakon kojim podržava pobunjenike u Hongkongu. Obrazloženje je ovog puta koncentrisano oko demokratije, ali se "čita" i ekonomski motiv. Taj dokument, protiv koga je Kina zahtijevala veto jer podriva njene interese, čeka potpis Donalda Trampa. Propis predviđa da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga, koji će opravdati njegov poseban trgovinski status. Propisuje i sankcije kineskim i hongkonškim zvaničnicima, u slučaju da suzbijaju slobode na toj teritoriji.
ZARADU ULAŽU U KAMPANJE
NAJVIŠE inkasiraju najveće američke kompanije za proizvodnju i distribuciju oružja. To su "Lokid Martin" (36 milijardi), "Boing" (27,6) "BAE sistemi" (26,9), "Rejtion" (22,5) i "Dženeral dajnemiks" (21,6 milijardi). Profit ovih i još na desetine manjih proizvođača kreće se, kažu eksperti, oko čak dvije trećine "kolača" od 886 milijardi, dakle 590 milijardi dolara. Ove moćne korporacije zavise od američkog o(p)stajanja u građanskim ratovima u nesrećnim zemljama na koje je "kocka bačena", a posljednjih godina i u ratovima protiv terorista. Ove korporacije daju ogromne svote za predizborne kampanje političara, i tako ukrug, jer ruka ruku mije.
BUDŽET PENTAGONA
VOJNI budžet Amerike za sljedeću fiskalnu godinu iznosi 886 milijardi dolara, a 2016. godine bio je 767 milijardi. Ovo je drugo po redu najveće izdvajanje iz državne kase, odmah iza socijalnih davanja. Pentagon od države dobije čak četiri puta više novca nego što iznosi vojni budžet Kine - 216 milijardi. Vojni budžet SAD desetostruko je veći od ruskog koji broji 84,5 milijardi. U najkraćem, SAD troše više u "odbrambene svrhe", odnosno za naoružanje, nego devet zemalja koje ga slijede na listi i to - zajedno.
