Glumac Miro Nikolić, književni kritičari prof. dr Miroljub Joković i Petar Arbutina, autor Nebojša Rudan, književnici Čedo Baćović i Olgica Cice i voditelj programa Vlatka MusićTREBINJE | U Galeriji Kulturnog centra večeras su promovisana nova književna ostvarenja našeg sugrađanina, pjesnika i prozaiste Nebojše Rudana - treća zbirka poezije „Razdužbina“, u izdanju novosadske izdavačke kuće „Prometej“ i peti roman „Đeneralov trnov venac“, koji je objavila beogradska izdavačka kuća „Mandala“.
Književnik Olgica Cice o novoj Rudanovoj pjesničkoj zbirci „Razdužbina“ koja je nastajala u posljednjih desetak godina kaže da autor govori o čovjeku, životu, patnjama, vrijednostima i nevrijednostima na jedan svoj specifičan način.
„Moje viđenje naslova je razdužiti se i zadužiti se sa nečim, on se razdužuje sa vrijednostima koje su pale, sa ljudskim strahovima, sa pravdom koja za njega ne postoji koja je samo antonim za nepravdu, obezvređuje sve vrijednosti, razdružuje se sa njima, što je suština njegove knjige“, istakla je Olgica Cice, dodajući da svih 25 pjesama imaju vrlo naglašenu notu mračnog, pesimističnog, ali da je to Rudanovo viđenje svijeta i života.
Stihove iz Rudanove treće zbirke poezije „Razdužbina“ kazivao je glumac Miro Nikolić iz Nikšića.
Autor Nebojša Rudan ističe da roman „Đeneralov trnov venac“ govori sudbini i stradanju srpskog naroda u drugoj polovini 20. vijeka oličenog u liku đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića i kaže da je došlo vrijeme da se razbiju komunistički stereotipi po kojem su partizani nosioci svega dobrog i lijepog, a četnici ružnog.
„Cilj pisanja ove knjige nije bio da uspostavim drugu vrstu stereotipa u obratnim ulogama već pokušaj mog skromnog doprinosa da se raskrinka ta komunistička fama po kojoj su četnici Draže Mihailovića bili njemački kolaboracionisti. Oni su, u stvari, bili čuvari starog poretka, koji su htjeli da se očuva Jugoslavija u predratnim granicama i da narod 1945. godine, nakon kapitulacije Njemačke, na slobodnim izborima izabere oblik vladavine i slobodno odluči ko će vladati Jugoslavijom. Prošlo je 50 ili 60 godina a još uvijek je na snazi ta komunistička istoriografija koja ima jednu crno-bijelu sliku, crno-bijeli stereotip“, kazao je Rudan, dodajući da se duša srpska u narodu neće smiriti dok čiča Draža ne bude dostojno sahranjen.
Petar Arbutina, književni kritičar iz Beograda, navodi da u epistolarnom romanu Rudan kroz književnu fikciju pokušava da objasni kolika je bila tragedija prvog gerilca okupirane Evrope, đenerala Dragoljuba Draža Mihailovića i da kako nedovoljno poznajemo našu istoriju.
„Đeneralov trnov venac" nije roman koji treba da prevrednuje istoriju. Nebojša Rudan nije istoričar ali iz jedne književne fikcije koja je vrlo bliska stvarnosti, on uspijeva da kaže velike istine i na koje srpski narod možda još uvijek nije spreman“, naveo je Arbutina, dodajući da je autor usvojio jednu važnu moralnu konstataciju, a to je „dobru vjerujte samo kada strada, a istini vjerujte samo kada je zabranjuju“.
Na večerašnjoj promociji govorili su i prof. dr Miroljub Joković, književni kritičar iz Beograda i književnik Čedo Baćović iz Nikšića.
D.M.
