TREBINJE │ U okviru 19. Ćorovićevih susreta pisaca – Srpska proza danas, u organizaciji SPKD „Prosvjeta“ iz Bileće i Muzeja Hercegovine Trebinje, u galeriji ove ustanove danas su promovisani ovogodišnji brojevi časopisa za književnost i kulturu „Nova Zora“.

Glavni urednik časopisa prof. dr Miloš Kovačević istakao je da se tri broja za 2017. godinu - dvobroj za proljeće i ljeto, te izdanje za jesen – čitaocu ne preporučuju samo kao najaktuelniji izbor srpskog književnog i kulturnog stvaralaštva, već i osvjetljavanjem pitanja koja se tiču statusa samog srpskog naroda, njegovog identiteta, jezika i pisma.

U tom smislu, Kovačević izdvaja blok posvećen takozvanoj trebinjskoj deklaraciji o ćirilici, koji najavljuje budući zbornik radova nastalih na trebinjskom naučnom skupu iz marta ove godine, ali i više od toga – službeni status ćirilice kao jedinog pisma srpskog jezika.

„Zbornik će zapravo pokazati da je iz Trebinja potekla inicijativa za izmjenu zakona o jeziku i pismu, na čemu se već radi u Republici Srpskoj. S druge strane, svjedoci smo i jednog zamajca koji najveći svoj rezultat ima u najavljenoj deklaraciji o opstanku srpskog naroda, a u kojoj će se glavni dio odnositi upravo na status jezika i pisma kao identitetskih kriterijuma. Drukčije rečeno, kroz naš časopis se ogledaju prelomne godine našeg naroda i njegove kulture, odnosno vraćanja identiteta tom narodu i kulturi“, rekao je Kovačević.

Ovogodišnja izdanja „Nove Zore“, dodaje on, donose i najaktuelnije od pisaca u ovoj godini – od višestruko nagrađivanih soneta Miroslava Maksimovića, preko priča Radovana Belog Markovića i Mira Vuksanovića, do poeme Milice Bakrač – koja među rijetkima danas podsjeća na 170 godišnjicu Njegoševog „Gorskog vijenca“, a cijeli blok sa pričama i prikazima posvećen je književniku Radoslavu Bratiću, čime se časopis, povodom 70 piščevog rođendana, želio odužiti svom preminulom uredniku.

Kovačević preporučuje i tekstove Meše Selimovića i Emira Kusturice u rubrikama „Naši ljudi i krajevi“, koji i ličnim svjedočanstvima potvrđuju „da je srpska kultura mnogo šira i nije samo ono što je nastalo u krugu našeg pravoslavlja“.

Za člana redakcije prof. dr Mihaila Šćepanovića „Nova zora“ je svojevrsna „kohezija srpskog govornog i kulturnog prostora“, time što prostorno spaja sve srpske zemlje i dijasporu, a istorijski – našu kulturnu prošlost i sadašnjost.

„To je časopis koji ne dozvaljava, s jedne strane, da se zaboravi starina i korijeni - tu su razgovori sa najumnijim glavama Srpstva, ono što je zaboravljeno a što omladina može da nađe samo u bibliotekama. S druge strane, ona otvara stranice i za nove stvaraoce, prati njihov rad - a mladi magistri i doktoranti po prvi put se javljaju i ogledaju upravo na stranicama Nove Zore“, rekao je Šćepanović.

U okviru ove promocije predstavljen je i zbornik o stvaralaštvu književnika Radoslava Bratića.

Urednik i priređivač izdanja prof. dr Jovan Delić istakao je da je zbornik „Bratićeva Hercegovina“ prva književnikova „kolektivna monografija“, koja sadrži 39 esejističkih i naučnih priloga, među kojima su i radovi predstavljeni na naučnom skupu o Bratićevom književnom opusu održanom prošle godine u Bileći.

R.S.