U okviru „Sjećanja na vladiku Atanasija“, večeras je u Kulturnom centru održana druga sesija, pod nazivom „Lice i riječ - vladika Atanasije u sjećanju i bogoslovlju“, na kojoj su učestvovali počasni profesor hirurgije Georgijos Papageorgiju i Stavros Jagazoglu sa Teološkog fakulteta u Atini.
Profesor Georgijos Papageorgiju vjeruje da su hrabrost i smjelost u velikoj mjeri dar Božiji, a, kako kaže, vladici Atanasiju je taj dar bio dat u izobilju.
„Čast mi je što imam priliku da govorim o čovjeku koga smo svi mnogo voljeli i koji je za mene i mnoge druge predstavljao svetionik koji nam je pomogao da idemo u pravom smjeru. Oca Atanasija sam upoznao kada je imao 28 godina, u Crkvi Svete Trojice, gdje je tada služio. Nama tadašnjim studentima, otvorio je potpuno nepoznat i neodoljiv svijet. Taj čovjek nije bio od ovog svijeta, njegovo postojanje, njegov život bio je plamen vjere i posvećenosti ljubavi Božijoj. Prema nama se ophodio spontano, kao dijete, bez da je gubio autoritet sveštenika koji je kod nas izazivao poštovanje. Kada smo prolazili kroz teške periode, osjećali smo da je patio sa nama. Moram istaći da je odnos sa ocem Atanasijem bio pun poštovanja i slobode i uvijek smo osjećali njegovu veliku ljubav“, rekao je profesor Papageorgiju.
Profesor Stavros Jagazoglu rekao je da je vladika Atanasije bio jedan dubinski teolog, koji je veoma dobro poznavao duhovno predanje jelinskih otaca crkve.
„Atanasija Jeftića sam upoznao 80-ih godina, kao ostvarenog, upotpunjenog teologa. Kada sam slušao njegova predavanja, to je bila jedna živa, egzistencijalna teologija. Nije to bila knjiška teologija, nego jedna veoma široka i duboka teologija koja je mogla da govori umu i srcu mladog čovjeka tog vremena. Prije 25 godina, posjetio sam ove krajeve i sjećam se vladike Atanasija koji je nosio kragnu zbog povrede, ali je i dalje imao snagu i bio je veoma prisutan, bez obzira na sve tegobe. On je bio čovjek koji nije gledao iza, već ispred sebe, čovjek koji je sijao da bi oni koji dolaze nakon njega žnjeli“, naveo je profesor Jagazoglu
Moderator ove sesije bio je Visokopreosvećeni arhiepiskop losanđeleski i zapadnoamerički Maksim, a prevodilac gospođica Maja Rašović.
Sutra će u Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju, u 9 časova biti služen liturgijski pomen.
