Poslije lokalnih izbora u maju ove godine, u susjednom Herceg Novom, za predsjednika opštine izabran je Stevan Katić. Tridesetsedmogodišnji diplomirani ekonomista, član Demokrata Crne Gore, predstavnik opozicione vlasti, prilikom preuzimanja funkcije, rekao je „da je za njega čast i obaveza da u narednom periodu radi za dobrobit svih Novljana“.

„Herceg-Novi je dobio vlast koja neće građane svrstavati na njihove ili naše, vlast koja se neće zasnivati na podjelama, već pobjedama i vlast koja se neće rukovoditi ličnim već isključivo interesima grada“, poručio je tada Katić.

Svega četiri mjeseca je prošlo od tada. U ovom vrlo kratkom periodu, moglo se naslutiti da u „interese grada“ spada i saradnja sa Trebinjem, koja je, htjeli priznati ili ne, uvijek bila korektna, ali bez većih rezultata s obje strane. Delegacija Herceg Novog bila je više puta u Trebinju, ali i trebinjska u Herceg Novom.

O čemu su razgovarali, koje teme muče i jedne i druge, šta planiraju uraditi po pitanju ljepšeg života s obje strane granice, da li će se konačno ukinuti putarina i još mnogo toga, pitali smo, sredinom oktobra, u suncem okupanom Herceg Novom, predsjednika opštine Stevana Katića.

Gospodine predsjedniče, na ovogodišnjem Saboru na Zubačkim Ublima, govorili ste o potrebi saradnje na prekograničnom području. I ranije, čuli su se takvi akcenti, ali saradnja je ostajala u starim okvirima. Imate li ideju kako da se čvršće povežemo i oživimo prekogranično tržište?

Sabor na Ublima je naša tradicija, koja postoji dugi niz godina, tradicija koju moramo poštovati i smatram da je moja obaveza, kao predsjednika Opštine, bila da prisustvujem tom saboru. Poslije saborovanja sam ponovo bio u Trebinju, više puta, a prvi put za Krsnu slavu grada Trebinja, za Preobraženje Gospodnje. Nakon toga, u više navrata, sreo sam se sa g-dinom Petrovićem, gradonačelnikom Trebinja, sa kojim sam za vrlo kratko vrijeme izgradio dobar odnos i kvalitetnu saradnju. Uvjeravam vas da čelnici i u Herceg Novog i Trebinja, kada je u pitanju trenutna vlast u oba grada, imaju zaista dobru namjeru da se uspostavi saradnja koja će na svakom polju biti bolja nego što je bila do sada. Samo po pitanju putarine održali smo nekoliko sastanaka, jer je to glavni problem koji nas ograničava u slobodnoj komunikaciji.

O putarini se više i ne govori, jer nam je postala preveliki problem. Ima li načina da se putarina preseli u prošlost? Koliko znamo i gradonačelnik Trebinja pokazao je spremnost da se građanima s obje strane granice omogući lakša komunikacija.

U Herceg Novom smo organizovali sastanak sa investitorima. Da podsjetim, riječ je o grupaciji „Univerzal Monte“. Ti sastanci su bili poprilično dugački i naporni. Određeni zaključci su napravljeni. Formirane su radne grupe za Herceg Novi i Trebinje. Intenzivno sagledavamo načine kako da što prije uklonimo rampu i ukinemo naplatu putarine.

S obzirom na činjenicu da je ugovor o koncesiji potpisan 2008. godine i da ta koncesija traje do 2028. godine, dakle, još jedanaest godina, veliki iznosi su u pitanju. Zato pokušavamo da nađemo kompromisno rješenje sa investitorima.

Takođe, treba da znate da je opština Herceg Novi opoziciona u odnosu na državnu vlast u Crnoj Gori. S obzirom da je to magistralni putni pravac, mi smo predložili državi da ona preuzme na sebe obavezu da riješi ovaj problem, te da se naplatna rampa iskoristi kao budući crnogorski granični prelaz, jer postojeći granični prelaz, onaj kakav je sad, u jednom je zaista lošem stanju.  To bi za nas bila idealna kombinacija.

I gradonačelnik Trebinja je, kao što sam i sam, izrazio spremnost da se rampa podigne i putarina ukine. Zaista, postoji realna šansa da se to desi.

Takođe, moram pohvaliti napore vladike Grigorija. On nam je bio od velike pomoći.

I sam put Herceg Novi – Trebinje nije u najboljem stanju. Prošlogodišnje klizište između Kruševica i Vrbanja još uvijek nije sanirano? Da li ćemo na sanaciju čekati duže vremena?

Koncesionar „Univerzal Monte“ je dužan, po ugovoru, svih dvadeset godina da održava put. Čak u ugovoru stoji da su u obavezi, poslije deset godina korištenja, da presvuku kompletan asfalt na dionici od Petijevića do Meljina. E sad je sve pitanje nadzora. Mi smo dali smjernice našim službama kako i na koji način da obilaze put i pravno da sagledaju koje penale moraju platiti.

Tokom turističke sezone mnogo se čeka na granici. To donosi direktnu štetu i Trebinju i Herceg Novom. Vidite li to kao problem i da li ima načina da se do idućeg ljeta ovaj problem riješi?

Kad je u pitanju čekanje na granicama, to je zaista jedna ružna slika koja se dešavala ne samo ovo ljeto nego i prošle godine. Posebno je taj problem izražen na dva granična prelaza sa Hrvatskom: „Debeli brijeg“ i „Konfin“, gdje se ove godine čekalo i po šest - sedam sati. Zato pokušavamo da novim prostorno-urbanističkim planom uradimo zaobilaznice oko Herceg Novog. Ne možemo, opet ponavljam, kao lokalna uprava sami to da uradimo. Trebaće nam pomoć državne vlasti. Kad je u pitanju granica prema Trebinju. Veliki problem stvara naš granični prelaz, jer imamo samo po jednu traku za oba pravca. Taj problem bi riješili ako bi naplatnu rampu sa četiri trake, kao što sam već pomenuo, pretvorili u granični prelaz.

Problem Sutorine vjerujem da je prošlost. U svakom slučaju nikako ne može opterećivati odnose između Trebinja i Herceg Novog. Da li postoje neke barijere koje otežavaju poslovnu komunikaciju, posebno mislim na para-carinske takse i druga ograničenja koja ometaju funkcionisanje prekograničnog tržišta?

Taj problem smo riješili. Sutorina je teritorija opštine Herceg Novi iako je u nadležnosti Eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske. Više se granice ne mogu mijenjati, kao što ni Sutorina ne može biti barijera u komunikaciji Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Da se vratimo običnim ljudima i njihovim problemima. Za primjer, Novljana na trebinjskoj pijaci gotovo da nema, a i Trebinjci svoje proizvode u maloj mjeri donose u Herceg Novi. Možete li nekim konkretnim potezima u saradnji administracija susjednih gradova, bar tu robnu razmjenu na elementarnom nivou, nekako unaprijediti?

Mi to želimo, ali opet nailazimo na barijeru. To nisu ingerencije lokalne uprave. Državni nivo je taj koji o tome odlučuje. Vlada Republike Srpske i Vlada Crne Gore bi trebale da potpišu protokol o nesmetanom protoku poljoprivrednih proizvoda. Mi kao lokalna uprava ćemo uputiti dopis Vladi i Ministarstvu poljoprivrede da se olakša taj promet, ali opet kažem to nije u našoj nadležnosti.

Trebinje posljednjih decenija bilježi neočekivano visok turistički rast. Pitam Vas, vidite li mogućnost da saradnju u turizmu podignemo na veći nivo u obostranom interesu? Do sada bilo je sasvim malo kontakata i konkretnih dogovora na tu temu.

Mislim da i Trebinje i Novi imaju mnogo potencijala za razvoj  u oblasti turizma. Što se tiče Herceg Novog, naš najveći problem je nedostatak turističkih sadržaja. U proteklom periodu kuburili smo sa nedostatkom hotelskih kapaciteta. Nekad smo po broju hotelskih kapaciteta bili rame uz rame sa Opatijom. Međutim pogubnom politikom vlasti sa državnog nivoa i lošim privatizacijama, ostali smo bez većine od tih kapaciteta. Od prošle godine otvorena su dva hotela. Očekujemo u narednih godinu dana otvaranje tri do četiri nova hotela sa četiri ili pet zvjezdica. Sagledavamo na koji način turiste koji su u tranzitu i koji samo prolaze kroz Herceg Novi da zadržimo što je više moguće. Naš cilj je da van sezone organizujemo što više kulturnih dešavanja i da oživimo zimski dio godine. Iako je Herceg Novi prestonica kulture, ali ono što nam je potrebno je pred i post sezona. Zato smo se odlučili na  rekonstrukciju kuće Iva Andrića. Očekujemo da to bude jedan reprezentativan objekat koji će biti na ponos Herceg Novog. Dalje, od sljedeće godine tvrđava Forte Mare ide na Uneskovu listu što će dodatno promovisati Novi. Mnogo planova imamo.

Kad su u pitanju prekogranični projekti koje finansira Evropska unija, povučeni su neki potezi, bilo je dosta i zajedničkih skupova, ali se stiče utisak da prekogranični resursi ni u ovom formatu, nisu značajnije iskorišteni. Da li ste razmišljali da se više dinamike unese i u ovaj segment?

Potpuno se slažem. Mnogo projekata je ili u fazi razrade ili realizacije, ali to nisu infrastrukturni projekti. U pitanju je jačanje administracije, profesionalno usavršavanje ... Međutim, moramo što prije konkretizovati stvari i pokušati dobiti sredstva za veće infrastrukturne projekte. U jednom od razgovora koji smo imali sa delegacijom Trebinja dogovoreno je da probamo valorizovati planinu Orjen kroz park prirode ili čak nacionalni park. To bi mogao biti zajednički projekat naša dva grada. Opština Herceg Novi je dobila grant od 300.000 evra iz sredstava Evropske Unije za izgradnju avanturističkog parka na Vrbanju. To je lokacija „kod Šteficine kuće“. Dakle, bilo bi dobro da uđemo u zajedničku inicijativu prema IPA fondovima. Naša kancelarija za međunarodnu saradnju je izuzetna. Imamo obrazovane i obučene ljude koji znaju kako se rade projekti. Otkriću vam da već narednog mjeseca imamo zajednički sastanak timova, Trebinja i Herceg Novog, za prekograničnu i međunarodnu saradnju.

Da se vratimo na crnogorske teme. Kakva je vaša praksa u Crnoj Gori, kako se odvija međuopštinska saradnja? Da li osim turizma, funkcionišu i neke druge poveznice?

Pa znate kako. Kad je u pitanju saradnja sa drugim opštinama, mi u Crnoj Gori imamo Zajednicu opština. To je institucija koja treba da bude servis svim opštinama. Međutim, za sada ne  funkcioniše na način i u obimu na koji bi trebalo da funkcioniše. Zajednicu opština čine predsjednici svih opština, a predsjednici su iz različitih stranaka. Poslije Budve i Kotora, mi smo treća opoziciona opština na primorju, gdje Demokrate Crne Gore vrše vlast. Kad je u pitanju saradnja sa ove dvije opštine kao i sa još nekoliko opština, gdje je opozicija na vlasti, saradnja je izuzetna. Problem nam je državna vlast. Prosto iz razloga što nam stalno nameću prepreke u vršenju lokalne vlasti. Možda ne znate, ali situacija je takva da mi trenutno u Crnoj Gori imamo situaciju da država pokušava izmjenom određenih zakona da preuzme ingerencije lokalnih samouprava. Kako koju opštinu u Crnoj Gori gube, tako promijene zakon i mi kao lokalna vlast gubimo ingerencije. Takođe, oni sada mijenjaju sistemske zakone kompletno o lokalnoj samoupravi, usvajaju novi zakon o lokalnoj samoupravi, novi zakon o finansiranju lokalne uprave, koji opet postavlja nova ograničenja što je suprotno evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Ta evropska povelja govori da lokalne samouprave treba da budu što više decentralizovane, da se odlučuje sa lokalnog nivoa više odlučuje, a mi imamo upravo suprotnu situaciju.

Koji su projekti trenutno aktuelni u Herceg Novom? Znamo za dovršetak kolektora i kanalizacione mreže. Šta je sljedeće na redu? Da li je Herceg Novi riješio pitanje pitke vode? Da li imate drugih komunalnih problema? Šetalište je „raskopano“?

Kad je u pitanju, infrastruktura u Herceg Novom, konačno završavamo kanalizacioni kolektor koji se odužio previše. To je projekat koji je počeo još 2012. godine. Dakle, ulazimo u petu godinu. Kasni se 40 mjeseci u odnosu na planirani rok završetka radova. Imali smo lošeg izvođača radova, koji je prošao  na tenderu, a to je projekat koji je za opštinu Herceg Novi istorijski s obzirom na činjenicu da kolektor zajedno sa postrojenjem za preradu otpadnih voda košta 28 miliona evra. To je, sa pozicije lokalne uprave, zaista veliki projekat. Međutim rješavamo goruće pitanje i gorući problem. Za samo četiri mjeseca, otkad smo došli na vlast, pustili smo u rad jednu prioritetnu dionicu. Dakle, sredinom juna dionica od Forte Mare do Meljina je prikučena na kolektor. Tako da se već osjeća poboljšanje. Ušli smo u fazu završetka građevinskih radova od Meljina do Bijele. Završetak tih radova očekujemo do Nove godine. Projekat je započela vlast prije četiri godine, nastavila ova prije nas i evo na nama je da taj posao završimo. Loši putevi, raskopana šetališta su posljedica radova na kolektoru, ali mi smo ugovorom o izgradnji kolektora definisali uređenje šetališta i poslije januara 2018. godine ulazimo u tu priču. Moramo novim asfaltom presvući kompletno priobalje od Bijele do Meljina. Potrebno je završiti i novu rasvjetu te rekonstruisati austrougarske parapete. Sve će to biti završeno do naredne turističke sezone.

Za Herceg Novi je jako bitan projekat autobuske stanice. Postojeća nam stvara velike probleme. Upravo završavamo novu projektnu dokumentaciju za lokaciju nove stanice.

Veliki problem nam je i parking. Procjena je da nam treba 3.000 parking mjesta da bi grad mogao da funkcioniše. Zato ćemo mi u narednom periodu graditi podzemne i nadzemne garaže.

Takođe, u namjeri nam je da završimo kompletno šetalište od Igala do Herceg Novog. Tu nailazimo na barijeru jer je dio oko mora u vlasništvu Morskog dobra što je opet državni nivo. Moramo naći zajednički jezik.

Veliki projekti su nam vezani za poluostrvo Luštica. U junu smo završili polaganje podvodnog kabla od Kumbora do Pristana tako da će Luštica od novembra konačno biti stabilizovana napajanjem električne energije. Što se tiče ostalih projekata koji su započeti prije četiri godine kad sam i ja bio dio te opozicione vlasti, nastavljamo sa završetkom hotela u Bijeloj i nove saobraćajnice koja će povezivati priobalni put sa magistralnim. U Meljinama imamo ogroman projekat Lazareti kao i Porto Novi u Kumboru. Sljedeće godine taj dio će izgledati svjetski. Meljine nećete prepoznati.

I na kraju pitanje, kakva je bila ovogodišnja turistička sezona i da li ste kovertirali neke jače poteze za sljedeću turističku godinu?

Stupili smo na dužnost 8. juna tekuće godine, a turisti su uveliko bili u gradu. Zaista smo uložili vanljudske napore da sve stavimo pod kontrolu i u funkciju kako bi se ova turistička sezona odradila do kraja. Mislim da je odrađena na jedan zaista dobar način. Malo nas je omela sezona požara, i to ogromnih razmjera, kakvi se ne pamte u Herceg Novom. Ovom prilikom se moram zahvaliti svima koji su nam pritekli u pomoć iz opština i gradova okruženja. Svi su se pokazali na djelu, humano i ljudski. Bili su to stravični prizori. Što se tiče sezone, uvijek može bolje, ali se osjetilo da sve vrvi od turista. U svakom trenutku je bilo po nekoliko procenata više turista nego u istom periodu lani. Na današnji dan (17. oktobar, prim. autora), imamo 30% više registrovanih turista nego lani.

Šetalište – najveća želja!

Jedan od prvih i glavnih ciljeva je da uredimo šetalište. To je slika grada. Moj cilj je da produžimo šetalište čak do Njivica da dobijemo poluprsten. Onda bi zaista bilo impresivno. Duže od 10 kilometara, od Njivica do Bijele neprekidno pa čak i do Kamenara. U sklopu te ideje je da se postojeći željeznički tunel između Zelenike i Meljina osposobi za pješačku komunikaciju.

Aerodrom u Trebinju šansa za Novi

Mi, u Novom, pomno pratimo dešavanja oko aerodroma. Nije to šansa samo za Trebinje već i za Herceg Novi. Veći broj turista u naš grad dolazi preko dubrovačkog nego preko tivatskog aerodroma. Tako da bi izgradnja aerodroma na Zupcima bila značajna za nas.

Zašto je došlo do plaćanja putarine?

Građani i Trebinja i regiona treba da znaju zašto je došlo do plaćanja putarine i zato koristim ovu priliku da im to i objasnim. Godine 2008. vlast u Herceg Novom bila je opoziciona. Državna vlast ovaj put ka Trebinju nije htjela proglasiti za put od opšteg interesa odnosno magistralni put iako je bio u očajnom stanju. Zato je potpisan ugovor sa kompanijom „Univerzal Monte“. Oni su dobili koncesiju, uložili nekih deset miliona evra i napravili put. Dogovoreno je da 20 godina naplaćuju putarinu. Ponavljam, da su bile normalne okolnosti, da je naša država htjela da uzme stvar u svoje ruke, ovo se uopšte ne bi radilo na ovakav način. Zato mi sad imamo problem.

Jelena Kovačević/Maja Begenišić