MOSTAR │ Povratak srpskog stanovništva u dolinu Neretve je proces koji, kako godinama upozoravaju predstavnici njihovih udruženja, teče sporo. Prije rata bilo ih je blizu 30.000 u Mostaru, a na svoja ognjišta vratila se tek petina. Ipak, mostarska prigradska naselja Ortiješ i Lakševine svijetli su primjeri njihovog povratka koji traje već 15-ak godina.
Prema popisu iz 1991. godine, u Ortiješu su živjela 262 stanovnika srpske nacionalnosti, a veliki broj njih vratio se na svoja ognjišta. Svoje domove su većinom obnovili, problema s komšijama nemaju, međutim, priznaju kako je najveći problem nezaposlenost, naročito mladih. Ipak, svjesni su da u tom pogledu dijele sudbinu velikog broja sugrađana u Mostaru.
Sveštenik Branimir Borovčanin, paroh Druge mostarske parohije, u sklopu koje su i ova naselja, ističe kako je situacija u Ortiješu i Lakševini po pitanju povratka generalno dobra, dodajući kako tu žive i mladi bračni parovi s djecom.
- To je slika koju mi želimo da pošaljemo. Oni koji su se vratili među prvima snašli su se na neki način - ističe Borovčanin.
Jokica Šupljeglav, također, kaže kako u Ortiješu može živjeti svako ko hoće raditi. Povratnici u ovim naseljima uglavnom žive od poljoprivrede, a tek mali broj njih zaposlen je u privatnim firmama i državnim institucijama.
- Problema ovdje nikakvih nemamo, a što se tiče slabog zapošljavanja, dijelimo sudbinu većine sugrađana - kaže Šupljeglav.
Omladina nema posla
S njom se slaže i komšija Grujo Berberović, koji s porodicom živi u Trebinju, ali povremeno dolazi i u Ortiješ, gdje je s bratom nedavno podigao vinograd.
- Najlakše je kukati. Ja, ipak, kažem kako se nikad bolje nije živjelo - ističe Berberović.
Mještanin Bojan Džonlaga u Ortiješ se vratio prije 17 godina. No, napominje da u naselju pretežno žive starije osobe.
- Najveći problem je posao za omladinu. Otvaranje radnih mjesta itekako bi uticalo na povratak koji je, prema meni, prosječan - dodaje Džonlaga.
Predrag Šupljeglav, potpredsjednik Odbora Udruženja za održavanje pravoslavnog groblja u Ortiješu, kaže kako je do sada obnovljeno oko 120 kuća, dodajući da znatan broj objekata još čeka obnovu.
- Uglavnom se vratilo stanovništvo koje je tu godinama živjelo, a ljudi koji su se tu doseljavali prije rata radi zaposlenja u “Aluminiju” ili “Sokolu” ne vraćaju se, jer nemaju velike posjede koje bi obrađivali. Ekonomska situacija je glavni razlog slabog povratka. Nema zapošljavanja, a ljudi koji su se vratili uglavnom žive od poljoprivrede - dodaje Šupljeglav.
Avaz
