TREBINJE │ U posljednjem požaru koji je zahvatio planinu Leotar i okolna brda na sjevernom obodu grada izgorjelo je 1.450 hektara šume niskog rastinja, podaci su Centra za gazdovanje kršom Trebinje.
Branko Tasovac, direktor ovog javnog preduzeća, upozorava da svi napori na obnovi šuma ni približno ne mogu da kompenzuju štetu koju tokom sezone naprave požari, te da bi trebinjski krajolik usljed erozije opožarenog tla, ukoliko se i narednih godina ovakvo pustošenje nastavi, mogao nepovratno postati - beživotna kamenita pustinja.
„Pamtimo mi i veće i jače požare u našem gradu. Ovaj posljednji požar je specifičan po tome što se strahovito brzo širio i napredovao. U gašenju je učestvovao veliki broj vatrogasaca, ljudi iz civilne zaštite, Centra za gazdovanje kršom... Svi su dali svoj doprinos i maksimalno što su mogli od sebe da zaustave vatrenu stihiju“, kaže Tasovac za Radio Trebinje.
Tamo gdje nema ekonomskih šuma uglavnom govorimo o ekološkoj šteti?
- O ekološkoj šteti najviše i volimo da pričamo, to je ono na čemu najviše treba insistirati! Bojimo se da će doći do onog nepovratnog procesa erozije, koji bi praktično našu okolinu pretvorio u teren nalik na površinu Mjeseca. Kad ostanemo na golim stjenama - teško da ćemo moći išta od rastinja da povratimo.
Da li imate podatak koliko je ukupno šume u svim požarima izgorjelo od početka godine?
- Izgorjelo je oko tri hiljade hektara. Četrdeset jedan požar šumski je bio od početka godine. Imali smo mi i godina gdje smo trpili štete preko 25 hiljada hektara. To su ogromne štete. Imali smo i boljih godina gdje smo imali 300 ili 400 izgorjelih hektara, to su mali požari. Ova godina pada u neke od težih godina, ali svaki požar koji se dogodi je veliki problem. Vatra je najveći neprijatelj životne sredine.
Koja je vrsta šume izgorjela?
- Na ovom području istočne Hercegovine, koji zovemo kršem, ima uglavnom šikare, makije, gariga, ima nešto i visokih šuma, ali one su praktično oaze na području Hercegovine – njih je manje od 2% i nalaze se uglavnom na planinama.
I za ovaj požar kao i za većinu prethodnih kriv je ljudski fakor. Koliko znamo, niko ne odgovara za to, niko nije kažnjen. Kako komentarišete tu činjenicu?
- To su poslovi koji ne spadaju u naš domen, ali sam spreman da tvrdim da je preko 98% požara izazvao ljudski faktor. Da li slučajno ili namjerno - ne znam, ali u poslu kojim se mi bavimo vrlo rijetko smo nailazili na požare koji su izazvani, recimo, udarom groma. Imali smo ove godine jedan takav požar samo - i to je rjetkost. Sve se u suštini svodi na to da je ljudski nemar, nepažnja ili namjera uzrok požara u istočnoj Hercegovini.
Kada je planirano novo pošumljavanje i u kom obimu?
- Mi svake godine planiramo novo pošumljavanje i na žalost pošumljavamo onoliko koliko imamo novca. Planiramo svake godine oko 150 hektara, međutim vrlo često ne bude pošumljavanja nekih značajnih površina. Na primjer , prošle godine smo pošumili 50 hektara. To je značajno za pošumljavanje, ali kad uporedite hiljade hektara koje gore - onda to samo po sebi govori da ne vraćamo prirodi ono što je potrebno i koliko požari uzmu.
Kakvi su planovi Centra za gazdovanje kršom? Da li je rasadnik i dalje aktuelan?
- I dalje je priča o njemu aktuelna, ali nedostatak sredstava nas koči. Uspjevamo da proizvedemo nešto sadnica koje su autohtone na ovom području i po vrsti i po mjestu uzgoja. Dobićemo kvalitetne sadnice a taj pravi rasadnik, nadamo se, da ćemo već sljedeće godine napraviti. Jednostavno, problem tog projekta je finansiranje i ništa drugo...
Sunčica Pešić
