Gost jutarnjeg programa bila je Miljana Kuljić, master zdravstvene njege u Bolnici Trebinje.
Sa njom smo razgovarali o prejedanju tokom praznika i detoksikaciji organizma, kako da povećamo energiju tokom proljećnog umora, a između ostalog, kako ishranom popraviti opšte zdravlje.
1. Zašto ljudi imaju tendenciju da se prejedaju tokom praznika?
Koliko god se inače trudimo biti umjereni u jelu i piću i pazimo na ono što jedemo, za vrijeme praznika se svi ipak malo opustimo i zdrave životne navike stavljamo na jednu listu odluka, koje ćemo ispuniti nakon praznika. U prethodnom periodu imali smo Vaskršnji post koji je trajao 48 dana. I jednostavno naš narod je navikao posle posta da tokom praznika unese sve one namirnice koje u prethodnom period nije konzumirao, a i teško je nekada odoljeti bogatoj prazničnoj trpezi koje su spremile naše domaćice sa tolikom ljubavlju.
2. Koje su najčešće greške u ishrani koje se dešavaju tokom prazničnih dana?
Najčešće greške su povećani unos hrane koja usporava naš metabolizam. Tokom praznika unosimo veće količine prostih ugljenhidrata , transmasti i rafinisanih šećera i to najčešće putem kolača, a bijeli šećeri i brašno su prazne kalorije koje nemaju nikakvu hranjivu vrijednost.
3. Kako da uživamo u prazničnoj trpezi , a da ne pretjeramo?
Znate kako, istina je da nije lako u potpunosti se odreći bogate praznične trpeze i brojnih tradicionalnih slanih i slatkih jela, ali ono što sigurno možemo, jeste da se potrudimo da na neki način kontrolišemo taj unos hrane. Umjerenost i pravilno raspoređeni obroci su neka zlatna sredina kada su u pitanju praznici. Ako ćemo pojesti komad torte, onda ćemo popiti limunadu, a ne času koka kole, pa tako poslije kolača da pravimo taj neki balans.
4. Da li je istina da preskakanje obroka može da šteti?
Bitna stvar je da imamo redovne obroke tokom dana koji spriječavaju pad energije i održavaju nas budnim i fokusiranim za naše dnevne aktivnosti. Ako preskočimo obroke, našem tijelu počinju nedostajati trenutne zalihe glukoze, koja je glavno gorivo za mozak. Nizak šećer u krvi može da iscrpi našu energiju, tako da ćemo se osjećati usporeno i slabo. Najbitnija stvar je da u toku dana imamo tri do pet raspoređenih obroka, to jeste tri glavna jela i jednu do dvije užine.
5. Šta se dešava u tijelu kada se prejedemo i koje posljedice možemo osjetiti?
Nagli prelazak na kaloričnu ishranu tokom praznika moze dovesti do mnogobrojnih posljedica, javljaju su problemi sa usporenim metabolizam i povećano nakupljanje otpadnih materija u organizmu, to jeste toksina što može prouzrokovati brojne tegobe, a samo neke od njih su: glavobolja, umor, zatvor, nadutost, akne pa čak i osjećaj grižnje savjesti koji nas može dovesti do jedne vrste anksioznosti.
6. Šta biste savjetovali ljudima odmah nakon dana prejedanja kako da pomognu svome tijelu da se oporavi?
Moj neki savjet je da krenu sa ubrzavanjem svog metabolizma makar i minimalnom fizičkom aktivnošću, kao što je šetnja nakon ručka ili brzi hod, a vrlo bitno je da imaju pravilan raspored obroka koji će se sastojati od manjih porcija i da ta ishrana bude bogata vlaknima. Naravno nikako da ne zaboravim hidrataciju organizma.
7. Šta zapravo znači detoksikacija i da li je detoks zaistan potreban nakon praznika?
Praznična trpeza, iako je ukusom i izgledom veoma primamljiva, visoko je kalorična. Zbog toga je značajna detoksikacija organizma. Cilj detoksikacije je očistiti organizam od štetnih materija prvenstveno, napuniti ga vitaminima i mineralima te popraviti opšte stanje metabolizma nakon prekomjernog unosa masti, šećera i alkohola, pa čak i ako malo i pretjeramo, nakon praznika se posvetite čišćenju i oporavku organizma za popravak načinjene štete.
8. Koje napitke i namirnice preporučujete za čiscenje organizma nakon obilne i teške hrane?
Nema boljeg napitka od obične vode. Dnevno je preporučeno oko dva litra vode, takodje možemo vodu i da obogatimo dodatno sa nekim okusom kao sto su komadići limuna, krastavca, takođe možemo i da dodamo kašiku čia sjemenka koje su jako bogate omega 3 masnim kiselinama, kalcijumom i cinkom. Fokusirajte se na namirnice koje sadrže antioksidanse, vitamin, kao i one koje sadrže prebiotike kao što je kefir.
Aktivirajte se i nagradite organizam unosom svježeg voća i povrća pogotovo iz naših krajeva, zatim unos orašastih plodova i biljnih čajeva koji će nam vratiti energiju. Što više cjelovitog voća da se konzumira jer voće ima mrežu vlakana koja su nam potrebna radi bolje probave, a i spriječavaju nagli skok šećera u krvi. Citrusi su odlični prirodni čistači organizma, na primjer grejp je dobar za čišćenje krvnih sudova od masnoće. Preporučujem i mlaku vodu sa limunom i đumbirom koja umirujuće djeluje na nas probavni sistem kao i lagane supice i čorbice, sto više takve ishrane, a manje pržene i pohovane hrane. I da ne zaboravimo, sve namirnice treba unositi u određenim količinama.
9. Kako se vratiti zdravim navikama poslije praznika i šta poručujete ljudima koji se osjećaju loše zbog toga sto su pretjerali sa hranom?
Nikakvo gladovanje ne preporučujem i nema potrebe da se osjećate loše. Umjesto fokusiranja na brzi popravak stanja, pristupite ishrani kao promjeni načina života. Zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost treba biti životni stil koji ćemo njegovati dugoročno, a ne samo mjesec dana nakon praznika. I neka vam oči ne budu gladnije od želudca.
Sunčica Pešić
