RUDO | U kolevci nekadašnje JNA proterali „partizanska“ obeležja. Borci ljuti što je partizansko groblje u „četničkoj“ ulici...
Rudo danas samo malo liči na ono što je bilo nekad, naročito do 1991. U gradu koji je bio kolevka nekadašnje JNA, ulica Prve proleterske preimenovana je u Ulicu đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića. Bronzana Titova bista u prirodnoj veličini, prodata je za 404 marke užičkoj „Sigmi“.
A, kad je ruđanski Tito završio na skladištu otpada u Užicu, sa ulica su skinuta i imena njegovih saboraca, a njihova mesta zauzeli su kraljevi, carevi i voždovi.
Nema smisla da se Partizansko groblje nalazi u Ulici Draže Mihailovića, a ne Prve proleterske, kako je to bilo u prošlom veku. Tim pre što se u Partizanskom groblju nalaze kosti partizana poginulih i u borbi sa četnicima. Pri tome nemamo ništa protiv da se nekoj drugoj ulici u Rudom da ime Draže Mihailovića, ako to žele ovdašnji stanovnici - rekao je u Rudom Zdenko Duplančić, borac Prve proleterske brigade iz Beograda. U tome mu se pridružio i Boris Petković, predsednik „Jugoslovenskog centra Tito“ u Beogradu.
Oni uveravaju i da je „sramota što je sa Osnovne škole skinuta oznaka Prva proleterska“.
Zahteve da se ova nepravda ispravi podnosili smo bivšoj vlasti SNSD, a već dve godine molimo, ali bez rezultata i sadašnju iz Saveza za promene. Zato smo odlučili da pismo uputimo predsedniku Srpske Miloradu Dodiku i Vladi RS - rekao je Duplančić.
Profesor Blagoje Cerović, bivši zamenik načelnika i član PDP, koja je učestvovala u prošloj, a i u ovoj je lokalnoj vlasti, po nepisanom pravilu i ovog 22. decembra bio je „šef“ proslave Prve proleterske u Rudom, a o trošku lokalne uprave.
Čitam u štampi da Titovu pećinu u Drvaru godišnje poseti i do 60.000 turista, a naše Rudo - niko. A ovde je, zvanično, prvi put u porobljenoj Evropi, formirana prva regularna antifašistička brigada. Onoga čime bi se sav normalan svet ponosio, u Rudom se, eto stide - kaža za „Novosti“ profesor Blagoje Cerović.
I Savo Kojadinović, rodom iz Mokre Gore, a stanovnik Rudog od 1955. godine, kaže: „U Rudom se ponos i stid tumbaju naglavačke, pa ne čudi što prednost nad Prvom proleterskom dobija Šesta lička“.
Sve u svemu, Ruđani, zasada, u turističke svrhe nisu iskoristili to što su im se, kao ni u jednom drugom mestu „namestili“ i Tito i Draža. Tito je u Rudom formirao Prvu proletersku, a Dražu je na proleće 1946. uhvatila ondašnja Udba na teritoriji Rudog!
DA li zbog „prekrajanja“ istorije ili nečeg drugog, tek Rudom su kola krenula nizbrdo. Sa radom su prestali „Rudoplast“, „Auto-dijelovi“, „Polimka“, a ugasili se i „Poljoprivrednik“, Ugostiteljsko preduzeće „Lim“, a ugašeno je i oko 1.000 radnih mesta. Živi se od penzija i lokalnog budžeta od oko 3.000.000 maraka, kojima se godišnje doda i oko 1.500.000 maraka „globe“ od HE „Višegrad“.
Večernje novosti