Svečanom sjednicom Skupštine grada danas je obilježen Dan oslobođenja Trebinja u Prvom svjetskom ratu.
TREBINJE | Trebinje je 13. novembra 1918. godine oslobodio Treći bataljon 14. pješadijskog puka Timočke divizije, čime je okončana austrougarska okupacija ovih prostora.
„Lani, u okviru brojnih debata i naučnih skupova, iskazali smo svoja gledišta i ponovili stare činjenice vezane za Prvi svjetski rat. Sve je to, uglavnom, išlo na tuđe adrese, ali jedna takva analiza natjerala nas je da samokritički osmotrimo koliko smo sami krivi što nam se sve to dešava. Da ovo nisu prazne riječi potvrđuje činjenica da ni danas ne znamo tačno, ukupan broj žrtava u Prvom svjetskom ratu. Znamo koliko su nas koštali pojedini događaji. Kada smo prošle godine otvarali spomenik stradalih iz sela Orovac nije nam bio problem da njihova imena uklešemo u mermernu ploču, nije nam bio ni problem da ispišemo imena nevinih žrtava, koje su u Trebinju podignute na vješala generala Brauna. I njihova imena uklesli smo u kamen u kosturnici na našem gradskom groblju. Nije bio problem ni da, pod Klobukom, u kapeli podsjetimo na sve one Trebinjce, koji su poginuli u hercegovačkim jedinicama koje su učestvovale u odbrani Crne Gore“, rekao je u obraćanju na svečanoj sjednici gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević, i istakao da se na današnji dan moramo prisjetiti brojnih Hercegovca koji su silom mobilisani, a izgubili su živote tokom borbi na sjeveru Italije.
„Oni su sahranjeni na vojničkim grobljima, njihova imena su evidentirana, međutim, za našu istoriografiju oni nisu bili dovoljno relevantni. Kada pokušavate saznati njihov broj i imena, morate se obratiti Ratnom muzeju u Beču. Adrese naših instituta ne trebate testirati, jer do tih podataka, tamo, sigurno, nećete stići. Zbog svega toga, na prošlogodišnjoj sjednici, na ovaj dan, pokušali smo podstaći istoričare da se tematski okrenu Velikom ratu, da istraže i sakupe informacije do kojih se može doći, da tako sačinimo bijelu knjigu o tim crnim danima i da danas, kad žrtvama i herojima odajemo počast, znamo o kome govorimo. Nemam informacija da se na lokalnom i regionalnom nivou neko bavio ovom tematikom i da bismo uskoro mogli dobiti naučnu studiju o Prvom svjetskom ratu na području Istočne Hercegovine. Otud, danas, sa još više istorijske odgovornosti moramo se pokloniti svim žrtvama Prvog svjetskog rata, ovdje pod našim nebom i pod našim kamenom. Sa zahvalnošću danas pominjemo borce četrnaestog puka Timočke divizije, koji je Trebinju, donio ne samo slobodu, nego i otvorio vrata jednom novom vremenu, koje je započinjalo, vijekovima isčekivanom viješću, da ovaj narod, konačno, ima svoju državu u koju unosi i svoje ime i svoj istorijski identitet i svoj nesporan, ali dugo suspendovan, državotvorni kapacitet. Sve ovo govorim zato što osjećam da, i pored brojnih poteza tokom prošle godine, još nismo podvukli crtu pod događaje koji nose datume od 1914. do 1918. godine. Ja zato i ovom prilikom apelujem i na pojedince i na naučne institucije da se prihvate posla, da dobijemo nova kritička izdanja, a time i nove argumente u sučeljavanju sa onima koji nisu blagonakloni i koji bi našem narodu htjeli da pripišu odgovornost za jedan krvavi planetarni događaj.“
Govoreći o aktuelnom političkom i privrednom trenutku gradonačelnik Slavko Vučurević rekao je da je ovo prilika da govorimo i o sadašnjem vremenu, da vidimo gdje smo danas, i kud i kakvim korakom idemo.
„Opet, vremena nisu najsretnija. Okruženje nam nije najnaklonjenije, a ni ruku na srce, ne pucamo od snage i jedinstva. Ono što nam u svemu tome daje volju da istrajemo jeste naše istorijsko usmjerenje da živimo u slobodi i zajednici sa drugim narodima, koji nas cijene i prihvataju. Mi u Trebinju imamo dvije paralelne priče koje su decenijama aktuelne. Prva priča je o naslijeđenom siromaštvu ovog regiona, a druga o našoj nedovoljnoj sposobnosti da se pametno i efikasno organizujemo i da, onu prvu priču, priču o siromaštvu, bacimo na istorijsko smetljište. Od posljednjeg rata do danas, uglavnom smo bili osuđeni na loše vijesti. One ljepše, koje donose i više nade i svjetlosti, bile su sasvim rijetke.“
Kapitalne investicije - Trebinje će postati veliko gradilište
Gradonačelnik Vučurević na današnjoj svečanoj sjednici najavio je značajne kapitalne investicije u Trebinju.
„Konačno, dobili smo kapitalne investicije, a da iza njih ne stoji ni narod ni država. Dakle, one nisu utemeljene ni na mjesnim svenarodnim samodoprinosima, niti parama „odozgo“, nego na činjenici da su poslovni ljudi, lucidno i inteligentno, osjetili vrijednosti u koje valja ulagati i zbog kojih se, ako je potrebno, treba i zaduživati. Ne trebam vas uvjeravati, vi sigurno osjećate, koliko je narod podigla buka građevinskih mašina, koja ako malo pođete iz grada, dopire od Draženske Gore. Vjerovatno ste upoznati, ali da ponovim, riječ je o mega-projektu turističkog karaktera, pod nazivom „Sunčani grad“, čiji je idejni tvorac Rodoljub Drašković, a nosilac projekta njegova firma „Svislajon“, koja ovih dana otvara i novi pogon u Gorici sa novih 300 zaposlenih. Draženska Gora će imati višestruko atraktivne turističke sadržaje i uvjeren sam da će angažovati sve naše graditeljske kapacitete, ali i zainteresovati i druge investitore da svoj novac ulože u ovaj dio trebinjske šume ili na neke druge lokalitete u Trebinju. Da ovaj projekat ima potpuno zdravu i razumnu osnovu govori i činjenica da su u Trebinju, tokom ove godine, u rad ušli novi smještajni kapaciteti, i da su trenutno u izgradnji dva veća hotela u centru grada. Ima najava da će se i na drugim mjestima graditi hoteli najviših kategorija, a otvoreno je i drugo poglavlje memorijalnog kompleksa na Crkvini. Sve u svemu, Trebinje je i sad, a tek iduće godine postaće još veće gradilište. Veoma često dolaze poslovni ljudi sa novim zamislima i to me uvjerava da je novi, dugoočekivani ciklus razvoja počeo, da je zamajac pokrenut i da se više teško može zaustaviti“.
On je naveo da Trebinje u narednom periodu mora značajnije da koristi potencijale međunarodnih fondova, prije svega kroz projekte razvoja agrara i proizvodnje zdrave hrane, te pruži snažniju podršku i administrativne olakšice za razvoj preduzetništva.
„Naravno, potrebno nam je još mnogo više znanja, mnogo više poslovnih veza, mnogo više istraživanja vlastitih turističkih potencijala i mnogo više ulaganja u mlade turističke kadrove koji, samo da ilustrujem, za ovaj grad danas imaju značaj kao što su 50-tih godina imali značaj mašinski i elektro inženjeri. Ovo podvlačim, zato što i u turističkom razvoju moramo otvoriti jedno novo poglavlje, koje će karakterisati mnogo ambicioznije i naučno fundamentalnije projektovanje turističkog razvoja. Sve u svemu, moram reći da je ovo bila godina otvaranja Trebinja i značajnih prekograničnih inicijativa. Prije nekoliko mjeseci u Ženevi smo prezentovali naš poslovni kapacitet u svim domenima i Trebinje uvrstili na listu onih gradova u koje će Evropa investirati. Nakon toga, uz pomoć Njemačke ambasade, u Trebinju je fondacija „Konrad Adenauer“ organizovala investicionu konferenciju o prekograničnoj saradnji na kojoj su otvorene nove mogućnosti za zajedničke projekte sa našim susjedima“.
Napomenuvši da se Trebinje u ovoj godini suočio sa deficitim gradskog budžeta od 5.200.000 KM poslije propasti Bobar banke, Vučurević je rekao da nije izvjesno kakva će sudbina novca u Bobar banci biti, a da je gradska administracija povukla sve pravne poteze, koji su bili na raspolaganju.
„Ipak, i u takvoj situaciji uspjeli smo da stabilizujemo budžet. Sa ponosom ističem, domaćinskim poslovanjem održali smo stabilnost javnog sektora i sve parametre lokalne stabilnosti, očuvali. Neću pretjerati ako kažem da je Trebinje danas finansijski, možda, i najstabilnija lokalna zajednica u BiH. Prije tri dana usvojili smo i rebalans budžeta. Rebalansirali smo samo dvije značajnije pozicije i to, one koje i nisu samo od nas zavisile. Naime, zbog odlaganja realizacije druge faze vodosnabdijevanja, u čemu je grad trebao da participira sa oko 700.000 KM, i već pomenute situacije sa Bobar bankom, budžet je za ovu godinu, rebalansom određen na nivou 21.000.000 KM, što je samo 7% manje od plana za 2015. godinu. Dakle, održali smo uravnoteženje svih pozicija budžeta, što ocjenjujemo kao veliko postignuće. Iz budžeta smo maksimalno podržavali sve projekte vezane za jačanje urbane opšte privredne infrastrukture“.
Gradonačelnik Vučurević je naveo da je Grad u proteklom periodu uspio da pokrene ili realizuje niz projekta vezanih za jačanje gradske i opšteprivredne infrastrukture.
„Tokom godine, aplicirali smo nizom projekta prema IPA fondovima - rekonstrukcija javne rasvjete, zamjena energentski neefikasnih rasvjetnih tijela sa LED svjetlosnim modulima, na potezu kružni tok – Aleksina Međa, izgradnja sistema grijanja uz pomoć kotla na pelet u dječijem vrtiću u Gorici, projekat „Vina Hercegovine i sir Pljevalja za užitak Evrope“, koji ima za cilj jačanje prekogranične saradnje i jačanje lokalnog ekonomskog razvoja, Norveška ambasada u BiH uključila se u rješavanje nekih problema u oblasti zaštite životne sredine. U okviru projekta „Izgradimo zeleni imidž“, nabaviće i postaviti nove kontejnere za odlaganje otpada na području grada, a Bugarska ambasada je odobrila projekat rekonstrukcije i zamjene svih otvora na zgradi Centra srednjih škola. Ukupna vrijednost navedenih, odobrenih, projekata je oko 700.000 KM“.
Vučurević je napomenuo da je trenutno aktuelan projekat rekonstrukcije zgrade Doma kulture, koji finansira Turska razvojna agencija „TIKA“, a vrijednost projekta je preko 1.000.000 KM i podsjetio da je krajem septembra završena realizacija projekta pod nazivom „Unapređenje turističke i saobraćajne signalizacije“, koji je finansirala Evropska unija iz fondova za predpristupnu pomoć, a u okviru programa prekogranične saradnje BiH – Crna Gora.
„Projekat je trajao 20 mjeseci, a budžet projekta iznosio je 560.000 KM, od čega je Evropska unija donirala 400.000 KM, a budžet Grada Trebinja 160.000 KM. Ovom prilikom, na području našeg grada, postavljeno je novih 300 znakova ulične turističke signalizacije i 40 informativnih turističkih tabli. Pored ovog, u Trebinju je postavljen jedan interaktivni izlog, koji omogućava turistima da dobiju detaljne informacije o turističkoj ponudi grada.“
On je dodao da je posebno u fokusu gradske uprave bio najugroženiji dio stanovništva, te da je za ove kategorije izdvojeno dva miliona maraka.
"Ovaj grant je veći za nešto više od 2% od planiranog, što potvrđuje naše stalno opredjeljenje da najugroženije kategorije stanovništva ne smiju trpjeti eventualne probleme našeg budžeta. Istovremeno, nastavili smo sa praksom stipendiranja studenata i đaka. Iz budžeta grada stipendiju dobija 120 djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, kao i 130 studenata, čiji je prosjek ocjena preko 7,5".
Na nivou lokalne zajednice izvedeno je niz komunalnih poslova, koji su dugo bili na „listi čekanja“, naveo je Vučurević.
„Zaustavljeno je dalje propadanje simbola turističkog Trebinja, stoljetnih platana, nastavili smo radove na revitalizaciji gradskih zidina, završili smo jedan od najznačajnih projekata, prvu fazu vodosnabdijevanja grada, čime smo značajno poboljšali kvalitet napajanja Hrupjela, Carina i Vinograda, završili smo asfaltiranje značajnog broja ulica u prigradskim i seoskim područjima, dio gradske kanalizacije u Gorici, ispred fabrike alata, je završen, nastavljena je izgradnja distributivnog cjevovoda tehničke vode na zubačkom platou, a USAID će, u okviru „Golf projekta“, nastavak radova finansirati u iznosu od 300.000 KM. Svjesni smo da sve zacrtano nije urađeno u potpunosti, tu prije svega mislim na kapitalne investicije, ali će sljedeća godina biti - godina investiranja, što je već naznačeno u projekciji budžeta za 2016. godinu“.
On je naveo da Trebinje u narednom periodu mora značajnije da koristi potencijale međunarodnih fondova, prije svega kroz projekte razvoja agrara i proizvodnje zdrave hrane, te pruži snažniju podršku i administrativne olakšice za razvoj preduzetništva.
„Moramo nastaviti i intezivirati pružanje podrške i obezbjeđenje administrativnih olakšica svima onima koji otvaraju srednja i mala preduzeća, razvijaju porodični biznis ili grade neki značajniji privredni objekat. Naša podrška ne smije izostati ni onim programima koji bogate našu turističku ponudu, te moramo raditi na daljem razvoju komunalne infrastrukture. Ovdje da napomenem, da uskoro predstoje radovi na renoviranju i dogradnji prečistača u Zasad polju i ulaganju oko 1.000.000 KM. Sredstva je obezbijedila Švedska agencija SIDA. U fokusu našeg djelovanja biće i podrška svim projektima koji jačaju kreativnost i društvenu odgovornost mladih“, rekao je Slavko Vučurević i najavio da je zapošljavanje mladih bila je i ostaje stalna briga.
„Upravo, ovih dana, završavamo izradu socijalne karte naših građana, koja će biti osnova zapošljavanja u narednom periodu. Takođe, nastojaćemo da značajnije utičemo na efikasnije rješavanje aktuelnih pitanja boračkih kategorija. Našu stalnu podršku imaće i projekat 'Trebinje-grad kulture', jer je riječ o značajnom faktoru sveukupnog razvoja naše sredine. Ovaj projekat čiji je idejni tvorac i začetnik Jovan Dučić, mnogi vide kao definitivan rezultat“, zaključio je gradonačelnik Vučurević.
Nakon svečane sjednice, delegacije Gradske uprave i Skupštine grada položile su cvijeće na trebinjska spomen-obilježja žrtvama i borcima za slobodu svih oslobodilačkih ratova.
Radio Trebinje
