Omogućiti djeci zdravo odrastanje – cilj je milijardi roditelja širom planete. Naučno je dokazano da su najvažniji preduslovi za ostvarenje maksimalnog razvojnog potencijala djece – dojenje i pravilna ishrana, te vakcinacija. Zahvaljujući vakcinama, pod kontrolu su stavljene mnoge, ranije smrtonosne bolesti, a na godišnjem nivou spriječi se do 3 miliona smrti.
Ipak, posljednjih godinu dana, kada je fokus zdravstvene zajednice usmjeren prema epidemiji KOVID-19, redovna imunizacija djece nenamjerno je gurnuta u drugi plan. Posljedice ovoga mogu biti fatalne: od lošije zdravstvene slike pojedinaca, do veće smrtnosti usljed pojave epidemije bolesti za koje se mislilo da su iskorijenjene.
Nažalost, i na planu redovne imunizacije Bosna i Hercegovina bilježi loše rezultate: čak 32% djece nije u potpunosti vakcinisano, a taj trend raste.
Zabrinjavajući su podaci navedeni u posljednjem izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine o redovnoj imunizaciji provedenoj tokom 2020. Najveća stopa procenat imunizacije je u slučaju vakcina koje se daju još u porodilištima, protiv tuberkuloze (95%) i hepatitisa (94%), što je i očekivano. Ali kako se kalendar vakcina pomiče prema starijem uzrastu djece, tako opada i stopa imunizacije.
Što je imunizacijska pokrivenost manja, veći je rizik od zaraznih bolesti. Stoga na vakcinisanje djece ne treba gledati samo kao na individualnu odgovornosti roditelja, već i na čin društvene odgovornosti.
U nastavku izdvajamo odgovore na neka od najčešće postavljenih pitanja.
Šta su to vakcine i zbog čega se preporučje vakcinacija?
Vakcine su medicinski preparati koji koji stimuliše imuni odgovor organizma da stvori antitijela. Neke od bolesti od kojih se možemo zaštiti vakcinama su morbili, difterija, polio, veliki kašalj, difeterija i rubeola.
Odakle dobijamo vakcine? Da li su one ispravne i 100% sigurne za našu djecu?
Sve vakcine koje se koriste u domovima zdravlja u Bosni i Hercegovini su prošle rigorozne kontrole od strane Svjetske zdravstvene organizacije, zemlje proizvođača i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Nema ni jednog razloga za sumnju u kvalitet vakcina. Sve vakcine su nabavljene od proizvođača koji su pristuni na BiH tržištu više decenija i dokazali kvalitet.
Koje su moguće nuspojave kod vakcina? Da li je normalno da dijete nakon primljene vakcine ima povećanu tjelesnu tempretaraturu ili mu otekne ruka?
Mala i kratkotrajna temperatura je znak da organizam počinje da reaguje na vakcinu i to je normalna, čak poželjna pojava. I otok na ubodnom mjestu spada u očekivane postvakcinalne reakcije. Roditelji uvijek prilikom vakcinacije dobiju informaciju kako da se odnose prema tome – hladni oblozi i sl. Samo ako oteklina traje duže od tri dana i praćena je temperturom preko 38.5 C treba se obratiti ljekaru.
Da li je istina da MMR vakcina može biti uzrok autizma?
Ne, to je mit koji se pojavio prije 16 godina, na osnovu falsifikovanju rezultata naučne studije.
Lažne informacije koje se mogu naći na internetu ili narativ koji se širi u neformalnim razgovorima je da su vakcine opasne i da nakon vakcinacije može doći do ozbiljnih posljedica – autizma, paralize, gluhoće, epileptičnih napada te smrti djeteta. Međutim, istina je da su komplikacije nakon vakcinacije vrlo rijetke. Statistički, na milion primljenih vakcina, samo četiri mogu rezultirati ozbiljnim alergijskim reakcijama, a ozbiljne komplikacije dešavaju se u jednom od sto miliona slučajeva.
Jesu li vakcinisana djeca ugrožena od nevakcinisane?
Djeca koja su potpuno vakcinisana nisu ugorožena. Međutim, uvijek postoji procenat djece koja nisu primila sve doze vakcina, ili ih nisu primila na vrijeme i ona su izložena riziku. Nema razloga da neko oboli zbog samovolje roditelja i odbijanja vakcinacije. Obuhvat vakcinama od 90 posto znači da je 10 posto djece i dalje izloženo riziku. Svi koji nemaju apsolutnu kontraindikaciju, treba da se vakcinišu. Ne smijemo nikad zaboraviti da među djecom ima onih koji radi nekih stanja i bolesti, ne mogu dobiti vakcinu. Ali ako su njihovi vršnjaci vakcinisani u visokom procentu, a to je iznad poželjnih 95%, oni će biti junaci, zaštitinici svojih prijatelja.
Treći talas epidemije je u padu, šta učiniti da spriječimo ili što duže odgodimo pojavu četvrtog?
Posljednjih nekoliko dana svjedočimo osjetnom smanjenju stope zaraženih korona virusom u Bosni i Hercegovini. Nakon alarmantnih vijesti koje su pristizale tokom kulminacije trećeg talasa epidemije KOVID-19, čini se da je nastupilo toliko željeno olakšanje.
Jasno je da je period opuštanja i te kako potreban građanima BiH, umornima od loših vijesti i straha od zaraze. Po anketama provedenim u bh. medijima, oko 35% ispitanika izražava potrebu za psihološkom pomoći usljed posljedica koje pandemija ostavlja na mentalno zdravlje.
Sve veći broj vakcinisanih u svijetu takođe ulijeva optimizam da će pandemija uskoro biti prošlost, a svijet se vratiti u neki normalniji život.
Ipak, potrebna je svijest da smanjenje broja oboljelih ne znači da je virus SARS-COV2 iščezao. Vakcinacija nije magični štapić koji će trenutno riješiti problem, s obzirom da vakcine djeluju postepeno i treba vremena da se razvije ćelijski imunitet, a nakon toga i kolektivni. Dosadašnja iskustva naučila su nas da za izbijanje novog vala treba tek nekoliko dana nekontrolisanog rasta oboljelih. Kako se to ne bi desilo, potrebna je odgovornost svih nas.
Tri jednostavne mjere
Kako nauka, tako i praksa, pokazale su da za individualno zdravlje pojedinca i prevenciju širenja virusa veliku važnost ima provođenje tri osnovne epidemiološke mjere: nošenje maske, držanje fizičke distance i redovno pranje ruku.
Maska koja je ispravno stavljena i ugodno zategnuta preko usta i nosa služi kao fizička barijera kojom štitimo sebe i ljude oko nas. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi istraživanja koja procejenjuju da se nošenjem maske u prisustvu drugih rizik od infekcije smanjuje do 70%.
Sama maska ne može nas zaštiti od infekcije KOVID-19, te je zbog toga potrebno provoditi i ostale dvije mjere – držanje fizičke distance od minimalno metar, te često pranje ruku, navodi se i u uputama različitih Zavoda i Instituta za javno zdravstvo, između ostalih FBiH, RS i Brčko Distrikta
Dokazano je da fizička distanca u velikoj mjeri štiti od infekcije. Naime, kapljice koje se izbacuju kašljanjem i kihanjem, pa čak i govorenjem, mogu sadržavati različite viruse, pa tako i korona virus. Osobe koje se nalaze u neposrednoj blizini inficirane osobe mogu udahnuti te kapljice i tako se veoma lako zaraziti, objašnjavaju svjetski eksperti zdravlja, između ostalog i Dr. Anthony Fauci, vodeći američki imunolog i medicinski savjetnik Bijele kuće.
I na kraju, ne smijemo zaboraviti ono što smo naučili još u vrtiću – često pranje ruku. Voda i sapun su naši saveznici u borbi protiv virusa, a ukoliko nismo u mogućnsoti, pomoći će i sredstva za čišćenje na bazi alkohola. Smjernice različitih međunarodnih organizacija kao i lokalnih jedinica zaštite javnog zdravlja navode da 20-30 sekundi pranja ruku vodom i sapunom u velikoj mjeri pomaže da sačuvamo naše zdravlje.
Preporučljivo je i da se suzdržimo od rukovanja, zagrljaja i sl. s ljudima koji ne pripadaju našem najbližem krugu. Svoju srdačnost možemo izraziti i drugim lijepim gestama i riječima.
Svi smo odgovorni za prevenciju i provođenje jednostavnih individualnih epidemioloških mjera, kako bismo doprinijeli zdravlju čitave zajednice. Čuvajući sebe, čuvamo i druge!
