TREBINJE │ Radovi na izgradnji sistema za navodnjavanje u Trebinjskom polju trebalo bi da počnu za dvije do tri sedmice, a mašine će na teren po okončanju nabavki potrebne hidrotehničke opreme.
Autor idejnog rješenja sistema Duško Vujović za Radio Trebinje kaže da će Trebinjsko polje biti najveća cjelina obradive površine na području bivše Jugoslavije pokrivena sistemom koji vodom preko zatvarača omogućava primjenu najsavremenijih metoda navodnjavanja.
Sistem će premrežiti blizu 1.100 hektara oranica – što će mještanima širokog prigradskog i seoskog pojasa, od Zasad polja do Velje Gore i Kremenog Dola, omogućiti uslove za intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Prvu fazu sistema gradiće konzorcijum „Herc gradnja“ Bileća i „Buk promet“ iz Bijeljine.
„Izvođači su uvedeni u posao i u toku je nabavka vodovodnog materijala, s obzirom da je radi o cjevovodima velikog prečnika, kojih nema u slobodnoj prodaji i koji se izrađuju po narudžbi. Očekujemo da će za 15 do 20 dana i mašine biti na terenu“, pojašnjava Vujović.
Prva, tehnički i investiciono najzahtjevnija faza projekta građevinski podrazumijeva izgradnju dvije pumpne stanice – u Zasad polju i Mokrom polju, rezervoara koji će služiti kao vodozahvat za zubački plato, te ugradnju desetak kilometara glavnog transportnog cjevovoda, koji bi povezao pomenute hidrotehničke objekte.
Za prvu fazu radova vrijednosti više od 5 miliona maraka resorno ministarstvo je posredstvom kredita Svjetske banke obezbijedilo 85% sredstava, dok će 15% investicije obaveza Grada Trebinja.
Kako navodnjavanja nema bez vode na zatvaračima, Vujović ističe da istovremeno kreće i realizacija druge faze projekta, vrijednosti više od 3 miliona KM, koja podrazumijeva izgradnju sekundarne mrežu, ali i instalaciju preostalog dijela primarnog cjevovoda, koji će u konačnoj formi sistema obrazovati prsten oko Trebinjskog polja.
„U toku je tender za izbor najboljeg izvođača za realizaciju ove druge faze, koja bi obuhvatila izgradnju glavnog transportnog cjevovoda od Zasad polja preko Pridvoraca i Aleksine Međe do razvodnog postrojenja u Petrovom polju, te 24 kilometara sekundarne mreže. U međuvremenu su Hidrelektrane na Trebišnjici izradile projekat za sekundarne cjevovode“, pojašnjava Vujović.
Sistem bi koristio hidro potencijal Goričkog jezera preko postojećeg vodozahvata na tunelu za Plat, a novi vodozahvat – pumpna stanica u Zasad polju služila bi za dopunjavanje sistema vodom iz korita Trebišnjice, u danima godišnjeg remonta hidroelektrane kada je tunel za Plat u bezvodnom stanju.
R.S.
