santic-trebinje.jpg (179 KB)

U Muzeju Hercegovine u Trebinju večeras je promovisana monografija „100 Šantićevih večeri poezije“ autora sveštenika Radivoja Krulja, koju prati i dokumentarna izložba novinara Zlatka Serdarevića „Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada Aleksa Šantić“.

Na trebinjskoj večeri posvećenoj Aleksi Šantiću, koju su priredili Gradski odbor SPKD „Prosvjeta“ Mostar i Muzej Hercegovine u Trebinju, predstavljena je i knjiga „Mostarski dragulji“ akademika Josipa Muselimovića.

Kroz dokumente, zapise i fotografije, monografija „100 Šantićevih večeri poezije“ donosi cjelokupan istorijat ove važne kulturne manifestacije koja nosi ime jednog od naših najvećih pjesnika.

Građa objedinjena u monografiji – kako je kazao njen autor sveštenik Radivoje Krulj - svjedoči da je ova pjesnička manifestacija jedna od naših najstarijih, da ima ozbiljnu tradiciju ali i neprekinut kontinuitet, uprkos nedaćama i golgotama našeg naroda u prošlom vijeku.

„Prorok naših golgota“, kako je Šantića nazvao ava Justin, išao je za svojim narodom i u tim nevremenima dijelio njegovu sudbinu.

santic-trebinje-4.jpg (131 KB)

„I zaista, manifestacija Šantiću u čast nije prekidana ni u Drugom svjetskom ratu, kada Odbor za izbjeglice u Beogradu organizuje Šantićevo veče, na kojoj je govorio i Justin Popović. Ni ovog rata nije prekidan taj kontinuitet - jer izbjegli Mostarci u Užicu uručuju Šantićevu nagradu Stevanu Raičkoviću. Gimnazija sa njegovim imenom ukida se u Mostaru, ali vaskrava u Nevesinju. I mi se danas /u Mostaru/ obnavljamo, kao što je obnovljen i Šantićev spomenik“, istakao je Krulj.

Dokumentarna izložba novinara i publiciste Zlatka Serdarevića „Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada Aleksa Šantić“ predstavila je pregled svih dešavanja posvećenih Aleksi Šantiću, održanih za vrijeme pjesnikovog života i nakon njegove smrti – a čine je paneli sa faksimilima plakata, pozivnica, afiša, programa, novinskih članaka, fotografija i ostale građe.

Autor napominje da je još od 60-tih godina prošlog vijeka počeo da sakuplja građu o Šantiću po raznim arhivima u regionu, te da mu to nije predstavljalo nikakav teret jer ga je na pregalaštvo podsticala velika ljubav prema pjesniku.

santic-trebinje-3.jpg (228 KB)

Srećan je, dodaje, što je građa koju je decenijama sakupljao bila i osnova za monografiju o Šantićevim večerima poezije, koja, kako je ocijenio, ima izuzetan značaj za kulturu pamćenja.

„Mi smo se riješili predrasuda. Svaki društveni sistem je koristio Aleksu Šantića onoliko koliko mu je trebalo. I zastupao one pjesme koje su mu bile potrebne. Konačno je otac Radivoje Krulj skinuo veo sa kompletnog njegovog opusa. I ne samo to – nego je uspio da nađe i sve one programe koji su bili posvećeni Aleksi Šantiću a nisu se zvali Večerima poezije. Sad je sve stavljeno na jedno mjesto i zato je ova knjiga – knjiga istine“, istakao je Dizdarević.

Dodaje da je Šantić i danas izuzetno važan za Mostar i da će upravo odnos rodnog grada prema ovom pjesniku pokazati - kuda Mostar ide.

„Koliko budemo cijenili Šantića – toliko će i Mostar biti multinacionalni i multireligijski grad. Kao što je nekad bio - grad za sve“, istakao je Serdarević.

santic-trebinje-2.jpg (162 KB)

U svojoj knjizi „Mostarski dragulji“ akademik Josip Muselimović predstavio je biografije poznatih Mostaraca i Mostarki - književnika, muzičara, sportista, glumaca i likovnih umjetnika porijeklom iz ovog hercegovačkog grada.

Knjigom je, kaže autor, želio sačuvati sjećanje na znamenite Mostarce koji su u istoriji grada ostavili dubok i upečatljiv trag, a selekcijom – koja je, kako ističe, i najveći problem za autore ovakvih publikacija – među koricama knjige našlo se 25 imena.

„Motiv za pisanje ove knjige dogodio se sasvim slučajno – jedne prilike vidio sam Muhameda Mujića kako čisti svoje dvorište i kako pored njega prolaze ljudi, a da ga niko ne pozdravlja niti ga išta pita. Moj utisak je bio da niko ne zna – ko je taj slavni, najbolji fudbaler kojeg je BiH imala. Shvatio sam da smo mi narod koji brzo zaboravlja svoje velikane“, napomenuo je Muselimović.