TREBINJE l Udruženje ugostitelja iz Starog grada „Bedem“ prvo je ovakvo „esnafsko“ društvo u Trebinju. Na samoorganizovanje, kažu, odlučili su se kako bi unaprijedili međusobnu saradnju, ali i da bi se preko jedne adrese „sa pečatom i memorandumom“ dalje čuo njihov glas i lakše stiglo do rješenja za zajedničke probleme.
Sve je inicirano na nedavnom sastanku u organizaciji Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Grada Trebinja, koji je za isti sto okupio ugostitelje i predstavnike resornih odjeljenja Gradske uprave. Razgovarano je o problemima funkcionisanja ugostiteljstva u Starom gradu i načinima kako uoči predstojeće ljetne sezone podići kvalitet ovog važnog segmenta ponude u turistički najfrekventnijoj zoni Trebinja.
Na sastanku sa predstavnicima Gradske uprave (Foto: Moja Hercegovina)Ugostitelji su imali mnogo toga da zamjere – zapuštenost, neredovno čišćenje, nedovoljna osvjetljenost samo su neki od problema zbog kojih ova nezaobilazna maršruta za sve turiste u svijet šalje neprikladnu sliku o Trebinju. Osnivanjem udruženja, ugostitelji iz Starog grada i formalno su postali partner za razgovor sa nadležnima, a već su preduzeli i prve korake.
„Znamo da su planirani radovi na popločavanju, uređenju zidina i ljetnog kina, pa je naš prvi korak bio – da Gradsku upravu zamolimo da se radovi ne izvode za vrijeme turističke sezone. Naišli smo odmah na razumijevanje – rečeno nam je da se ništa neće raditi prije septembra“, kaže za radiotrebinje.com predsjednik udruženja „Bedem“ Milan Prelević.
On dodaje da su problemi brojni, ali da će doći na dnevni red tek nakon što se kraju privedu sve procedure oko registrovanja društva.
„Na primjer, redovnim čišćenjem Starog grada nije obuhvaćen cijeli prostor kastela. Sporedne ulice prema rijeci niko ne čisti, zato što tenderom kojim je angažovano preduzeće za čišćenje nije ni planiran taj dio, već samo glavne ulice. Tako su nam objasnili nadležni“, kaže Prelević.
Milan PrelevićPrelević prihvata da i ugostitelji imaju svoje obaveze i da je problem nekad i na drugoj strani štapa. Zbog nedostatka toaletnog prostora u prometnim ugostiteljskim objektima i neprimjerenih navika njihove klijentele, svakog ljeta i komunalci i građani imaju velike probleme sa neugodnim posljedicama prakse - da se kao toalet koriste neosvjetljene ulice oko Muzeja Hercegovine, pa i sama fasada muzeja.
„Nedavno smo razgovarali i na tu temu – vlasnici tih objekata svjesni su problema i svakako će raditi na tome da prošire svoje toalete, kako se to više ne bi dešavalo“, kaže Prelević.
Prelević dodaje da će preko novoosnovanog udruženja pokušati da riješe i problem sa plaćanjem autorskih prava za korišćenje muziku AMUS-u kako „više ne bi bilo poziva na informativne razgovore u policiju“, te da sa policijom i inspekcijskim službama planiraju sastanak na kojem bi se tehnički i pravno bolje informisali kakvo se „ponašanje“ ugostiteljskih objekata smatra bukom ili narušavanjem javnog red i mira. Jedan od „sitnijih“ koji bi se odmah mogao riješiti, dodaje Prelević, jeste pomjerenje satnice spuštanja hidrauličkog stuba, koji reguliše ulaz automobila za snabdijevanje na južnoj kapiji kastela, na način da ona bude prilagođena potrebama ugostiteljskih objekata.
Utvrđeno radno vrijeme kafića – mimo sezone do 23.00, a u sezoni do ponoći, uz sat više vikendom – Prelević smatra korektnim, dok će usklađivanje jačine muzike iz objekata, dodaje, i dalje ostati pitanje međusobnog razumijevanja i dogovora.
Prelević zaključuje da je interes i ugostitelja da najstarije gradsko jezgro Trebinja dobije izgled kakav zaslužuje kao kulturnoistorijsko nasljeđe i nezaobilazno turističko svratište.
„Nedavno je grupa turista iz Rusije prolazila ovim ulicama sa vodičom koji im je sve vrijeme pokazivao i govorio o Starom gradu, da bi najposle jedna Ruskinja upitala - pa, gdje je ovdje stari grad?...“
R.S.
