Pjesnik Duško Radović savjetovao je roditeljima da djeci daju lijepa i ozbiljna imena jer uvijek moraju misliti na to da će se po njima zvati buduće ulice, škole i trgovi. Čini se da su mame i tate u Nevesinju u prošloj godini poveli računa o ovome, pa su za djevojčice najčešće izabrali ime Anastasija, dok je najviše dječaka nazvano Vasilije. Ova imena su i u 2020. godini najčešće upisivana u matične knjige rođenih u Nevesinju.
Nevesinje sa početka 20. vijeka
Oba imena su grčkog porijekla. Anastasija u prevodu znači „ona koja je uskrsnula“, a Vasilije je tradicionalno srpsko ime sa značenjem „onaj koji je rođen kao plemenit“.
U vrhu popularnosti u 2021. godini bili su Uroš i Luka, dok je izbor ženskih imena bio dosta raznovrstan. U prethodnih pet godina u matične knjige najčešće su upisivana imena Mihajlo, Ana i Sofija.
Dok jedni ostaju vjerni tradiciji, drugi se odlučuju za moderno ime, a neke majke i očevi svom potomku daju potpuno neuobičajeno ime. Tako su se i prošle godine, među 88 upisanih imena dječaka i djevojčica, našli Isak, Arsenije, Eva, Miona, Nora i Iskra.
Prema statistikama opštinske matične službe, na čijoj se teritoriji u iz mode su gotovo potpuno izašla nekad popularna imena Dragan, Zoran, Goran, Vesna, Mira i Sanja koja su preplavila matične knjige 70-tih godina prošlog vijeka. Jedno od rijetkih imena koje je ostalo “imuno” na smjenu generacija je Aleksandar. Uostalom, popularnost ovog imena ne mjeri se samo godinama, već i vijekovima.
U SREDNJEM VIJEKU U NEVESINJU BILI POLULARNI RADISAV I MILICA
Sudeći po učestalosti pojavljivanja u Dubrovačkom arhivu u kojem se mogu naći trgovačke aktivnosti ili službovanja stanovnika nekadašnje Nevesinjske župe u Dubrovniku, popularna imena u 14. vijeku bila su Radisav, Radiša, Radoslav, Radoje, Milica, Pribna, Brajana. Za vrijeme Turske carevine popisi su se odnosili samo na punoljetne muške osobe. Tako je u defterima zapisano da su neki od stanovnika nevesinjskog sela Biograda popisanih 1477. godine nosili neobična imena kao što su Mituš, Mijuh, Bolko, Ivaš, Ivko, Vukilja koja su kasnije potpuno nestala.
Najpopularnija imena u Nevesinju krajem 19. vijeka bila su Blagoje, Spasoje i Obren, odnosno Sava, Stana i Stoja.
KAD JE SEKRETAR LAŽETIĆ, A BLAGAJNIK MANJAK
Maštoviti Hercegovci za koje je još Jovan Cvijić uočio da im je “sav svijet u riječima” nadijevali su imena i prezimena koja su se razlikovala od drugih. Neobična prezimena šaljivdžijama su bila stalna inspiracija pa su nastale brojne priče i anegdote koje su duhoviti Hercegovci rado prepričavali i dopunjavali na svoj način.
Nevesinje danas
Čim krene priča o prezimenima Nevesinjci se odmah prisjete šaljivih dosjetki pokojnog hercegovačkog aforističara i humoriste Miće Čokorila. On je među prvima ukazao sugrađanima na to da imaju prezimena nadaleko poznata, ali i toliko smiješna i šaljiva da se o njima može napisati čitava knjiga.
Prema njegovom „rasporedu“ radnih mjesta u istom preduzeću radili bi Budalići, Lažetići, Mutilovići, Prodanovići i Palikuće. Drugom pripadaju Batinići, Buconjići i Parovići, a trećem porodice sa prezimenima “životinjskog” porijekla Govedarica, Teletina, Telebak, Oroz, Kokot, Kravić, Kulaš, Buha, Zečević, Mišeljić, Šiljegović, Lasica i Vujadinović. Direktor prvog preduzeća trebalo bi da bude Budalić, a zamjenik Mutilović. Mjesto sekretara rezervisano je za Lažetića, a blagajničko mjesto za Manjaka - savjetovao je Mića Čokorilo. Javni red kontrolisaće Remetić, komandir policije je Batinić, a za odbranu i zaštitu zadužen je Kukavica. Na birou za zapošljavanje radili bi Dangubić i Čamo, u vojnom odsjeku Mirić i Ratković, a u penzijskom osiguranju Mučibabić - raspoređivao je dužnosti Čokorilo. Fotelja direktora odmarališta pripašće Crnogorcu, briga o starim i iznemoglim osobama Grubačiću. Matičar je Sudar, a sveštenik Bogdanović ili Božićević. I kako u nevesinjskom kraju dobro rade pilane, za direktora bi trebalo postaviti Bukvića, a za šumara Drvendžiju. Upravom puteva trebalo bi da diriguje Okuka, a mjesto prvog čovjeka Vodovoda zaslužuje Suša. I zdravstvo je pokriveno. Glavni hirurg je Parović, a asistira mu Buconjić. Specijalisti za uvo, grlo i nos su Nosović, Šmrkić, Gluvović i Bjelogrlić, internista je Grčić, a očni ljekari Okiljević, Ćorić i Slijepčević. Ortoped je Kostić, a glavni ginekolozi Kuljić i Babić - predlagao je nevesinjski humorista.
Kako su u ovom kraju uvek dobro jelo, smatrao je, da ne bi bilo loše da se otvori i narodna kuhinja u kojoj bi sigurno radili Grahovac, Krtolica, Repović, Mrković, Salatić, Koprivica, Uljarević, Mastilović, Skorup, Maslo, Supić i Kašiković. Za meteorologe je predlagao Prorokovića i Gatala koji bi blagovremeno obavještavali građane preko radija na čijem čelu je Tepavčević, sa spikerima Tepurićem i Vikalom. Za međunacionalne odnose sa Bošnjacima bio bi zadužen Pašajlić, a sa Hrvatima Papić. ”Zalagao” se za samo jednu partiju čiji bi lider bio Šarenac. Tako je nekad legendarni satiričar Mića Čokorilo zasmijavao svoje sugrađane o čijim je prezimenima posvetio čitavo poglavlje svoje knjige “Može i ovako”.
