Oni su promovisali knjigu I ispod sive druge boje žive, moderatom Vesna Andrić koja je obavila ulogu lektora knjige, Ivana Grujić, direktorica Muzeja Hercegovine, Pavle Ekmečić, Predsjednik Upravnog odbora udruženja ”Ognjište” iz Prebilovaca, Mladen Bulut jedan od 52 autora čiji je rad ukljuen u knjigu, Šćepan Aleksić, književnik i Aco Dragićević, priređivač zbornika radova o Prebilovcima
U Muzeju Hercegovine Trebinje, večeras je promovisan zbornik radova o Prebilovcima “I ispod sive druge boje žive”. Kroz osam poglavlja opisuje se istorija sela i stradanje stanovništa u Drugom svjetskom ratu, donosi etnografske zapise kao i odabrane tekstove čak 52 autora, izbor tekstova o Prebilovcima iz štampe, prozne i poetske radove koje su srpski pisci posvetili Prebilovcima.
Tragedija Srba iz ovog sela dogodila se dva puta u 50 godina - u Drugom svetskom ratu i tokom raspada SFR Jugoslavije. Stravičan masakr u Prebilovcima ustaše su izvršile 1941. nad stotinama Srba, nemajući milosti ni prema djeci i starcima. Knjiga je premijeru imala na 67. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.
Aco Dragičević jedan od priređivača, građu za ovu knjigu sakupljao je punih 18 godina, bilježio sećanja Prebilovčana, legende iz sela i o selu, da bi se ogromna građa našla u svojevrsnoj hronici Prebilovaca, sela koje je 1941. godine imalo skoro hiljadu stanovnika. Samo 172 stanovnika izbjegla su pokolj koji se događao od Ilindna do Velike Gospojine 1941. godine.
- Nisam napisao nijednu knjigu, ali sam, kako je rekao Borhes, ponosan na one koje sam pročitao - kaže Dragićević, dodajući da je priredio dvije knjige o Prebilovcima; Ugašena ognjšta i Ispod sive druge boje žive. Svi tekstovi iz knjige bili su na sudu javnosti na nternet stranici “Prebilovci-selo na internetu”. Prvi tekstovi na zavičajnoj stranici objavljeni su, kaže Dragićević o Savindanu 2006. godine. Uz ćiriličko uvedeno je i latinično pismo, dok su značajniji tekstovi dobili izdanje i na engleskom jeziku.
- Počelo je podizanje sela, umjesto kamenom i drugim građevinskim materijalom, pisanom riječju i fotografijom na globalnoj mreži. Prvi tekstovi govorili su o organizovanim posjetama rodnom selu uz pratnju mirovnih snaga, sa obezbjeđenjem na početku i začelju kolone stizali su Prebilovčani za Zadušnice, da posjete rodnu kuću, prisluže svijeće upokojenoj rodbini na groblju i miniranom hramu - kazuje Dragićević.
Gradilo se virtuelno selo. Riječ po riječ, fotografija po fotografija podizalo se virtualno selo, stvarajući rubrike koje su govorile o Prebilovcima sa svih aspekata. Nakon 18 godina rada na izgradnji virtuelnih Prebilovaca nastao je zbornik, knjiga o selu i njegovim ljudima.
- Aco je iskazao ogroman trud i energiju i kao dobar duh je podsticao ljude da pišu o Prebilovcima i svi tekstovi imaju zaista veliku vrijednost. O Prebilovcima pišu najveća imena, idemo od prve pojave imena Prebilovci pa sve do nesrećnog prošlog vijeka kada je selo dva puta razarano a žitelji ubijani na najsvirepiji način. Knjiga je doprinos kulturno istorijskom i zavičajnoj književnosti a pri tom je namijenjena kulturi sjećanja a protiv nekulture zaborava“ rekao je novinar Mladen Bulut iz Novog Sada sa prebilovačkom poveznicom i autor priloga u knjizi.
Pavle Ekmečić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Ognjište” rekao je da je trebinjska promocija treća po redu a da je do sada knjiga predstavljena u Beogradu i Banja Luci u prošloj godini. Za sve nas koji smo porijeklom iz Prebilovaca ima ogromnu vrijednost. U onom vremenu i nije se maltene smjelo pričati o tome i u vrijeme komunizma je bilo zabranjeno napisati ime žrtava na spomenicima a sada je sve javno publikovano“, kaže Ekmečić.
Na promociji su govorili priređivači knjige Aco Dragićević i Mladen A. Bulut, Pavle Ekmečić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Ognjište”, književnik Šćepan Aleksić i Ivana Grujić, direktor Muzeja Hercegovine.
