uzina.jpg (159 KB)

Zamjena šećera i zasićenih masti povrćem može pomoći kod iscrpljenosti nastale usljed manjka sna, ukazuje nova studija.

Kad smo iscrpljeni, a potrebno nam je da ostanemo budni, mnogi od nas će posegnuti za nekim slatkim zalogajem.

Međutim, postoje mnogo zdraviji izbori koji mogu biti od pomocći u borbi protiv umora, ukazuje nedavna studija.

Važno je istaći da nije u pitanju izostanak samokontrole kada se bira nezdrava hrana umjesto zdrave. Odgovor je u nedostatku sna, jer on utiče na vještine donošenja odluka, što dovodi do smanjene snage volje i sklonosti da izbor bude brzi unos šećera.

Nalazi studije iz 2019. godine koji su objavljeni u časopisu „Journal of Neuroscience“ ukazuju na to da umorni ljudi ne samo da će unositi nezdravu hranu, već će i potrošiti više novca za kupovinu grickalica.

Poremećeno funkcionisanje mozga ne rezultira samo željom za šećerom; takođe dovodi do žudnje za bilo kakvim namirnicama sa puno masti, zasićenih masti ili natrijuma.

Za mnoge ljude to se može dogoditi samo povremeno. Međutim, za ljude čiji poslovi uključuju dugotrajni umor, posezanje za nezdravim grickalicama može brzo postati redovna pojava.

Žudnja za nezdravom hranom

Ova navika je posebo prisutna kod zdravstvenih radnika, čije duge smjene sa nekoliko kraćih pauza povećavaju vjerovatnoću za konzumiranjem praktične hrane, najčešće one nezdrave.

Naučnica i istraživač dr Marijem Hamidi na „Stanford's WellMD Center“ u Kaliforniji, ima lično iskustvo takve žudnje za užinom.

Prethodni istraživački zadatak zahtjevao je da ostane budna od 8:00 do 5:00 ujutru sljedećeg dana. U svojoj kancelariji držala je i zdrave i nezdrave grickalice, ali je osjećala žudnju za čipsom između 18:00 i 19:00 časova.

Kada nije moguće izmijeniti raspored rada, ljekari i drugi koji rade u sličnim okruženjima mogu da osjećaju istu žudnju.

Više povrća, manje šećera

Ono što mnogi ljudi možda ne shvataju je da se osjećaj umora može smanjiti pridržavanjem zdravog načina ishrane.

Nakon što je lično iskusila nezdrave efekte dugog radnog vremena, dr Hamidi je, zajedno sa timom istraživača sa Stanforda, željela da vidi kakav režim ishrane može da ima kada je iscrpljena usljed nedovoljno spavanja.

Oni su analizirali rezultate velnes istraživanja koje je 245 lekara Stanforda prihvatilo u martu 2016. godine.

Pojavile su se tri posebne dijete: ishrana na bazi biljaka, ishrana sa visokim udjelom proteina i jedna sa šećerom i zasićenim mastima.

Jedno od njihovih otkrića bilo je predvidljivo: Ljudi koji su se pridržavali ishrane sa visokim udjelom zasićenih masti i šećera imali su povećane rezultate kod poremećaja spavanja (SRI).

Međutim, biljna ishrana uticala je na smanjenje tih rezultata. Zbog toga, konzumiranje više povrća i smanjivanje šećera i zasićenih masti može pomoći iscrpljenom mozgu i tijelu da bolje funkcioniše.

Prema dr Hamidi, poslodavci i organizacije bi trebalo da pokušaju da obezbijede hranu poput voća, povrća i zdravih proteinskih pločica, umjesto slatkih grickalica i pića. U krajnjoj liniji, to bi obezbijedilo bolju koncentraciju, kao i veću produktivnost svih zaposlenih.