Zahvaljujući još jednom uspješnom odabiru „Doma mladih Trebinje“, na čelu sa g. Dejanom Kašikovićem, sinoć smo u prostoru ovoga gradskog kulturnog prostora bili u prilici da svjedočimo još jednom originalnom djelu, sa bazično drugačijim pristupom našoj stvarnosti, donesenim kroz prošlost i minulu nam nacionalnu istoriju. Riječ je o za cijelu Hercegovinu životno važnom i prelomnom vremenu sa kraja devetnaestog vijeka, vremenu „Nevesinjske puške“ i svehercegovačkog ustanka podignutog 1875. g. protiv tadašnjeg terora Osmanlija na našem prostoru. Kroz lika ’arambaše Pera Tunguza, svojevrsnu biografsku priču čovjeka velikog srca koji ga je sa svojom hajdučkom družinom zapravo i pokrenuo, doznajemo mnoge danas nepoznate detalje vezane kako za taj dogadjaj, tako i za to nama sada već daleko i slabo poznato vrijeme. Osim svog scenskog karaktera, ova monodrama zapravo djeluje i edukativno, što je uz znalački monološki rukopis u ovom našem vremenu poremećenih društvenih vrijednosti možda i njen najveći kvalitet. Kako doznajemo od Alhemičara, od samog početka bila je to i intencija za nastanak ovoga monodramskog teksta.
„Razgovarajući u više prilika sa pok. Nebojšom Glogovcem, rano preminulim bardom srpskog filma i pozorišta, o tome kako što kvalitetnije predstaviti Hercegovinu i Hercegovce na širem planu, kao i kako ponovo oživjeti sjećanja na to vrijeme u okviru same Hercegovine, složili smo se da su naša istorija i nacionalna tradicija pravi izvori iz kojih treba crpiti potrebno gradivo. Većeg događaja od „Nevesinjske puške“ u bližoj nam prošlosti nije bilo, zato smo se saglasili da treba sa njim započeti“, kaže Alhemičar.
„Rad na tekstu trajao je otprilike godinu dana i kada je završen pokojni Nebojša ga je zaprimio u svoj laptop da započne rad na njemu. Bilo je to nekako u vrijeme njegovog rada na filmu „Ustav Republike Hrvatske“. Poslije toga saradjivali smo na obilježavanju još jednog javnog događaja u Nevesinju i to je, nažalost, bilo posljednji put da smo se vidjeli. Zbog svega sam imao moralnu obavezu da taj tekst nekako donesem u javnost i posvetim ga jedinstvenoj figuri srpskog glumišta, g. Nebojši Glogovcu. Na početku izvođenja teksta, na pozornici zato najprije palim veliku crkvenu svijeću, za pokoj duše dvojice naših velikana, Pera Tunguza, ’arambaše i Nebojše Glogovca čije djelo će nadrasti vrijeme.“
Naša preporuka ja da prvom idućom prilikom pogledate „Čatenje Pera Tunguza, ’arambaše“. Otvara to neke nove vidike u sagledavanju naše stvarnosti, a kroz prizmu jednog segmenta naše nacionalne prošlosti, ovoga puta ustanka Hercegovaca protiv tada najmoćnije vojske Evrope i Svijeta.
