BANJALUKA │ I dalje bukte polemike nakon što je utvrđeno da konzumacija crvenog mesa i njegovih prerađevina može da izazove rak, ali većina naših potrošača nije pretjerano zabrinuta, pogotovo ako se zna da dobar dio domaćinstava te namirnice na trpezi ima tek jednom sedmično.
Istraživanje Instituta za javno zdravstvo RS, staro nekoliko godina, pokazalo je da čak 56 odsto odraslih u RS jede crveno meso tek jednom ili dva puta neđeljno, a budući da je riječ o prilično skupoj sirovini, statistika do danas vjerovatno nije išla u smjeru povećanja potrošnje.
Jer, ako izuzmemo one koji žive na selu i imaju svoju farmu, malo je građana koji sebi često mogu da priušte kilogram teletine, koja košta za većinu građana neprihvatljivih 19 maraka.
Naši nutricionisti nam preporučuju da salame i slične prerađevine zaobilazimo u širokom luku, dok, primjera radi, bifteci, koji su domaćeg porijekla, u umjerenim količinama neće narušiti zdravlje.
"Pacijentima nulte krvne grupe preporučujem dva do tri puta sedmično komad finog mesa, poput bifteka ili telećeg ramsteka. Što se tiče prerađevina, treba ih izbjegavati. Ja sam ih, kao nutricionista, iz svoje kuće izbacila", naglašava Lejla Hatibović, supspecijalista higijene ishrane pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Stručnjaci podsjećaju da se svakodnevno susrećemo s obiljem informacija o štetnim i korisnim namirnicama, koje su često kontradiktorne, što, blago rečeno, dovodi do "sluđivanja" potrošača jer ne znaju šta je prava istina.
Tvrde i da živimo u državi gđe smo u (ne)prilici da možemo kupiti namirnice sumnjivog porijekla i kvaliteta, ali i dodaju da, istovremeno, proizvodimo kvalitetnu hranu, dostupnu velikom broju građana.
"Smatram da bilo kakva informacija o kvalitetu crvenog, ili bilo kojeg drugog mesa neće uticati na naše kupce koji su uvježbani kako da se snalaze u postojećoj ponudi", ocjenjuje Mladen Mirosavljević, profesor iz Banjaluke na predmetima iz marketinga i odnosa s javnošću, koji se u sklopu svog naučnoistraživačkog rada bavi i navikama potrošača.
Prema dostupnim podacima iz ranijih godina, u RS raste broj oboljelih od raka debelog crijeva, oboljenja na koje se upozorava i u ovoj studiji Svjetske zdravstvene organizacije.
Crveno meso ovih dana masovno se, kada je o štetnosti riječ, povezuje sa cigaretama, alkoholom, arsenom i azbestom, a u tom kontekstu posebno se spominju kobasice, hrenovke i slične prerađevine, na čija su negativna svojstva stručnjaci upozorili nebrojeno mnogo puta.
Iz Instituta za javno zdravstvo (IZJZ) RS ističu da skorašnje informacije SZO-a podržavaju već aktuelne javno zdravstvene preporuke da se smanji unos crvenog mesa i mesnih prerađevina. Ali...
"Istovremeno treba imati na umu da crveno meso ima značajnu hranljivu vrijednost", navodi Milka Mrđa, portparol IZJZ RS.
Nezavisne
