Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, svoj govor pred poslanicima Narodne skupštine počeo je sa "Goodbye BiH, welcome RSEXIT".

20200217155910_584357.jpg (80 KB)

On je rekao da je Ustavni sud prebacio imovinu na BiH kojoj to ne pripada, te da su neki, uključujući i njega bili naivni kada su mislili da će Bošnjaci stati na ukidanju simbola Republike Srpske.

On je dodao da je NS RS ključno mjesto svih odluka i da samo ona može da govori u ime naroda.

"Zato mi ne smijemo oklijevati da donesemo odluke važne za našu budućnost. Ovaj put smo ozbiljni i nećemo prihvatiti neko drugo kretanje", rekao je Dodik.

On je istakao da Republika Srpska i srpski narod nemaju šansu u BiH, jer se posmatraju kao kategorija koju Sarajevo i Bošnjaci ne prihvataju i koju mrze i žele da unište.

Dodik je rekao i da je današnja posebna sjednica sazvana jer je srpski narod prevaren.

"Pokušavaju nas napraviti manje vrijednim, računajući da samo oni znaju šta je za nas dobro. Sve o Ustavnom sudu je već rečeno. Ovaj put je taj sud otišao dalje i sebi dao za pravo da donosi odluke i prebacuje imovinu na BiH, a to joj ne pripada", naveo je Dodik.

Srpski član Predsjedništva je istakao da mnogi sa zapada misle da Srpska nije sposobna i spremna da brine sami o sebi.

 

Cvijanović: BiH nikada nije dobila šansu da živi kao normalna država

Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske, na posebnoj sjednici NSRS povodom odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa poljoprivrednim zemljištem rekla je da BiH nikada nije dobila šansu da živi kao normalna država.

zeljka-cvijanovic.jpg (74 KB)

"Današnja realnost je takva da su Srbi isfrustrirani stalnim nastojanjem da se ukine njihov identitet i da se u kontinuitetu nasilno umanjuje ustavni kapacitet Republike Srpske", rekla je Cvijanovićeva dodajući da sa posljednjih dvije decenije pokušava urušiti Republika Srpska.

"Za Bosnu i Hercegovinu možemo reći da je ovakva ili onakva, ali ono što je sigurno tačno jeste to da je ona u permanentnoj krizi. I ove okolnosti, u kojima je sazvana ova posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, su okolnosti političke krize", rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva podsjeća da je visoki predstavnik donošenjem tri zakona iz 2005. godine grubo prekršio ustavno dejtonsko načelo, da su entiteti vlasnici teritorija i zabranio da njima raspolažu.

Cvijanović poručila je da je nesprovodiva odluka Ustavnog suda BiH prema kojoj bi poljoprivredno zemljište bilo izuzeto iz vlasničke strukture Republike Srpske, naglasivši da je paradoksalna činjenica da se ta institucija pretvorila u nosioca antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti u BiH.

Cvijanovićeva je rekla da je potpuno jasno da je Ustavni sud BiH, osporavajući član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, dodatno usložnio situaciju u pogledu imovine i onako komplikovane odnose u BiH.

"Čuli smo izjave bošnjačkih političkih prvaka i funkcionera o obaveznosti sprovođenja odluka Ustavnog suda BiH. Ovo je prilično licemjerno znajući da je u FBiH ostalo na desetine nesprovedenih ili tek djelimično sprovedenih odluka ustavnog suda na federalnom i na kantonalnom nivou. S druge strane, često od istih tih političara slušamo kako Dejtonski sporazum nije švedski sto odakle svako uzima ono šta hoće. I to je licemjerno, jer su upravo oni skloni posluživanju sa švedskog stola", naglasila je Cvijanovićeva.

U prilog toj tvrdnji, Cvijanovićeva je navela primjer Aneksa dva Dejtonskog sporazuma koji reguliše pitanje granične linije između Republike Srpske i FBiH i ostavlja mogućnost korekcije granice 50 metara lijevo i desno od same granične linije naknadnim sporazumom entiteta.

"Samo tri odsto granične linije je obrađeno, a znamo koliko su građani koji žive na prostoru međuentitetske linije razgraničenja imali raznih imovinsko-pravnih i administrativnih problema. Ovo pitanje nije nikad riješeno jer su to blokirale bošnjačke partije iz FBiH iako je Vlada Republike Srpske preduzimala korake i inicirala izvršenje ove dejtonske obaveze", podsjetila je predsjednik Srpske.

U uvodnom izlaganju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Cvijanovićeva je istakla da je današnja BiH nastala međunarodnim ugovorom kao visokodecentralizovana zajednica dva ravnopravna entiteta.

"Dejtonskim sporazumom su Republika Srpska, koja je proglašena 9. januara 1992. godine, znači prije rata, i FBiH, tada pod drugim imenom, koja je nastala 18. marta 1994. godine, dakle tokom rata, prenijele određeni dio prava i obaveza na zajedničke institucije", podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je suverenitet, kao najviše pravo u odlučivanju, ostao u entitetima koji su nastali prije zajedničke države, a koja je njihovom saglasnošću formirana krajem 1995. godine, istakavši da do tada nije postojala nikakva BiH u sadašnjim okvirima, a ona koja je postojala nije imala nijedan od tri osnovna kriterijuma državnosti - ni stanovništvo, ni teritoriju, niti suverenu vlast u granicama na koje je pretendovala.

"Koliko je tadašnja Republika BiH bila nepostojeća, a dejtonska BiH bez ikakvog unutrašnjeg pravnog kontinuiteta, ponajbolje ilustruje Odluka Ustavnog suda Republike BiH broj 47/92 od 8. oktobra 1992. kojom se proglašava 'nevažećom tzv. Republika Srpska'. Da postoji unutrašnji pravni kontinuitet Republike BiH, onda ne bi ta 'poništena' Republika Srpska bila pregovarač i potpisnik Ženevskih i Njujorških prinicipa, niti svih 12 aneksa Dejtonskog sporazuma, a bila je", podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je današnja BiH formirana zahvaljujući tome što je Dejtonskim sporazumom uspostavljena potpuno nova unutrašnja struktura zajedničke države, način izbora, donošenja odluka, te funkcionisanja organa, u skladu sa Ženevskim i Njujorškim principima iz septembra 1995. godine.

Cvijanovićeva je istakla da je Republika Srpska dala saglasnost na osnivanje takve nove države samo zato što je ona, kao Republika Srpska, međunarodno verifikovana Dejtonskim sporazumom kao ravnopravan entitet, te zbog brojnih ustavnih garancija koje podrazumijevaju jednakost i ravnopravnost konstitutivnih naroda na nivou BiH.

"Da su predstavnici Republike Srpske u Dejtonu znali da će odmah nakon potpisivanja sporazuma otpočeti proces njegove revizije i neustavnog razvlašćivanja Republike Srpske, sasvim je sigurno da sporazum nikada ne bi bio ni potpisan, što znači da zajednička država ne bi bila ni formirana", rekla je predsjednik Srpske.

Prema njenim riječima, ovaj proces razvlašćivanja Republike Srpske godinama se dešavao usljed pritisaka međunarodnog faktora i nelegalnim djelovanjem, odnosno pravnim nasiljem visokih predstavnika, a nakon brojnih kritika ovih nedemokratskih postupaka, pribjeglo se drugoj metodi - tako što je ulogu visokog predstavnika postepeno preuzeo Ustavni sud BiH.

"Paradoksalna je činjenica da se institucija čiji je osnovni zadatak da tumači i štiti Ustav, pretvorila u nosioca antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti u BiH. Ulogu zaštitnika ustavnosti, Ustavni sud je samovoljno zamijenio ulogom ustavotvorca, presuđujući politički i donoseći odluke koje nemaju pravno utemeljenje", konstatovala je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da o suverenosti BiH najbolje govori činjenica da u Ustavnom sudu još sjede troje stranih sudija koji u procesu donošenja odluka često imaju odlučujuću ulogu i čine glasački blok sa bošnjačkim sudijama, najčešće, kojim se donose odluke suprotne postojećem ustavu.

"Strane sudije su u funkciji preglasavanja, mijenjanja dejtonskog ustavnog aranžmana, ograničavanja suvereniteta BiH, u funkciji sprečavanja vlasništva domaćih organa nad domaćim procesima, produbljivanja nepovjerenja među narodima i nepovjerenja u BiH, a time i u funkciji disolucije postojeće države", zaključila je Cvijanovićeva u uvodnom izlaganju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske.

Podsjećamo, u toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na čijem dnevnom redu je informacija u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda,

U ovoj informaciji se, između ostalog, navodi da Ustavni sud BiH, osporavajući član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, osporava svoj kredibilitet i narušava dejtonsku strukturu i raspodjelu teritorije među entitetima u omjeru, 49 prema 51 odsto.