Evropska unija ostavila je Italiju na cjedilu u najtežem trenutku, kada je ta zemlja postala žarište korona virusa na Starom kontinentu i to bi moglo biti smrtonosno za evropsku zajednicu, koja se i do sada, u nekoliko navrata, tokom kriznih momenata spoticala o kamen nesolidarnosti.

korona-virus-eu.jpg (64 KB)

EU je na početku epidemije virusa KOVID-19 u Evropi ostala nijema na molbe italijanskih vlasti, koje su potom pomoć potražile na Istoku - od Kine i Rusije, a iznevjerena osjećanja Italijana bila su vrlo vidljiva - na društvenim mrežama ubrzo su osvanule fotografije na kojima se vidi kako skidaju zastave EU, a umjesto njih podižu zastave Kine.

Iako je blok preživio dužničku krizu, ogroman priliv migranata i sagu o Bregzitu, trenutni razvoj događaja mogao bi da bude fatalan, procjena je jednog od glavnih arhitekata moderne unije.

Nekadašnji predsjednik EK Žak Delor upozorio je da bi odsustvo solidarnosti moglo predstavljati smrtnu opasnost po EU.

Na nedostatak solidarnosti glasno i jasno upozoravaju i lideri Italije i Španije, dvije zemlje trenutno najviše pogođene pandemijom koja je u svijetu odnijela skoro 34.000 života.

Premijer Španije Pedro Sančez rekao je da je bitka sa virusom korona ozbiljan test za EU i da ona ne smije da zakaže.

Italijanski premijer Đuzepe Konte pozvao je EU da krene s emisijom "obveznica za oporavak", kako bi se pomoglo finansiranje aktivnosti država članica u borbi protiv pandemije virusa korona, poručivši da će neuspjeh u rješavanju vanredne situacije biti tragična greška bloka.

Istovremeno, lider italijanske Lige Mateo Salvini oštro kritikuje EU i upozorava da će se Italija, kada pobijedi virus, okrenuti ka EU i možda reći "zbogom".

Mijenja li virus korona globalnu političku scenu, pitanje je na koje će odgovor uslijediti kad se svijet izbori s virusom, ali jedno je sigurno - nedostatak evropske solidarnosti otvorio je široko vrata Kini i Rusiji, koje su veoma brzo poslale medicinsku opremu i stručnjake, uz ogradu da su apsurdne insinuacije da zauzvrat žele nešto od te evropske zemlje.

I dok su pomoć u Italiju slale Kina i Rusija, članice EU su se okrenule sebi, Unija je zabranila izvoz opreme van svojih granica, a apsurd situacije je pokazao i slučaj zapljene medicinskog materijala namijenjenog Italiji, kada su Češka i Poljska zaustavile isporuku sredstava iz Kine.

Upravo je novouspostavljena šema za izvoz zaštitne medicinske opreme u treće zemlje za zemlje zapadnog Balkana bila znak da je evropska solidarnost samo prazno obećanje i "bajka na papiru".

Međutim, iako se pokazalo da je u krizi "nacionalna košulja" bliža od "evropske suknje" i da je početni odgovor EU bio neadekvatan, previše je jednostavno otpisati EU, ali i reći da je evropsko jedinstvo u potpunosti izostalo.

Austrija, Francuska i Njemačka poslale su zaštitne maske u Italiju, a Njemačka je preuzela neke pacijente iz Italije i susjedne Francuske.

Nakon prvobitnog "šoka", ipak je dogovorena zajednička nabavka medicinske opreme, kao i novac za istraživanje vakcine protiv virusa korona koja će biti dostpuna širom svijeta.

Evropska komisija je takođe privremeno suspendovala pravila evrozone o državnom dugu, čime je zemljama članicama omogućeno da potroše ono što je potrebno da bi preživjele epidemiju najbolje što mogu.

Dogovorena je finansijska pomoć zemljama članicama i zemljama u procesu pristupnja kroz izmjenu okvira EU Fonda za solidarnost.

Najavljena je i pomoć za zemlje zapadnog Balkana, a kao podršku borbi protiv krize izazvane virusom korona EU će za Srbiju izdvojiti 93,4 miliona evra.

Slobodan Žečević iz Instituta za evropske poslove kaže za Tanjug da je evropska integracija na raskrsnici i da se postavlja pitanje da li će se ići u dalju integraciju ili će se sve završtiti dezintegracijom.

Kako kaže, Italijani prvi neće gledati na EU istim očima i sigurno će postaviti pitanje da li bi trebalo da izađu iz zajednice i počnu da vode svoju politiku.

"To je pitanje koje će postaviti i Marin le Pen u Francuskoj", kaže Zečević.

On navodi da na početku krize s virusom korona nije bilo unutrašnje solidarnosti, sem sporadičnih slučajeva, poput onog kada je Njemačka primila pacijente iz Francuske.

Kriza je, ističe on, pokazala i da zemlje članice EU ne raspolažu strateškim resursima jer su svoju proizvodnju prebacile u Kinu, što je još jedna ozbiljna tema za razmišljanje u budućnosti.

Kad je riječ o Srbiji, kaže da je naša zemlja možda očekivala veću pomoć od EU, da je u krizi bila prepuštena sama sebi i da se tako okrenula prije svega Kini.

Podsjeća, međutim, da je EU Srbiji dala odobrenje da može da koristi sva sredstva iz IPA fondova u borbi protiv virusa korona, a koja, kako navodi, nisu mala.

Analitičar Dejan Vuk Stanković kaže za Tanjug da samo za one koji i dalje robuju ideološkim, evrofanatičnim iluzijama, nedostatak evropske solidarnosti predstavlja iznenađenje.

"Očigledno da se nova evroadministracija nije ni konsolidovala, a i sama Unija se nalazi u jednoj vrsti previranja oko svoje budućnosti pa je i teško da sve komplikovane mehanizme aktivira i pruži pomoć u ovoj epidemiji", smatra Vuk Stanković.

Dodaje da treba biti i krajnje realan, jer je ovo "prvi susret s ovakvom vrstom pandemije na evropskom tlu", te je stoga spreman i efikasan odgovor "neočekivan".