Rastinje u okolini Trebinja pustoše gubari, a najezdu štetočine ovolikih razmjera ne pamte ni najstariji Trebinjci.
Gusjenice koje padaju sa potpuno ogoljenih grana drveća - u vrijeme kada bi trebalo da je na njima bujna zelena masa - uobičajni su prizori ovih dana na područjima koje je gubar već opustošio.
Jovana Petijević, rukovodilac Službe za uzgoj i zaštitu u Centru za gazdovanjem kršom Trebinje, kaže da je najteže stanje u selima Trebinjske šume, zatim na području Jasena i Mosko, ima ga i na Zubcima a, još uvijek neznatno, i u podnožju Klobuka.
Sa opustošenog područja gubar se kreće dalje u potrazi za hranom, u prvom redu hrastom meduncem, pa je registrovano i pomjeranje štetočine od područja Tvrdoša prema Kličanju i dalje prema Trebinjskim brdima.
„Gubar brsti list, doslovice cijelu zelenu materiju sa drveta pojede. Hrast medunac mu je poslastica i zato područja gdje ga najviše ima danas izgledaju tako ogoljeno. Zatim je prešao na kljen. Nakon toga je napadao čak i draču, koja je najdominantnija na našem području. Potom i voćkarice na privatnim posjedima, čak i divlje voćkarice. Jasen mu ostaje za kraj ako ne bude više imao izbora, jer se u principu na ovoj vrsti rijetko pojavljuje“, pojašnjava Petijevićeva za Radio Trebinje.
Pojava neuobičajno velike koncentracije gubara na rastinju uočena je još prije više od mjesec dana. Od tada nadležni u Centru za gazdovanje kršom prate stanje na terenu i izvještavaju direkciju Šuma Srpske kako bi zajednički planirali aktivnosti na suzbijanju štetočine i zaštiti šuma. Gusjenica je aktivirana i u ovoj fazi razvoja štetočine nije moguće učiniti više.
„Ovo je period u kojem smo mi bukvalno bespomoćni. Jedino što možemo da učinimo je monitoring - praćenje situacije sa razvojem gubara na površinama koje su zahvaćene najezdom kako bi do septembra donijeli najbolju odluku – šta konkretno da preduzmemo“, ističe Petijevićeva.
Na jesen će, ističe ona, vjerovatno biti preduzete mjere uništavanje jaja ovog insekta - mehaničkim uklanjanjem i hemijskim tretiranjem. Dodaje da najezda ne bi trebalo da uzrokuje trajne štete na pogođenom području, poput sušenja cijelih stabala.
„Pošto je ostala bez lišća i onemogućena joj je fotosinteza, biljka boluje i gubi na prirastu drvne mase, a što se tiče voćkarica – one gube na urodu. Ne bi trebalo da ostavi neke veće posljedice ove godine. Ali ne smijemo dozvoliti da se ekspanzija gubara ponovi dogodine – moramo djelovati određenim metodama kako bi spriječili gradaciju“, napominje Petijevićeva.
Za rastinje najštetnija faza gusjenice je na izmaku. Kad bude u fazi leptira visoka koncentracija ovog insekta biće najvidljivija oko javne rasvjete i drugih izvora svjetlosti na područjima zahvaćenim najezdom.
Naša sagovornica kaže da je riječ o prirodnom fenomenu, na koji nije moguće uticati i kojem nije lako sa sigurnošću utvrditi uzroke.
Laste su prirodan neprijatelj štetočine. Da li su ove godine zakasnile na naša područja...
