TREBINJE │  Misija međunarodne zajednice da na području samoproglašenog Kosova stvori funcionalnu državu i društvo vladavine prava doživjela je neuspjeh, smatra Martin Hajperc, savjetnik u ministarstvu finansija Njemačke i bivši šef privrednog i finansijskog odjeljenja Međunarodne civilne kancelarije (ICO) na Kosovu i Metohiji.

Njemački finansijski stručnjak u Prištinu je stigao 2008. godine sa zadatkom da isplanira prvi budžet nakon jednostrano proglašene nezavisnosti, a svoja poražavajuća iskustva u nastojanjima da uspostavi finansijsku kontrolu prištinskih vlasti sa javnošću je podijelio u knjizi „Makijato diplomatija – Kosovo mrtvi ugao Evrope“, koju je večeras u Muzeju Hercegovine predstavio i publici u Trebinju.

Knjigom je, kaže Hajperc, želio da doprinese „objektivnijoj i izvaganijoj slici stanja stvari na Kosovu“.

„Moj lični utisak je da je javnost suviše jednostrano bila okrenuta protiv Srba i srpske strane. Evropljani ni čitava međunarodna zajednica nisu se ponašali konsekventno i realistično. Okončali smo suverenitet Srbije na tom prostoru - a nismo to zamijenili ničim smislenim“, priznaje Hajperc, dodajući da za uspjeh projekta nije bio dovoljan ni ogroman novac međunarodne zajednice, koji je u donacijama stizao na Kosovo.

Upkos negodovanju njegovog tima zaduženog za kontrolu finansija, odlukama kosovskih vlasti a uz dopuštanje u određenim političkim vrhovima institucija međunarodne zajednice, taj se novac trošio krajnje neracionalno na stvari kao što su povećanje plata u javnom sektoru ili projekat izgradnje autoputa Priština-Tirana, koji je „progutao“ čak polovinu budžeta Kosova.

Jedan od razloga kosovskog neuspjeha, smatra Hajperc, je upravo odsustvo „monopola sile“ kao fundamenta da bi jedno društvo postalo funkcionalna država, a što nije bilo moguće uspostaviti na Kosovu - gdje potpunu vlast nema ni UNMIK ni vlada u Prištini, kojeg su SAD i Njemačka priznale kao nezavisnu državu, Rusija ne želi da prizna, a Srbija smatra područjem svojeg suvereniteta.

Ova slabost, ističe on, najočiglednije je došla do izražaja prilikom martovskog pogroma Albanaca nad srpskim življem i pravoslavnom crkvom, koji je pokazao koliko su svi na Kosovu prisutni akteri međunarodne zajednice i domaćih vlasti, vojni i civilni, nesposobni da očuvaju mir i bezbjednost na ovom prostoru.

Problem Albanaca na Kosovu, zaključuje njemački finansijski stručnjak, nisu Srbi već njihova vlada u Prištini, čega su najčešće svjesni i obični ljudi koji tamo žive, ali se podgrijavanje nacionalnih strasti upravo koristi kao sredstvo da se pažnja javnosti skrene sa gorućih problema - kao što je korupcija.

Upitan šta lično misli o stvaranju nezavisne države na teritoriji srpske pokrajine, koju je priznala i njegova vlada, Hajperc je rekao da je za Kosovo bilo dovoljno obezbijediti širok stepen autonomije, kakav postoji u italijanskoj pokrajini Južni Tirol, pri čemu bi pokrajina ostala pod suverenitetom Srbije.

R.S.