nedeljko_lambeta.jpg (153 KB)

Na svečanoj sjednici Grada Trebinja, održanoj 13. novembra, između ostalih, „Povelja grada Trebinja“ uručena je i Bolnici Trebinje. Kako je navedeno u odluci, pored trajnog, izuzetnog doprinosa od opšteg značaja i interesa za naš grad i regiju, Povelja se ovoj zdravstvenoj ustanovi dodjeljuje i zbog izuzetnog zalaganja zaposlenih u periodu pandemije Kovid 19. Tim povodom, ali i o drugim važnim pitanjima za građane Trebinja i Istočne Hercegovine, razgovarali smo sa Nedeljkom Lambetom, vršiocem dužnosti direktora trebinjske Bolnice.  

Na svečanoj sjednici Grada Trebinja, Bolnici Trebinje dodijeljena je „Povelja grada Trebinja“. Koliko Vama kao direktoru znači ovo priznanje, a sa druge strane, koliko je ono značajno i za Bolnicu i sve zaposlene?

- Ovo priznanje je izuzetna satisfakcija i za mene kao rukovodioca i za cjelkupno bolničko osoblje. Prošli smo kroz period pun neizvjesnosti, stresa i teških momenata. Najrazvijenije zemlje svijeta i njihovi zdravstveni sistemi su bili u ogromnim problemima prilikom borbe sa nepoznatim neprijateljem, a kamoli naš sistem. Sudbina mi je dodijelila ulogu direktora Bolnice u tom periodu u toku koga smo bili regionalni centar sa preko 3.000 zbrinutih kovid pacijenata. Medicinsko osoblje je zasigurno iscrpilo posljednje atome snage dajući sve od sebe da opravda Hipokratovu zakletvu i stavi se na raspolaganje zaštiti stanovništva čitave Istočne Hercegovine, ali i pacijentima iz mnogih drugih krajeva. Uzevši sve to u obzir, sigurno da veoma znači kada lokalna zajednica donese odluku da uruči Povelju Grada i na taj način oda priznanje i zahvalnost za sve što su radnici Bolnice uradili u tom teškom periodu koji je, bar se nadamo, zaista iza nas.

dan oslobodjenja trebinja 20222.jpg (236 KB)

Trebinjska Bolnica, poput ostalih, suočavala se proteklih godina sa izazovom virusa korona. Sa ove distance, kako biste ocijenili rad ove ustanove, organizovanost kadrova, hospitalizaciju pacijenata i svega što je pratilo pandemiju, imajući u vidu, da su se i naši, poput ljekara i medicinskih radnika širom svijeta našli u potpuno nepoznatoj situaciji?

-Na početku, kao uostalom i svugdje, bilo je potrebno određeno vrijeme da se konsoliduju redovi, iskoriste informacije kredibilnih institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva zdravlja RS, Instituta za javno zdravstvo RS, utvrde procesi i prilagode uslovima, ili neuslovima koje ima Bolnica Trebinje. Vrlo brzo smo razvili te procese i izvukli, rekao bih maksimum, kada su interesi pacijenta u pitanju. To je značilo da se u restriktivnim uslovima pacijentima ipak obezbijedi dostupnost zdravstvene zaštite, da ne čekaju dugo na usluge, bez obzira da li one bile u pitanju hospitalizacije ili ambulantni pregledi iz svih grana medicine dostupnih u Bolnici Trebinje. Kompletan bolnički kadar se vremenom izuzetno organizovao, tako da pacijentima nije nedostajalo njege u smislu prisutnosti i rada ljekara i medisinskih sestara, obezbijeđenih lijekova, prostora i hrane.

Šta je bilo najteže tokom perioda pandemije i koje poruke danas, nakon svega, možete izvući?

 -Najteži period je bio kada je kompletna Bolnica, osim hirurgije, bila u kovid režimu. U tom periodu, preko 120 kreveta je bilo u funkciji zbrinjavanja kovid pacijenata. Teško je bilo obezbijediti funkcionisanje drugih odjeljenja, tj. zbrinjavanje pacijenata koji boluju od drugih bolesti, jer je većina prostora bila prenamijenjena za kovid pacijente, a kadar usmjeren u njihovo zbrinjavanje. Takođe, izuzetno teški momenti su bili kada smo se, pored svih nadljudskih napora uloženih u liječenje, ipak morali rastajati sa ljudima koje smo zbinjavali, jer je za neke od njih virus kovid ipak bio prejak. Trebinje je mali grad, svi se poznajemo, i teško smo prihvatali te činjenice. Kao radnici Bolnice smo izgubili i neke od kolega, pa pored ponosa na njih i činjenice da smo dali sve od sebe, postoji i ogromna tuga.

Kako Bolnica danas posluje i funkcioniše?

-Posebno ako se uzmu u obzir prethodne dvije, izuzetno teške godine koje smo proveli u režimu o kojem govorimo, napravili smo veliki iskorak u poslovanju i funkcinisanju Bolnice. Već drugu godinu zaredom, Bolnica će da posluje pozitivno, a to znači da smo, sa jedne strane, uspjeli da opravdamo Ugovor sa Fondom, koji čini glavninu prihoda Bolnice i paralelno sa tim obezbijedimo dodatna sredstva. Sa druge strane, racionalnim poslovanjem redovno servisiramo tekuće obaveze, a iz mjeseca u mjesec smanjujemo brojne obaveze iz ranijeg perioda nastale prema dobavljačima, radnicima i državi. Daćemo sve od sebe da zadržimo takav trend, te da pored konstantnog ulaganja u prostor, opremu i naročito kadar, eliminišemo sva dugovanja Bolnice što bi bio raritet u zdravstvenom sektoru, naročito javnom.

bolnica-trebinje.jpg (384 KB)

Jeste li zadovoljni kadrom, opremljenošću i shodno tome, da li je u proteklom periodu bilo ulaganja u opremu?

- Zadovoljni jesmo, ali svakako da može i mora bolje. Što se tiče kadra, trenutno u Bolnici imamo 42. specijalista i 35 specijalizanata, od kojih su 24 specijalizacije dodijeljene u poslednje dvije godine, i pet doktora opšte prakse. U narednom periodu ćemo sigurno dodatno raditi na širenju kako ljekarskog kadra, tako i srednjeg medicinskog, kao i na edukacijama i usavršavanjima. Čak i ovu priliku koristim da pozovem sve mlade ljekare koji su zainteresovani, da dođu i jave se na razgovor. Što se tiče opreme, u proteklom periodu smo i na tom polju bili prilično aktivni. Nešto od opreme, poput najsavremenijeg laparoskopskog stuba za hirurške operacije i ginekologiju, nabavili smo iz vlastitih sredstava. To je ujedno bila i najvrijednija investicija. Takođe, nabavili smo i nove uređaje i opremu i za potrebe laboratorije, radiologije, otorinolaringologije, operacione sale, anestezije. Osim vlastitih sredstava, moramo spomenuti da je bilo i značajnih donacija. Prostor je taj koji nije adekvatan i davno je prerastao bolničke potrebe. Trenutni objekat je iz šezdesetih godina prošlog vijeka, te je u svakom smislu zastario. Gradnjom nove bolnice, na čijem projektu se intenzivno radi, uz novu opremu i gore pomenuti kadar, Bolnica će krenuti da živi jedan novi život, duboko vjerujem na radost i ponos svih Trebinjaca i Hercegovaca.

Koliko su unaprijeđene usluge, dijagnostičke i operativne procedure?

- Uz pomenuto ulaganje u kadar i opremu, svakako da se i usluge značajno unapređuju i trudimo se da na tome iz dana u dan radimo. Prvi i osnovni cilj Bolnice i mene kao rukovodioca, jeste da obezbijedimo uslove koji će zdravstvenu uslugu učiniti maksimalno dostupnom i kvalitetnom. U tom smislu, pored domaćeg kadra, u Bolnici se angažuju brojni spoljni saradnici iz UKC-a, Beograda, Foče, Podgorice ( doc. dr Siniša Dučić, dr Vladan Novaković, prim. dr Goran Vasić, prim. dr Neven Jokić, prof. dr Dejan Elaković, prof. dr Vladimir Ćuk i drugi). Njihov zadatak je da, pored pružanja usluga i doprinosa kvalitetu, edukuju domaći kadar. U pitanju su eminentni stručnjaci koji dodatno doprinose ispunjenju pomenutih ciljeva. Ono što bih posebno istakao je razvijanje ortopedije, čija usluga je podignuta na viši nivo i polako postajemo prepoznatljivi po opertativi iz te grane medicine. Osim ugradnje proteze kuka i zahvata na svim ekstremitetima, naš dr Dragan Milošević u saradnji sa dr Vladanom Novakovićem iz Beograda, odnedavno obavljaju i operacije i ugradnju proteze koljena, što radi mali broj ustanova u RS. Najsloženije operacije sekundarnog i tercijarnog nivoa se izvode i iz oblasti urologije, oftalmologije i ginekologije.Osim toga, u planu je razvijanje i neurohirurgije.

Šta je sa listama čekanja? Da li je procedura ubrzana, odnosno koliko pacijenti čekaju na preglede?

-Prije dvije godine liste čekanja bile su od 9 d 10 mjeseci iz opravdanih ili neopravdanih razloga. Režim kovida je takođe uticao na stvaranje određenih listi čekanja, ali su one trenutno smanjene na minimum, angažovanjem spoljnih saradnika i dodatnim obrazovanjem medicinskog osoblja. Postoje neke usluge za koje postoje liste čekanja na koje se ne može uticati, kao što su CT snimanja. Razlog je ograničenost broja snimanja na dnevnom nivou iz bezbjednosnih razloga, u smislu zaštite od jonizujućeg zračenja i dužeg procesa snimanja. Takođe, usluga hospitalizovanim pacijentima je primarna i prioritetna, pa i to treba uzeti u obzir.

Šta biste izdvojili kao najznačajnije pomake u smislu pružanja, ne samo usluga, nego i novih medicinskih tretmana na različitim odjeljenjima Bolnice?

-Ultrazvučni kabinet gdje radi 10 doktora specijalista kao i najsloženije ortopedske, hirurške, ginekološke, urološke, oftalmološke zahvate koji se obavljaju u našoj Bolnici. Takođe, bitno je pomenuti i usluge hiperbarične komore koje se pružaju u našoj ustanovi.

Imate li povratne informacije koliko su svime do sada urađenim, pacijenti zadovoljni?

- Anketiranje pacijenata je nešto što već duži period praktikujemo. Istovremeno, Trebinje je mali grad, u kojem se gotovi svi poznajemo, često susrećemo u različitim prilikama, tako da smo prilično dobro obaviješteni o mišljenju javnog mnjenja. Svakako da postoji kritika, opravdanih, ali i neopravdanih. One opravdane nastojimo da popravimo. Na svu sreću, puno više je pohvala koje svakodnevno dobijamo, što je izuzetna satisfakcija za budući rad. Jedan od parametara je i broj hospitalizacija. Bolnica je 2019. godine imala oko 8.500, a ove godine ćemo imati preko 10.000 hospitalizacija. Mislim da se i tim podatkom potvrđuje činjenica da se polako vraća povjerenje u trebinjsku Bolnicu.

Da li kadar trebinjske Bolnice zadovoljava potrebe pacijenata, kao i da li izuzev ljekara sa strane Bolnica raspolaže i doktorima iz Trebinja, koji žele ovdje da se vrate i rade? Dakle, šta je sa tim kadrom?

- Već sam naveo da imamo 42. specijalista i 35 specijalizanata. Raspisivanje novih specijalizacija, edukacije i usavršavanja jedan su od prioritetnijih zadataka postojećeg menadžmenta. Školovanje ljekara je dug proces i iz tog razloga ne smije postojati ''prazan hod'', već konstantno ulaganje. S obzirom da je u ranijem periodu došlo do tog ''praznog hoda'', sada imamo blagi deficit kadra, ali ćemo, spomenutim specijalizacijama i pregovorima  o trajnom dolasku gotovih specijalista, vremenom sigurno nadoknaditi propušteno. Trudimo se da angažujemo spoljne saradnike, sve sa ciljem da pacijentima Trebinja i Istočne Hercegovine obezbijedimo dostupnu i najbolju moguću uslugu. S jedne strane želimo da zadržimo pacijente u Trebinju, a istovremeno ne želimo da ti pacijenti moraju da idu u Beograd, Banja Luku, Sarajevo, izlažući se time trošku i fizičkom naporu.

Kao što sam već istakao, ti spoljni saradnici edukuju domaći kadar, kako bi vremenom u potpunosti postali autonomni u pružanju najkvalitetnije zdravstvene usluge. Protekle dvije godine u Bolnici Trebinje raspisane su 24 specijalizacije, među kojima su najmlađi doktor i najbolji student Fočanske bolnice dr Sava Milojević, kao i dr Jelica Kundačina koja je prošle godine ponijela titulu najmlađeg doktora. Takođe, pregovara sa sa par specijalista o mogućnosti trajnog dolaska u Trebinje, pa u tom smislu očekujemo da u drugoj polovini sljedeće godine kadar Bolnice obogate specijalisti pedijatar i neurolog. Trebinje je privlačno svojom ljepotom, lijepim klimatskim uslovima. Na nama je da u Bolnici obezbijedimo uslove za kvalitetan i nesmetan rad sa kvalitetnim procesima, te samim tim zakružimo preduslove za dolazak kvalitetnog kadra.

Pomenuli ste gradnju nove Bolnice, kao i da postojeći objekat više ne zadovoljava potrebe grada koji se prilično razvija. Iako je Bolnica i renovirana, ukazala se potreba za novom, za čiju izgradnju je Vlada RS izrazila spremnost da pomogne. Koliko će izgradnja nove Bolnice značiti za Trebinje i sve građane Istočne Hercegovine?

-Izgradnja novog objekta će biti od nemjerljivog značaja. Kao što sam već istakao, trenutni kapaciteti nisu dovoljni. Potreban nam je novi, savremeni objekat koji će odvojiti dijelove stacionara, dnevne bolnice, operacione sale. Često, tj. svakog mjeseca, imamo problem sa krevetima i ukupnim smještajnim kapacitetom, s obzirom da je broj pacijenata u stalnom porastu. Tender za izgradnju nove Bolnice je pri kraju, pa se nadamo da će se uskoro krenuti sa izgradnjom novog objekta. Raduje činjenica da su u projekat izgradnje novog objekta uključeni ljudi od struke i renomea. Istakao bih našeg Trebinjca, akademika prof. dr Predraga Peška, koji je i zvanični koordinator ispred Ministarstva za izgradnju novog objekta. Njegovo znanje, reputacija, autoritet i ogromna želja za ostvarenjem ovog projekta svakako garantuju gradnju objekta po najvišim standardima. Očekujemo da u narednom periodu, a to je mjesec do dva dana, dođe do potpisivanja ugovora i završetka ostale dokumentacije, kako bi izvođač mogao da krene sa izgradnjom.

Koji su Vam planovi za naredni period, na čemu je neophodno najviše raditi kako bi pacijenti imali povjerenje u medicinski kadar i kako bi trebinjska Bolnica opravdala epitet zdravstvene ustanove sa najvećim priznanjem Grada Trebinja?

-Rapisivanje specijalizacija za ljekare, usavršavanje i edukacije postojećeg kadra, kako ljekara tako i srednjeg medicinskog kadra je prvi i osnovni cilj. Želimo da pacijentima obezbijedimo brzu, efikasnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. U tom smislu, i u narednom periodu ćemo se i dalje značajno oslanjati na eminentne i vrhunske spoljne saradnike, koji su ujedno i edukatori domaćem kadru. Nabavka najsavremenije medicinske opreme, saradnja sa ostalim medicinskim centrima u Republici Srpskoj i regionu, podizanje usluge na još viši nivo, kao i povećanje ljubaznosti medicinskog osoblja prema pacijentima je takođe nešto na čemu ćemo aktivno raditi. Veća promocija svih bolničkih aktivnosti i informacija za pacijente kroz bolnički sajt, zvaničnu Fejsbuk stranicu, domaće portale, takođe će biti cilj. Paralelno sa tim aktivnostima, nastojaće se i u ekonomskom smislu popraviti trenutno stanje, a sve kroz dobro poslovno i strateško planiranje, racionalizaciju, veće kontrole procesa rada. Nastojaćemo da obezbijedimo redovno godišnje pozitivno poslovanje, uz težnju da kroz narednih nekoliko godina pokušamo realizovati sve ranije nastale obaveze prema državi, dobavljačima i radnicima, te na taj način postati jedna od prilično rijetkih zdravstvenih ustanova u javnom zdravstvenom sektoru, koja posluje sa takvim ishodom.