IMG_2676.JPG (204 KB)

Direktor „Vodovoda“ Trebinje Đorđe Miljanović

Milioni su prethodnih godina uloženi u rekonstrukciju i razvoj vodovodnog sistema u Trebinju. Obnavljalo se staro i dotrajalo, dograđivao sistem da bi se dugoročno obezbijedilo stabilnije i efikasnije vodosnabdijevanje, stvarala osnova za širenje mreže u perspektivi kako bi se infrastrukturno ispratile ambicije grada u pogledu razvoja novih urbanih zona...

Gdje je trenutno gradilište, šta je sve do sada urađeno i zašto su ove investicije važne za sistem i potrošače, za Glas govori direktor „Vodovoda“ Trebinje Đorđe Miljanović.

U razgovoru je bilo riječi i o drugim temama - finansijskom poslovanju trebinjskog vodovodnog preduzeća u otežanim okolnostima privređivanja, svakodnevnim izazovima na održavanju mreže, kvalitetu vode koju pijemo, tretmanu otpadnih voda...

 

  • Trebinje je već deceniju i po dio investiciono zahtjevnog programa obnove i dogradnje sistema vodosnabdijevanja - koji se finansira iz kreditnog aranžmana Vlade Srpske sa međunarodnim kreditorom i uz učešće lokalnih zajednica. Posljednji ugovor odnosi se na izgradnju rezervoara Police i Crkvina sa pripadajućim cjevovodima. Kako teku ovi radovi?

- Plan razvoja vodovoda u Trebinju predvidio je razdvajanje postojećeg sistema na dva podsistema – na desnoj i lijevoj obali Trebišnjice. Podsistemi su razvijani kroz dva odvojena projekta: 'Watsan 1' i 'Watsan 2'. Aktuelnim radovima završavamo formiranje podsistema na lijevoj obali. U okviru ovog ugovora do sada su izgrađena dva kraka transportnog cjevovoda po 250 metara - od spojnog štaha kod izletišta Studenac do rezervoara Police. Zatim, rezervoar Police sa komorom zapremine 2.500 kubika, sa zatvaračnicom i crpnom stanicom, potisni cjevovod dužine 405 metara do drugog rezervoara Crkvina zapremine 250 metara kubnih, na kojem se takođe već izvode završni radovi. Izgrađen je i distributivni cjevovod kroz naselje Police, ukupne dužine 1.700 metara. Tu nas kasnije čeka dosta posla na prebacivanju priključaka, kojim će biti obuhvaćeno oko 160 domićinstava tog dijela naselja.

  • Kad je krenula gradnja podsistema lijevom obalom Trebišnjice govorilo se da je ova investicija važna i zbog formiranja distributivnog prstena koji će omogućiti da grad ima vodu i u slučaju nekih ozbiljnijih havarija. O čemu je konkretno riječ?

- Završetkom izgradnje podsistema potpuno će biti odvojena lijeva obala, pa će Police i taj dio grada biti snabdijevani samo sa lijeve obale. Imaćemo praktično kompletiran prsten vodosnabdijevanja da možemo manipulisati distribucijom u slučaju nekih havarijskih situacija, odnosno da možemo iz jednog podsistema preusmjeravati vodu ako je u drugom nestane. To je omogućeno još izgradnjom transportno-distributivnog cjevovoda uz lijevu obalu Trebišnjice, od brane Gorice do grada, ali je bez rezervoara snabdijevanje u takvim situacijama moglo biti samo privremeno. Sada će veliki rezervoar u Policama služiti i kao lager koji će u slučaju havarija moći vodom da snabdijeva - dugotrajno. Naravno, završetkom ovog projekta pojačaće se i pritisci u visokim zonama. Napomenuću i to da su svi ovi rezervoari projektovani na način da je ostavljena mogućnost proširenja na dodatne komore.

Vodovod Crkvina 2.jpg (897 KB)

Posjeta gradilištima novih rezervoara
  • Možete li kroz kratku rekapitulaciju podsjetiti - šta je urađeno u prethodnim fazama „generalnog remonta“ trebinjskog vodovoda?

- U podsistemu na desnoj obali zamijenjeno je oko 3,8 kilometara cjevovoda i izgrađeno 7,6 kilometara novih cjevodvoda - što je, dakle, oko 11 kilometara nove mreže. Izgrađeni su i rezervoari Krš, Klis i Podgljivlje, ukupne zapremine 2,5 hiljada metara kubnih. Zatim, pumpne stanice Hrupjela i Vinogradi, buster stanice Klis i Podgljivlje. Vrijednost ovih radova iznosila je preko dva miliona evra. U okviru projekta 'Watsan 1' urađena je i revitalizacija i modernizacija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, vrijednosti 1,8 miliona evra. Dakle, vrijednost radova završenih kroz projekat 'Watsan 1' ukupno je iznosila 4 miliona i 850 hiljada evra, od čega je 3 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske razvojne banke. Ostalo su bila grantovska sredstva, najviše švedske razvojne agencije SIDA - milion evra za prečistač, te iz budžeta Grada Trebinja. U okviru podsistema na lijevoj obali izgrađen je tranportno-distibutivni cjevovod dužine skoro 5 kilometara - vrijednosti 900.000 evra. Ovim posljednjim ugovorom kompletiraćemo i tu fazu razvoja vodovoda. Vrijednost radova na formiranju podsistema lijevom obalom koji završavamo iznosiće skoro 5 miliona maraka.

  • Zbog čega su sve ove pobrojane a milionske investicije značajne za sistem i potrošače?

- Izgradnjom ova dva podsistema povećana je operativna pouzdanost cjelokupnog vodovodnog sistema grada. Pritisci se dovode u optimalne nivoe. Racionalizuje distribucija vode i povećava sigurnost i pouzdanost snabdijevanja potrošača. Izbjegavaju situacije, kao što ranije rekoh, da čitav grad u slučaju havarija ostane bez vode. Takođe, stvara se osnova za dalji razvoj sistema vodosnabdijevanja - ka novim urbanim zonama. Mnogi su benefiti od ovih investicija, najviše u redovnosti i kvalitetu isporuke vode.

  • Koji još dijelovi sistema, eventualno, nedostaju i šta je konačni cilj kada se ovaj zamašan incesticioni ciklus upotpunosti zaokruži?

- Postoji još potreba za gradnjom jednog rezervoara u Mostaćima. Prema projektnom zadatku, to bi bio manji rezervoar, zapremine nekih 2 h 250 metara kubnih. Ali mislim da će ovo idejno rješenje trebati ponovo preispitati zbog razvoja sistema u tom dijelu grada i mogućnosti snabdijevanja Novog Trebinja preko tog rezervoara, pa bi opravdano bilo i novo dimenzionisanje sa većim kapacitetima pumpi i rezervoara. Takođe, potrebna je i rekonstrukcija cjevovoda od 'Grada sunca' do Taleže. To su nam, dakle, prioriteti u nekim našim razvojnim planovima. Naravno, u izradi matematičkog modela i modela trenutnog stanja hidraulike u sistemu, koju radimo kroz projekat 'Waterlink', pokušaćemo uključiti i potrebe budućeg razvoja vodovoda prema Novom Trebinju kad dođe vrijeme za formiranje ove urbane zone. Staro Idejno rješenje razvoja vodovodnog sistema tada Opštine Trebinje iz 2008. godine u velikoj mjeri je ispunjeno izgradnjom prethodno pomenutih objekata. Nakon donošenja novog Urbanističkog plana grada biće potrebno izraditi i novo Idejno rješenje razvoja vodovodnog sistema sa odgovarajućim matematičkim modelom.

_____________________

OTPADNE VODE ISPUNJAVAJU SVE USLOVIMA PROPISANE PRAVILNIKOM
      • Kad smo kod kapitalnih investicija – na možemo a da se ne osvrnemo na projekat izgradnje kanalizacione mreže na području Polica. Trebinje se odvažilo da nastavi jedan generacijski i još u predratnim decenijama započet posao. Iz istog kreditnog aranžmana planirano je i projektovanje kanalizacije u nekim drugim trebinjskim naseljima gdje ove komunalne infrastrukture nema. Kako se odvijaju aktivnosti na ovom projektu?
- Trenutno je u toku postupak izbora izvođača radova. Za dio grada gdje su radovi planirani projekat kanalizacije postoji od ranije. U narednom periodu se očekuje i provođenje postupka za izbor projektanta i nadzora za praćenje realizacije ovih ugovora, koji uz izgradnju u Policama podrazumijevaju i izradu projekata za kanalizaciju u naseljima Zasad, Hrupjela i Varina Gruda. Stručni tim „Vodovoda“ je takođe jednim dijelom uključen u praćenje ovih aktivnosti. Nadam se da će se u što skorijem vremenu moći pristupiti i radovima na terenu.
      • Trebinje je još prije nekoliko decenija dobilo prečistač otpadnih voda, kao najvažniji objekat tada građenog sistema kanalizacije. Prije pet godina završeni su i opsežni radovi na rehabilitaciji prečistača. U kakvoj je kondiciji ovaj objekat danas i u kojoj mjeri garantuje da korišćene vode koje se vraćaju riječnom slivu ne ugrožavaju njen ekosistem?
- Naš prečistač otpadnih voda je jedan od rijetkih u BiH koji funkcioniše u kontinuitetu već preko 40 godina. Radovi na revitalizaciji i modernizaciji postrojenja, što je bilo obuhvaćeno projektom 'Watsan 1', završeni su 2021. godine a vrijednost je bila 1,8 miliona evra. Sa revitalizacijom je ovaj sistem unaprijeđen. Trenutno radimo na instaliranju nove prese za dehidrataciju mulja, a sredstva za ovaj projekat obezbijedili su Grad Trebinje i Fond za zaštitu životne sredine RS, ukupne vrijednosti oko 200.000 maraka, dok JP „Vodovod“ finansira izgradnju objekta za smještaj prese i montažerske radove, ukupne vrijednosti oko 100.000 maraka. Ovaj projekat bi trebao da se završi do kraja tekuće godine. Preko upravljačkog SCADA sistema kontinuirano se prate svi parametri. Takođe, kontrole redovno radimo u našoj laboratoriji. Rekao bih da imamo sasvim solidan sistem kada je u pitanju tretman otpadnih voda. Osnovni princip u definisanju kvaliteta je da influent ne pogoršava prirodni kvalitet recipijenta, koji je kod nas rijeka Trebišnjica. U našem slučaju kvalitet influenta ispunjava sve uslove propisane pravilnikom o ispušatnju otpadnih voda.
      • Trebinjci su već navikli na neprijatan miris koji se širi u okolini prečistača – a vjerujem da se mnogi pitaju: je li moguće to i promijeniti?
- Neprijatan miris se širi jer je ovo sistem otvorenog tipa. To se pogotovu dešava kad je jugovina. U drugačijim vremenskim prilikama gotovo se i ne osjeti. I svakako da je plan u nekoj perspektivi da se prečistač zatvori, što nije samo ideja već, rekao bih, i naša obaveza u pogledu zaštite životne sredine. Međutim, intervencija zahtijeva velika sredstva da bi u ovom trenutku mogli da se u tako nešto upustimo. Imamo i idejni projekat, već smo pokušavali i radimo još na tome da sredstva eventualno obezbijedimo kroz neke međunarodne projekte. Svakako će to biti jedan od prioriteta u budućnosti i za naše preduzeće a vjerujem i za našu lokalnu zajednicu.

_____________________

  • U ovoj komunalnoj djelatnosti, čini se, posao nikad ne završava. Novu gradnju, a u Trebinju je ona posljednjih godina u ekspanziji – mora da prati i odgovarajuća komunalna infrastruktura. S druge strane, cijevi svakako imaju rok trajanja, a kvarovi na mreži skoro su svakodnevnica. Kakvo je stanje vodovodne mreže u Trebinju? Koliko je održavanje zahtjevno i u kojoj mjeri uspijevate da odgovorite svim ovim obavezama?

- Trenutno održavamo oko 205 kilometara vodovodne mreže. Imamo i oko 40 kilometara kanalizacione. Cjevovodi su različitog materijala, profila i godina starosti. Zbog kraškog područja otežana je detekcija mjesta gdje voda curi. U prigradskim naseljima cijevi prolaze kroz privatne lokacije, što naravno komplikuje radove jer ta okolnost često otežava pristup mehanizaciji. U gradskoj sredini vlasnici drugih instalacija često ne poštuju propise o horizontalnoj i vertikalnoj udaljenosti, što takođe popravke čini kompleksnijim. Moram još reći da se popravke uglavnom izvode pod vremenskim pritiskom – da potrošači ne bi dugo bili bez vode, radovi se moraju obaviti u nekom razumnom roku. Sve to zahtijeva kvalitetno planiranje rekonstrukcija. Dakle, problemi su razni, a borimo se kako znamo i umijemo. Imamo šest grupa za popravke i intervencije. To je za sada dovoljno, ali ćemo svakako u slučaju potrebe gledati da ovaj broj povećamo. Takođe, mnogo je važno za vodovodna preduzeća da su radnici za popravke opremljeni potrebnim vozilima, komunikacijskim uređajima, zaštitnom opremom. I u pogledu mehanizacije mogu reći da smo solidno opremljeni, ali i da dodatna ulaganja nikad nisu višak. Magacin u svakom trenutku mora na stanju imati zamjenske dijelove, posebno one koji se često koriste, a naš lager je, što se opremljenosti tiče - prilično dobar. Reću su i to da se svaka popravka dokumentuje, informacije unose u bazu podataka, sa statističkom analizom i grafičkim prikazom koje prate radni nalozi.

20251028_112956.jpg (604 KB)

  • Gubici na mreži problem su svih vodovodnih sistema. U posljednje vrijeme, koliko sam upućen, ulažu se ozbiljniji napori da se gubici smanje. Koliko ste uspješni na ovom planu?

- Neprihodovana voda je boljka svih vodovodnih preduzeća. I to ne samo kod nas, već i u regionu - a rekao bih i šire. I u našem vodovodu procenat neprihodovane vode je i dalje visok. Radimo stalno na ugradnji zonskih vodomjera, koji konstantno mjere protok kako bi mogli da detektujemo gdje su problematična mjesta, dijelovi grada gdje imamo značajnije gubitke. To sve prate i druge aktivnosti - zamjena dotrajalih cijevi, vodomjera, periodično računanje vodnog bilansa odabranih indikatora uspješnosti u oblasti upravljanja neprihodovanom vodom, razvoj i uvođenje programa upravljanja pritiskom na mreži... Takođe, imamo opremu i obučen tim za detekciju kvarova. U septembru smo obrazovali sopstvenu laboratoriju i dobili rješenje o ispunjenosti uslova za pripremu mjerila za verifikaciju vodomjera. Kada se završe neke sitne tehničke stvari moći ćemo da sami vršimo pripremu vodomjera za baždarenje te time ubrzati i samu zamjenu istih na mjernim mjestima koja sama po sebi znaju nositi određene gubitke. Ovo je trostruka korist za naše preduzeće – finansijska, vremenska i u smanjenju neprihodovane vode. Naš strateški cilj kao preduzeća je da se neprihodovana voda smanji na ispod 40%. Za prošlu godinu taj procenat je bio preko 59%. Ove godine, prema ivještajima za prvih devet mjeseci, iznosi oko 57%. Dakle, donekle smo već uspjeli da smanjimo procenat neprihodovane vode. Ali, naravno, ne mogu se preko noći na ovom planu postići veliki rezultati. Mora se kontinuirano i sistemski raditi na tome.

  • Koliko, uz sve pomenuto, uspijevate da držite korak kada je u pitanju uvođenje novih tehnologija i praksi za lakše, inovativnije i efikasnije upravljanje sistemom?

- Uvođenje novih tehnologija je i naša opredjeljenost i naša stalna aktivnost. Već neko vrijeme nadzor nad kompletnim vodovodom radimo uz pomoć SCADA sistema. Kroz projekat 'Waterlink' trebalo bi da dobijemo dodatne mjerače protoka i logere šumova čijom ugradnjom ćemo unaprijediti sistem. Već sam pomenuo da u okviru ovog projekta radimo na izradi hidrauličkog matematičkog modela koji će dati stvarni prikaz stanja hidraulike u sistemu. Posjedujemo i upravljačku SCADA platformu na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda. U tom pogledu smo dobro opremljeni, ali prostora za razvoj svakako i dalje ima.

IMG_2681.JPG (317 KB)

SCADA platforma za kvalitetnije upravljanje sistemom
  • Na februarskoj sjednici Skupština grada dala je saglasnost „Vodovodu“ Trebinje na poskupljenje usluga. I preduzeća su uvjeravali da su korekcije cijene vode bile neminovne radi održivog poslovanja i uopšte funkcionisanja sistema vodosnabdijevanja u Trebinju, te da su one iznuđene rastom troškova preduzeća, u prvom redu zbog odluka Vlade RS o povećanju najniže plate i zbog poskupljenja struje. U kojoj mjeri danas uspijevate da se nosite sa nepovoljnim ekonomskim kretanjima, kao javno preduzeće sa regulisanom cijenom usluga?

- Finansije jesu pitanje svih pitanja. Od marta ove godine naplaćujemo usluge po novoj cijeni. Svakako da će nova cijena vode amortizovati jedan dio negativnog finansijskog rezultata iz prošle godine. Međutim, ne i u mjeri kako smo to možda očekivali. Ali borimo se i da druge načine - dodatnim uštedama, ali i dodatnim prihodima koje ostvarujemo kroz usluge trećim licima. Ove godine smo, barem za sada, zaista dosta dobro poslovali kada je u pitanju pružanje usluga trećim licima, kao što su izrade priključaka za stambene zgrade ili privatne stambene objekte, izmiještanja mjernih mjesta, izgradnja nove vodovodne ili kanalizacione mreže za potrebe Grada Trebinja... Još je, međutim, rano pričati na temu konačnog finansijskog rezultata preduzeća u ovoj godini, ali se nadamo da ćemo do kraja godine uspjeti ostvariti planove i popraviti rezultate poslovanja.

  • Na kraju, ono što naše sugrađane ponajviše interesuje - kakav je kvalitet vode koju piju Trebinjci?

- Kontrola vode se radi gotovo svakodnevno – što uzorkovanjem koje radi Institut za javno zdravstvo, što onim u našoj laboratoriji, koja je takođe sasvim dobro opremljena za ispitivanja fizičkih i hemijskih svojstava vode. Za mikrobiološka ispitivanja trenutno nemamo stručni kadar - to isključivo radi institut. I ono što mogu da kažem jeste da je kvalitet vode na visokom nivou, što pokazuju svi revizorski i naši interni kontrolni izvještaji. Naravno, bude nekih prolaznih zamućenja i o takvim pojavama redovno obavještavamo javnost. Za kvalitet vode najzaslužnije je ovdašnje karstno područje, koje je dobar prirodni filter vode, ali i samo izvorište Oko jer je dobro izolovano od potencijalnih zagađivača. Naravno, uz takav kvalitet vode i tretmani su minimalni.