Hrana koja je na tržištu RS je u najvećem procentu bezbjedna, a kada se i dese određene neispravnosti, poput pesticida u voću i povrću, to se odmah alarmira.
Ovo je danas u Trebinju rekla Dragana Stoisavljević, subspecijalista dijeterapije u Institutu za javno zdravstvo RS i nacionalni koordinator za pitanje ishrane i gojaznosti RS, na konferenciji posvećenoj bezbjednosti hrane i odgovornoj proizvodnji i potrošnji, a povodom Svjetskog dana bezbjednosti hrane.
„Kontrola je definisana sistemom slučajnog uzorka. Na osnovu broja proizvedenih ili uvezenih namirnica analizira se određeni broj uzoraka hrane. Ukoliko je uzorak neispravan, postoje jasno definisane kaznene odredbe za one koji proizvode, distribuišu i slično. Ponekad se nađu i neki proizvodi koji se povlače sa tržišta po osnovu sistema brzog uzbunjivanja EU “, navela je ona.
Stoisavljević kaže da su građani RS gojazni, jer prema istraživanju zdravstvenog stanja stanovištva, rađenom 2011. godine, svaka druga osoba je imala povećanu tjelesnu masu, tj abdominalnu gojaznost, a prekomjernu tjelesnu masu svaka peta osoba.
Novo Pržulj, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, navodi da se 50 odsto plodnog zemljišta u BiH ne obrađuje, te da je u prvih devet mjeseci prošle godine uvezeno hrane u vrijednosti 3,6 milijadri, a izvezeno 800 miliona evra.
„Poljoprivreda je opterećena mnogim problemima još od polovine prošlog vijeka. To je teško riješiti, pogotovo danas kada dolazi do velike depopulacije. Vlada RS ulaže ogromne napore da ovo riješi, jer budžet nikada nije bio veći, ali ne može se sve budžetom riješiti. Problem naših poljoprivrednika je i što ne primjenjuju nove tehnologije, ne uzgajaju nove biljne kulture, a kod nas ne postoji kultura čuvanja zemljišta. Mora se nauka više uvažavati“, rekao je on.
Pržulj dodaje da se ne može sve iskontrolisati što se tiče kvaliteta proizvoda, ali se mora jačati povjerenje i razvijati samosvjest kod proizvođača.
Mirza Palo, stručni saradnih Svjetske zdravstvene organizacije u BiH takođe potvrđuje da je sigurnost hrane u BiH jako dobra, ali da zabrinjava uticaj prekomjerne količine hrane koja je dostupna i prekomjernog unosa procesuirane hrane, što dovodi do većeg broja hroničnih nezaraznih bolesti u zreloj zdravoj dobi čovjeka.
Vlado Pijunović, šef kancelarije Organizacije za hranu i poljoprivedu u BiH kaže da smo svjesni koliko klimatske promjene utiču na proizvodnju hrane, ali svi učesnici u lancu od farme do stola trebaju biti svjesni i odgovorni i za dio posla koji obavljaju, kako bi zdrava hrana dolazila do potrošača.
„Trebamo još raditi na podizanju svijesti proizvođača, ali i krajnjih kupaca. I u ovom poslu moramo imati spregu nauke, politike i prakse“, tvrdi Pijunović.
