TREBINJE │ Ukoliko Zapad bude nastavio politiku popuštanja prema velikoalbanskim zahtjevima iz Tirane, Prištine i Skoplja – kriza u Makedoniji mogla bi se preliti na region i kulminirati u novi balkanski sukob, smatra vojnopolitički komentator i novinar „Politike“ Miroslav Lazanski.
Na tribini pod nazivom „Prijeti li Balkanu domino efekat?“, koja je večeras održana u trebinjskom Muzeju Hercegovine u organizaciji Udruženja „Hercegovac“, Lazanski je rekao da je tolerancija Vašingtona i Brisela prema sve agresivnijim manifesovanjima velikoalbanske ideje motivisana i političkim pragmatizmom – da se udovoljava strani koja prijeti izazivanjem novih kriza i sukoba u regionu.
„Albanci su jasno rekli da će praviti probleme u slučaju negativnih odgovora na njihovu ambiciju da prave Veliku Albaniju. A pošto su Srbi rekli da neće praviti probleme i da će sve da rješavaju na diplomatski i miroljubiv način, onda se Zapad odlučio na vrlo pragmatično ponašanje – onome ko će praviti probleme treba izaći u susret“, rekao je Lazanski.
Zato on ne isključuje i scenario „domino efekta“ krize koja danas potresa Makedoniju.
„Ukoliko Brisel i Vašington budu popustljivi prema planovima iz Tirane i Prištine, pa i nekih albanskih partija iz Skoplja – da se pravi Velika Albanija, onda to bez rata sigurno neće moći da prođe“, ističe Lazanski, podsjetivši da je Velika Albanija postojala „samo jednom u istoriji – u vrijeme Hitlerove Evrope“.
Lazanski je uvjeren da je kriza u Makedoniji samo nastavak sirijske tragedije – iza koje stoje „nastojanja bivše američke administracije da Evropsku uniju odmakne i učini je nezavisnom od ruskih energenata“.
Kao što je to bio slučaj i sa „Južnim tokom“, Zapad želi da „minira“ i projekat gasovoda preko Turske, a Makedonija, jedna od zemalja na trasi, izabrana je kao politički trusno područje, sa značajnom albanskom populacijom koja čini između 17 i 20% stanovništva.
„Zato se Makedonija danas trese. A s druge strane – nova Trampova administracija ne stiže da se bavi Balkanom. Nije promijenjen aparat Stejt departmenta ‘po dubini’, a kadar koji se bavi Balkanom – isti je kao i u vrijeme Klingtona i nastavlja istu politiku. Tako da je sve ono što se događa u Makedoniji, ustvari, na fonu ranije zacrtane strategije Vašingtona prema Balkanu“, kaže Lazanski.
Još prisutna politika bivše američke administracije, dodaje on, i Bosnu i Hercegovinu smatra „nezavršenim poslom“ koji odlučnije treba usmjeriti u pravcu unitarizacije, a nezavisnost Kosova „završenom pričom“, koja podrazumijeva i „izlazak u susret svim albanskim pretenzijama“.
„Dakle, sve zavisi od Amerikanaca – ali i ponašanja samih aktera na Balkanu: koliko oni budi suvereni u svojim odlukama i koliko budu imali pameti“, zaključio je Lazanski.
U tom smislu, Republika Srpska se „drži odlično“ zahvaljujući „državničkoj mudrosti predsjednika Dodika“, smatra Lazanski, podsjećajući da je još prije vlasti u Makedoniji, Republika Srpska rekla ne američkoj politici unitarizacije i uspjela da stavi tačku na prenos entitetskih ingerencija.
R.S.
