Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv side. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je tokom prošle godine HIV infekcija registrovana kod 1,3 miliona ljudi, dok je 630.000 ljudi preminulo od uzroka povezanih sa HIV-om.
U 13 gradova u BiH danas će biti organizovano besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C.
U Republici Srpskoj testiranje je organizovano u Banjaluci, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo, te u bolnicama u Bijeljini, Doboju, Prijedoru, Zvorniku i Trebinju. U Srpskoj je ove godine registrovano 12 novih slučajeva infekcije HIV-om, uz jedan smrtni ishod.
Dr Milica Janjoš, specijalizant infektologije u Bolnici Trebinje, ističe da je testiranje od izuzetne važnosti, te da je u potpunosti besplatno i anonimno.
Ona je za Radio Trebinje objasnila šta je HIV, a šta AIDS.
„HIV (virus humane imuno deficijencije) je virus koji napada imuni sistem, posebno ćelije ključne za odbranu organizma od različitih infekcija. Bez liječenja, HIV postepeno slabi odbrambene sposobnosti organizma i može dovesti do njihovog ozbiljnog iscrpljivanja. AIDS (sindrom stečene imuno deficijencije) predstavlja završni stadijum neliječene HIV infekcije, kada je imuni sistem teško oštećen i organizam postaje podložan teškim oportunističkim infekcijama. Važno je naglasiti da HIV-pozitivna osoba ne mora i ne treba razviti AIDS, posebno uz rano otkrivanje i pravilnu terapiju“, naglasila je dr Janjoš.
Ona je istakla i načine prenosa HIV infekcije.
„HIV se prenosi isključivo kontaktom sa određenim tjelesnim tečnostima zaražene osobe. To može biti putem nezaštićenog seksualnog odnosa, dijeljenja igala i špriceva, transfuzije zaražene krvi ili korišćenja nesterilnog medicinskog pribora, kao i prenosom sa majke na dijete tokom trudnoće, porođaja ili dojenja. HIV se ne prenosi socijalnim kontaktom – rukovanjem, grljenjem, korišćenjem zajedničkog posuđa, plivanjem u bazenu i slično“, dodala je dr Janjoš.
Navela je i kako se može spriječiti HIV infekcija.
„Ključne mjere prevencije uključuju dosljednu upotrebu kondoma, nedijeljenje igala i špriceva, poštovanje sterilnih procedura u zdravstvenim ustanovama, testiranje trudnica, te redovno i odgovorno testiranje osoba koje imaju povećane rizične faktore“, kazala je dr Janjoš.
Prema njenim riječima, važno je znati da pozitivan nalaz HIV skrining testa nije konačna dijagnoza
„Ovi testovi su vrlo osjetljivi i upravo zato mogu ponekad dati lažno pozitivan rezultat. Sljedeći, najvažniji korak jeste uraditi dodatne potvrdne testove. Među njima, jedan od najpouzdanijih je PCR test, koji otkriva direktno prisustvo HIV-a u krvi. Dok se ne dobiju rezultati potvrde, ne treba donositi nikakve zaključke. Ako se HIV zaista potvrdi, potrebno je odmah stupiti u kontakt sa nadležnim infektologom i započeti odgovarajuću medicinsku brigu“, objašnjava ona.
Kako ističe, do tada, ali i nakon potvrde, važno je izbjegavati nezaštićene seksualne odnose, obavijestiti nedavne seksualne partnere i voditi računa o zdravim i bezbjednim navikama.
„Takođe, ako je skrining test pozitivan, a osoba ima simptome koji mogu ukazivati na akutni HIV sindrom – poput povišene temperature, groznice, osipa, bolova u mišićima ili uvećanih limfnih čvorova – preporučuje se što prije potražiti ljekarsku pomoć“, zaključuje dr Janjoš, podsjećajući da je poznavanje vlastitog HIV statusa ključan korak u očuvanju zdravlja.
