U Trebinju je danas počeo dvodnevni međunarodni naučni skup na kome će se razmjenjivati znanja i iskustva o religijskom identitetu i njegovoj vezi sa nasiljem u školama, kao i unapređenju sigurnog obrazovnog okruženja u Evropi.
Konferencija je okupila 139 učesnika iz četrdesetak evropskih zemalja, među kojima su i predstavnici svih zemalja regiona.
„U Trebinju smo da čujemo iskustva ljudi koji imaju bogatu istoriju i tradiciu, ali i konflikte koji su se dešavali, da izvučemo pouke i da ih primjenimo u cijeloj Evropi“, naveo je Džejms Ohigins Norman profesor univerziteta u Dablinu i istraživač UNESKO-a u oblasti svih oblika zlostavljanja.
Ljubiša Bojić sa beogradskog Univerziteta je iznio podatak da vještačka intelgencija različito odgovara na ista pitanja, zavisno ko ih postavlja.
„Izučavali smo kako „Čet Dži-Pi-Ti“ kada je upitan za neko lično iskustvo, recimo učenika koji je povrijeđen u školi, da li će savjet vještačke intelgencije biti isti kada ga pitate kao hrišćanin, musliman ili Jevrej. Ti savjeti nisu isti, a mi želimo da ukažemo na koji način možemo izmjeniti vještačku intelgenciju da ona podrži dobre odnose među ljudima, odnosno da savjeti budu jednaki za pripadnike svih religija. Ukoliko se kompanijama ukaže da savjet mora biti isti bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost i ukoliko to bude u zakonu EU i zakonima država i entiteta, one će imati obavezu da informacije koje šire budu u skladu sa nacionalnim standardima i da podržavaju građane“ rekao je on.
Zorica Kuburić sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu koja se bavi sociologijom religije, je navela da je istraživanje koje je provođeno u BiH dalo dobre rezultate, pokazalo da ljudi žele da žive na ovim prostorima, da je proces pomirenja zaživio u narodu, ali su politički narativi ostali isti - i dalje se govori negativno o drugome.
„ Vjerski i nacionalni identitet u periodu socijalističke Jugoslavije je bio potisnut, nakon toga je buknuo, s potrebom da se naglase razlike, a ne sličnosti religija. Iz političkih razloga religija je zloupotrebljena kao vjerski identitet. U periodu ateizma narod nije mnogo znao o religiji, a sa padom komunizma naglo je narasla potreba za vlastitim identitetom i došlo je do distanciranja i pokazivanja ko smo mi, a onda se razvio strah . Iz političke perspektive, narod pod uticajem straha i neke vrste samoodržanja i odbrane se pripremao za sukob koji nije znao zašto je ni kako, ali se dogodio. Sad se ponovo više govori o sličnostima, dok je ranije akcenat bio na razlikama“, objašnjava ona.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić smatra da je veoma važno razgovarati o ovim temama i izvući pouke,te da Trebinje se i na ovaj način predstavlja kao grad otvoren za sve.
„Moramo se suočiti sa problemima, razgovarati, pružiti ruku jedni drugima, bez obzira odakle neko dolazi i kome pripada. Ako sagovornici nisu dobronamjerni svesti komunikaciju na minimum i posvetiti vrijeme onome ko zaslužuje“, istakao je Ćurić.
