TREBINJE │ Dug sušni period i natprosječno visoke temperature otežali su napore poljopovrednika da sačuvaju ovogodišnji rod, a štete su neizbježne - posebno na područjima gdje nema uslova za redovno navodnjavanje, kod kultura neotpornih na otsustvo vlage, te kod biljaka osjetljivih na patogene čiji razvoj podstiču vrućine i suv vazduh.

Rade Drinjak, samostalni stručni saradnik za poljoprivredu u Odjeljenju za privredu Gradske uprave, za Radio Trebinje kaže da će zbog suše zasigurno „podbaciti“ ovogodišnji rod kod većine povrtlarskih i ratarskih kultura, kao što nema sumnje da će šteta biti totalna tamo gdje nije postojala mogućnost redovnog navodnjavanja.

„Prema našim podacima, u prvih sedam mjeseci ove godine palo je ispod 500 litara kiše po metru kvadratnom, što je izuzetno malo ako znamo da se godišnji prosjek u Trebinju kreće između 1.500 i 1.800 litara kiše. Još ako se prisjetimo da je decembar prošle godine bio potpuno bez padavina – možemo reći da je riječ o sušnom periodu vjerovatno nezabilježenom u nekoliko posljednjih decenija“, ističe Drinjak.

Srećna okolnost je, dodaje Drinjak, što je veliki dio obradivog zemljišta da području Trebinja pokriven natapnim sistemima, gdje je bilo uslova da se dosta uspješno, ali ne i u upotputnosti, spriječe sve posljedice tropskih vrućina i odsustva padavina.

„Posljedica ovakvih vremenskih prilika je i razvoj biljnih bolesti koje se nepovoljno odražavaju na prinose. Na terenu je primjetno značajno prisustvo pauka – 'korpivne grinje', kojem pogoduju visoke temperature i suv vazduh - a koji siše sokove što dovodi do progresivnog sušenja biljke. Pogotovu kod povrltarskih kultura koje su sada prisutne u baštama – poput paradajiza, krastavca, patlidžana“, ističe Drinjak.

On napiminje da suša nije i jedina nevolja koja je ove sezone pomrsila račune uloženom trudu i očekivanjima ovdašnjih poljoprivrednika.

Podsjeća da je neočekivani led krajem aprila na višim područjima grada upotpunosti desetkovao proljetne zametke - posebno voćarskih kultura u feno fazama, da bi, uz sušu i ekstremne ljetne temperature, prije nekoliko dana nove nevolje donio i grad, sa štetama srećom zabilježnim samo lokalno - u dijelu Popovog polja i Ljubomira.

Vinogradari najmanje zabrinuti

Ovakvi ekstremni vremenski uslovi, dodaje Drinjak, najmanje će štetiti izdržljivijim kulturama - ljekovitom bilju i vinovoj lozi, ali i tu pod uslovom da je voda bila dostupna da u dovoljnoj mjeri i na vrijeme nadoknadi otsustvo vlage u zemljištu.

„Mislim da će ova godina biti zabilježena kao dosta uspješna kad je u pitanju vinogradarska proizvodnja. To je kultura koja je jedna od najotpornijih na sušu, a suh vazduh i visoke temperature povoljno utiču i kada su u pitanju bolesti, kao i na visinu šećera i kvalitet zrna“, ističe Drinjak.

Uz rezerve da je još rano za progoze, dobar kvalitet ovogodišnjeg roda očekuju i u vinogradima najvećeg proizvođača grožđa u Republici Srpskoj - trebinjske kompanije „Agrofin“.

„Mraz nas je /u aprilu/ samo dotakao, takođe i nedavni grad – sasvim minimalne štete su u pitanju. Za sada je loza u dobroj kondiciji, očekujemo dobar kvalitet - ali je još rano za definitivne zaključke. Blagovremeno smo pristupali navodnjavanju gdje god postoje tehničke mogućnosti, svakodnevno obilazimo vinograde i za sada smo veoma zadovoljni razvojem ovogodnjišeg roda“, kaže za Radio Trebinje Dragan Anđelić, direktor „Agrofina“.

R.S.