TREBINJE │ Muzej Hercegovine u Trebinju priredio je večeras tradicionalnu manifestaciju „Noć muzeja“, čime se i desetu godinu za redom priključio brojnim muzejskim i ustanovama kulture širom Evrope, koje s ciljem popularizacije kulturne baštine - na ovaj dan organizuju kulturne programe i otvaraju svoje postavke za posjetioce do kasnih noćnih sati.

Program ovogodišnje manifestacije počeo je predavanjem „Pregled istorije savremenog mozaika u Srbiji“, iz knjige „Mozaik u Srbiji 1950–2015“, autora Olivere Gavrić Pavić, nakon čega je otvorena i izložbe mozaika, crteža i printova „Mozaik praksis“, koja kroz radove akademskih umjetnika Ivana Pavića, Olivere Gavrić Pavić i Dragana Vasića prezentuje primjere savremene mozaičke prakse.

„Akcenat je na edukaciji, jer izložba ustvari predstavlja primjere primjene mozaika u eksterijeru ili enterijeru, sakralnim objektima ili privatnom prostoru - ali i različite poetike, pri čemu je jedan od umjetnika slikar, drugi je vajar, dok sam ja najviše u mozaiku“, kaže Gavrić Pavićeva.

Govoreći o istoriji srpskog mozaika, Gavrić Pavićeva je istakla da ova tehnika gotovo i ne postoji u našoj likovnoj umjetnosti sve do 20. vijeka, a posebno intenzivan procvat doživljava u vrijeme socijalističke Jugoslavije.

Interes za mozaik kod tadašnjih vlasti, kako je pojasnila, motivisan je vjerovatno istom željom koja je svojevremno opsjedala i rimske imperatore – da preko impozantnih i fizički gotovo neuništivih umjetničkih djela prezentuju moć i trajnost nove države.

„Mozaici se na početku rade za potrebe reprezentativnih objekata institucija, da bi potom počeli da ukrašavaju i druge ustanove, fabrike zgrade, hotele i banje“, rekla je Gavrić Pavićeva predstavljjući najznajačnije umjetnike i njihova ostvarenja u mozaiku iz druge polovine 20. vijeka.

Program je otvorio predsjednik Skupštine grada Trebinja Dragoslav Banjak, podsjetivši da je noć posvećena muzejima, kao jedinstvena evropska manifestacija – osmišljena sa idejom da podstakne široku publiku, posebno mlade, da u subotu najbližu 18. maju, međunarodnom danu muzeja, vrijeme rezervisano za zabavu iskoriste za posjetu ovim ustanovama.

„Hercegovina je prostor velikog kulturnog bogatstva, mnogo većeg nego što je to bilo koja druga regija u Republici Srpskoj i BiH. U skladu sa tim je i ponuda Muzeja Hercegovine, koja svojim eksponatima ne ostavlja ravnodušnim ni posjetioce iz zemalja sa razvijenijom djelatnošću ove vrste“, kazao je Banjak.

Direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grijuć istakla je da ova ustanova – otvarajući večeras svoja vrata - postaje dio evropske porodice muzeja, a Trebinje - evropskim gradom.

„Manifestacija postoji najviše zbog mladih - da bi večeras preskočili kafiće i klubove, te proveli svoje vrijeme i zabavili se u muzeju. Ovim želimo da pokažemo da muzeji nisu mrtve institucije i da i oni mogu da budu zabavni“, istakla je Grujićeva.

Za zabavni dio programa pobrinuo se trebinjski rok sastav „Krugovi u žitu“, koncertom u dvorištu ustanove, a na poseban način pažnju građana na „Noć muzeja“ skrenule su neobične instalacije likovnih umjetnika iz udruženja „Rizba“, postavljene ispred muzeja i u Dučićevoj ulici, čiji je sadržaj izazivao zapitanost posjetilaca i prolaznika.

Sve postavke ove ustanove do ponoći su bile otvorene za posjetioce.

R.S.