U pratećem programu festivala sinoć su u Galeriji Kulturnog centra promovisana izdanja Pozorišnog muzeja Vojvodine – „Dramaturški postskriptum“ dr Zorana Đerića i zbornik radova „Lutka i maska u srpskoj tradiciji – od obrednog do pozorišnog čina“, čiji su priređivači Ljiljana Dinić i dr Zoran Đerić.
„Dramaturški postskriptum“ zbornik je ogleda sa „ličnim pečatom“, u prvom dijelu posvećenih velikim evropskim piscima, a u drugom domaćim autorima, u kojima nam Đerićeva promišljanja „na oljuđen i pristupačan način omogućavaju da iz drugačijeg ugla sagledamo dobro nam poznate i toliko puta obrađivane teme i autore“, istakla je o knjizi mr Snežana Kutrički.
Đerić je pojasnio da su, na primjer, sami susreti sa mjestom i muzejskim eksponatima u Omsku, koji nam približavaju traumatičnu životnu epizodu Dostojevskog kada je bio osuđen na smrt - već dovoljni da podstaknu „da se o piscu razmišlja na drugačiji način“, pozivaju „na lični ugao i doživljaj“, što je bila i glavna motivacija za nastanak ovih eseja.
„Takođe, nakon posjete dači na kojoj je Čehov napisao Galeba i prostora na kojem je prvi put izveden – osjetio sam potpuno drugačijeg Čehova kojeg sam to tada samo čitao i gledao u pozorištu. Posle pisanja, posle gledanja, posle onog što ostane - šta još možemo da dodamo: neki lični utisak, neko iskustvo i doživljaj“, rekao je Đerić, pojašnjavajući zbog čega je „Dramaturški postskriptum“ odabrao kao naslova za svoju knjigu ogleda.
Govoreći o zborniku radova „Lutka i maska u srpskoj tradiciji – od obrednog do pozorišnog čina“, u kojem je i priređivač i jedan od autora – Đerić je rekao da je ova, već druga publikacija Pozorišnog muzeja Vojvodine o lutkarstvu, nastala iz potrebe da i stvaraoci u ovoj scenskoj formi dobiju svojevrsni udžbenički priručnik.
On je pojasnio da je tradicija lutkarstva u srpskom pozorištu stara više od jednog vijeka, da i danas u Srbiji i regionu djeluje desetak profesionalnih lutkarskih pozorišta, ali i da je i danas ozbiljan problem - što na akademijama ne postoje odsjeci koji bi obrazovali kadar za ovu vrstu pozorišnog stvaralaštva.
Snežana Kutriči navela je da zbornik sadrži radove četiri autora, od kojih svaki fenomen maske i lutke osvjetljava iz svog ugla i u razvojnoj perspektivi – „od samih korijena i njihovog ritualnog aspekta do funkcija maske i lutke u savremenom pozorištu“, te da je riječ o veoma korisnom priručniku za sve koji se bave lutkarstvom.
R.S.
Foto: Jovan Vidaković
