Aleksandra na sajmu kreativaca u Trebinju

U vrijeme kada kozmetička industrija nije imala razmjere poput današnjih, ljudi su iznalazili načine kako da se njeguju. Koristili su se prirodom! Možda nisu bili upućeni u tehnike pripremanja kakve su zastupljene danas, ali jedno je sigurno, od bilja ili kozjeg i ovčjeg mlijeka žene su znale da naprave kremu za lice i sapun.

I kada se gotovo cijeli svijet ponovo vraća izvornom, težeći da se koliko je moguće uskladi s prirodom, to botagstvo koga bar u Hercegovini ima u izobilju, prepoznala je i Trebinjka Aleksandra Delić. Istražujući mogućnosti kako da svojoj, a posebno koži njeno četvoro djece, dar iz prirode približi i omogući zdraviju njegu, odlučila je da se ozbiljnije pozabavi kozmetikom čija tradicija seže hiljadu godina unazad.

 „Izrada vlastitih sredstava za njegu jedno je od pomalo zaboravljenih i izgubljenih znanja naših predaka. Kozmetika koju izrađujem, bazirana je na prirodnim sastojcima kojih ima u gotovo svakoj kuhinji. Moja želja je bila da ljepoti jednostavnosti i ljekovitosti hercegovačkog bilja vratim njenu moć. Kad se cvjetovi potope u ulje zajedno sa prirodnim pčelinjim voskom lokalnog porijekla, dobije se preparat čudesan za kožu. Nisam to ja izmislila, tako su se njegovali naši preci hiljadama godina prije“, objašnjava Aleksandra.

Aleksandra na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu 2017. godine

Kako je po prirodi osoba koja voli da upoznaje nove stvari i istražuje našu starinu, oduševio ju je stari manastirski recept pravljenja melema, koji su Aleksandra i njen suprug dobili na poklon. Ne voli mnogo o tome da govori, ali priznaje da joj je to bila odskočna daska.

„Ne bih se usudila tek tako ovim da se bavim. Uz recept, istraživala sam dosta preko interneta, čitala i savjetovala se sa ljudima koji dobro poznaju materiju. Tajna je u odnosu voska i ulja. Dalje sam detaljno razradila šta i kako treba dodati da bi proizvod bio kvalitetan i na prirodnoj bazi, te izučavala koja biljka je za šta dobra. Za sve preparate imam zdravstvenu ispravnost Zavoda za javno zdravstvo Banjaluka, a da su svi tradicionalni i kvaliteteno napravljeni garantujem, jer ih pravim po recepturi staroj vijekovima“.

O efikasnosti prirodne kozmetike najbolje svjedoče kupci, ali i njena djeca, koji mamine preparate koriste odavno. Uvjerivši se u ispravnost onoga što radi, pokrenula je „Hercegovačku radionicu“, u kojoj se već godinama „krčkaju“ mnoge ideje i stvaraju ljekoviti preparati.

„Glavno mjesto za njegu pripada sapunima, jer briga o koži počinje pranjem. Bila bih licemjer kada sopstvenoj djeci ne bih dala da koriste kreme ili sapune. Većinu preparata svako može da upotrebljava, čak i kreme protiv bora, jer su hranjive i sprečavaju prijevremeno starenje kože. Svaki preparat prvo sam istraživala na svojoj koži. Otkrivši bogatstvo prirode, obogatila sam svoj, a nadam se i život svih kojima su moji proizvodi pomogli“, kaže Aleksandra, ističući da je prirodna kozmetika jednostavan, a neophodan dar našoj koži.

Aleksandrina priča počinje u prirodi

Svjesna da je i kvalitet sastojaka izuzetno važan, nastoji da u izradi prirodne kozmetike upotrebljava hladno cijeđena ulja i bilje lokalnog porijekla. Da bi u tome uspjela posadila je i vlastiti cvjetnjak iz kojeg bere neophodne joj biljke.

„Uzgajam neven, lavandu, gavez magičnu biljku koja dubinski regneriše tkivo, potom ruže, kamilicu...To su male količine, a planiramo da proširimo zasad. Sve ostalo bilje nađem u prirodi. Recimo pelim berem i koristim za pastu za zube, smilje za razne vrste krema, potom sporiš, kantarion, divlji nar i mnoge druge naše ljekovite biljke“.

Da bi kreme, ulja, melemi, sapuni, pilinzi i soli imale adekvatan miris, a ostale prirodne, u zavisnosti od kompleksnosti proizvoda, potrebno je dodati po koju kap ulja ili određeni vitamin.

„U mojim preparatima nema konzervansa ni hemikalija. Bilje ima moć, samo je treba pronaći u svakom cvjetiću. Neke stvari, poput vitamina E, kokosovog ili maslinovog ulja, moraju se dodati jer obogaćuju kremu. Pravim i kreme isključivo od ružine vodice, ulja i prirodnog pčelinjeg voska. Najkomplikovanija krema je od smilja, protiv bora. Smilje je prirodni botoks, a ja u kremu dodam maslinovo i kokosovo ulje, obogatim je E vitaminom i dobijem sastav vrhunski za kožu. Pravilnom njegom uz kremu od smilja protiv bora, naravno da se bore ne mogu upotpunosti spriječiti, ali proces starenja se može usporiti za par godina, dok se koža prirodnom njegom preporađa. Krema miriše na bilje od kog je napravljena, smilja, pelima, lavande, nara... Upravo jer su prirodne, moje kreme su žute boje, ne mogu biti bijele“, pojašnjava Aleksandra, dodajući da uz pčelinji vosak i propolis, kreme djeluju antibakterijski, istovremeno pružajući njegu i ljekovitost, a za hiljadu godina, koliko je recept star, nisu poznate nus pojave.

Proizvodi koji se najviše traže

Ideja ove mame, po struci matematičkog tehničara, dobro je prihvaćena i na sajmovima. Bila je na mnogim, kako lokalnim u Hercegovini, tako i u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Beogradu na Sajmu hrane i pića, te Novosadskom sajmu poljoprivrede.

„Zadovoljana sam reakcijama, a naročito što nigdje nisam vidjela da je na jednom mjestu sva kozmetika prirodna, poput moje. Naprimjer, ulje od kantariona koje pravim, tako je pripremljeno da može da se pije. Postupak hladno cijeđenih ulja obogaćen je biljkama i sve je jestivo, dakle potpuno prirodno. Bukvalno ovo što radim možemo nazvati kozmetika iz kuhinje“, ističe Aleksandra, koju, to što odavno nigdje nije zaposlena, nije sputalo da radi na sebi.

Tako je od jednog, sa kojim je počela, proizvodnju do danas proširila na 5 vrsta melema, 10 različitih krema, do 8 proizvoda od ulja, a svi preparati kako u kozmetičke, primjenu imaju i u ljekovite svrhe. Izrađuje i sapune, raznorazne masti, pilinge, labela, te maske za lice, a kad nije na sajmovima, sve izlaže i na facebook stranici „Hercegovačka radionica Delić“. Ne planira da stane i već razrađuje izradu dezodoransa u prahu, nove maske za kožu, te sapuna od piva. Namjera joj je da ubuduće svo prirodno bogatstvo trava koje u Hercegovini postoje iskoristi za kreme.

Dok djeca nisu poodrasla, majčinstvo joj je bilo na prvom mjestu. Tako je i sada kaže, izuzev što za sebe ima malo više vremena. Izrada ljekovite kozmetike dođe joj kao hobi, ali i dobar posao.

„Ranije sam više radila sama uz malu pomoć kćerki, a sada kako je potražnja veća, pomažu mi svi. Naša, slobodno je mogu nazvati mala porodična radionica mnogo mi je obogatila život. Moj svijet i dalje čine djeca i sve što se tiče njih, a svaki proizvod koji nađe mjesto kod kupaca dodatna je radost i potvrda da ovo što radim ima smisla. Potreba da se kreativno izrazim i ekonomski doprinesem porodici dodatna mi je satisfakcija da poboljšam i još više poradim na prirodnoj kozmetici“.

Aleksandra proizvodi sapun

Za jednu kremu potrebno i do pola godine

Da bi se napravila jedna krema, od branja bilja, procesa potapanja u ulje, pa dok se ono dobije kakvo treba da bude, proces može da potraje dva do tri mjeseca. Potom čekanje da se staloži, infiltrira. To je jedan lagani i precizan posao koji ukupno traje od četiri do šest mjeseci. Ako želite da sve bude kvalitetno treba strpljenja. Krema od smilja je nazahtjevnija, jer macerate za nju radim tri puta. Iako ova biljka vječne mladosti može da stoji cijele godine i ne mijenja se ni u kakvom stanju, ipak se mora sve odraditi po pravilu. Gotovoj kremi dok se ne otvori rok upotrebe je šest mjeseci, a kad se počne koristiti mora se potrošiti za mjesec i po dana. Smisao ove kozmetike je njena ljekovitost. Zato i ne mogu da traju po godinu dana i više kao industrijski preparati.

U izradi sapuna neophodno je zadržati glicerin

Saponifikacijom u industriji iz sapuna se izvlači glicerin, a ono što ostane je čisti deterdžent, čak i kod dječijih. Ručno rađeni sapuni koje pravim u sebi sadrže glicerin, a kad se završi saponifikacija dodajem ulja koja su benefiti za kožu. U svaki sapun stavljam kokosovo ulje koje kožu ne isušuje, a zatim razno bilje, ruzmarin , lavandu, kurkumu, te kozje mlijeko. Sad pravim sapun od piva za sve tipove kože koji bi zbog prisustva B vitamina trebalo da bude izuzetnog kvaliteta.