Na Svjetski dan turizma, 27. septembra ove godine, profesor doktor Andrijana Mrkaić Ateljević, u Trebinju je predstavila svoju knjigu „Marketingom do uspješne turističke destinacije – ključni segmenti marketinga kroz primjere“, u izdanju Visoke škole za turizam i hotelijerstvo Trebinje, na kojoj više od decenije generacije studenata uvodi u svijet turizma. Bila je to prilika da javnosti približi neke od najznačajnijih aspekata višegodišnjeg istraživanja oblasti koja je na našem podneblju sve više u usponu.
Prof. dr Andrijana Mrkaić Ateljević
Osim što se kao akademski profesor i autor bavi temom turizma, iza sebe ima i niz drugih respektabilnih referenci, koje je temeljnim radom i angažovanjem stekla posve sama. Doktor je ekonomskih nauka, mentor, naučni recenzent u više časopisa, istraživač sa 32 iscrpna naučna rada na različite teme, od kojih je 29 objavljeno u renomiranim svjetskim časopisima i internet citatnim bazama. Većinu istraživanja pisala je na engleskom jeziku. Vječito gladna znanja, neko bi pomislio da je nauka njen jedini svijet. Upravo suprotno. Sa izvjesnom lakoćom ona je i majka i supruga, jednostavna, onako, kakvi ostvareni ljudi obično i jesu.
Njen duh nikada ne miruje, a za sebe kaže da je rad liječi. Bilo naučni, bilo kući ili na selu, okružena porodicom. Otuda i opredijeljenje da izda knjigu interesantne tematike koja je, kako nam kaže, njen odgovor na potrebe studenata, ali i svih onih koji žele da se bave turizmom.
„Ovo je moja prva samostalna knjiga, a do sada sam imala jedno koautorstvo o investicijama u turizmu. Namijenjena je i studentima i svima koji žele da se bave turizmom, bilo iz naučne ili privredne prakse, kako bi stekli dodatno obrazovanje iz ove oblasti marketinga. Sadrži veliki broj primjera na globalnom i svjetskom nivou koji pomažu da se shvati sva navedena teorija“, kaže nam Andrijana, koja je uz autorski i koautorski rad, i lektor i korektor na brojnoj stručnoj literaturi.
Knjigu, koja je trenutno dostupna u biblioteci Visoke škole za turizam i hotelijerstvo Trebinje, a pojedini segmenti i na naučnim bazama na kojima ih promoviše, podijelila je na sedam poglavlja koja sintetizuju sva saznanja do kojih je dolazila tokom dugogodišnjih istraživanja.
Sa svečane dodjele diploma doktora ekonomskih nauka
„Knjiga je odobrena od strane Narodne univerzitetske biblioteke RS i nadam se da će biti dostupna i u knjižari. Razmišljam da možda izdam dopunjeno izdanje ove ili napišem novu knjigu iz nešto ekonomski zahtjevnije oblasti. Uglavnom ću gledati da knjige budu prilagođene potrebama studenata, a onda da ih uklopim i za druge interesne grupe. Studenti su prioritet jer ako se udžbenik ne čita i ne koristi, nema vrijednost bez obzira na uloženi trud“, jasna je ova profesorica, koja se raznim pa tako i naučnim istraživanjima posvetila još u ranoj mladosti, kao izuzetan student Fakulteta poslovne ekonomije u Bijeljini, Univerzitet u Istočnom Sarajevu.
ODGOVORNOST I ČAST
„Knjiga je izašla krajem 2023. godine, ali sam promociju odlagala, čekala sam kvalitetan trenutak. Ta mogućnost se otvorila za Dan turizma i prihvatila sam ponudu Grada Trebinja da na, za turizmologe najvažniji dan, promovišem knjigu. Sve je organizovano u prostorijama Gradske uprave, meni veoma značajno s obzirom da Trebinje galopirajućim koracima pretenduje da postane regionalni lider u turizmu, ali i zbog samog datuma. Posebna je bila i odgovornost jer su promociji prisustvovale veoma značajne zvanice i jako uzak krug mojih prijatelja i porodice. Nakon predstavljanja, automatski sam doživjela čast da se ljudima svidjela knjiga i tražili su dodatne primjerke. Inspirativno im je bilo i moje predavanje. Naglasila sam značaj kulturnog identita koji nas oblikuje i koji se treba ispoštovati, uprkos pritiscima turizma, te ukazala na dinamiku i tipologiju destinacije. Nadam se da će knjiga svoju promociju doživjeti i dalje!“
Na drugoj godini fakulteta bila je izabrana za demonstratora iz oblasti matematike, a na promociji diplomaca 2009. proglašena je za najboljeg studenta četvrte godine sa najvišim prosjekom ocjena. Konstantna glad za novim saznanjima prirodno ju je odvela pravcem daljeg usavršavanja. Preko magistarskog rada, koga je okončala prosjekom ocjena 9,6, do doktorskog rada, sve vrijeme uporedo se baveći širokim spektrom tema iz oblasti turizma, kao discipline kojom 15 godina podučava mlade naraštaje.
PRVI AUTOMOBIL OD STIPENDIJA
„Za vrijeme studiranja bila sam stipendista Fonda dr Milan Jelić u kategoriji izuzetnih studenata i Ministarstava prosvjete i kulture RS. Za mene je posebno bio značajan Fond dr Milan Jelić. Prvo, zato što se tu stipendiraju samo studenti sa visokim prosjekom, a drugo, zato što sam sve te stipendije štedila, apsolutno ih nisam trošila. I kad sam se zaposlila, od ušteđenih stipendija sam kupila svoj prvi automobil! To je za mene bilo nešto apsolutno posebno!“
Njen doktorski rad na temu „Uticaj standarda Evropske Unije na konkurentnost i održivost razvoja turizma u BiH“ ocijenjen je jednim od boljih koji se branio na Fakultetu poslovne ekonomije u Bijeljini zbog mnoštva ekonometrijsko – statističkih analiza, a kako je urađen po svim naučno – istraživačkim standardima predstavlja originalan naučno istraživački rad. Može djelovati da je sve bilo lako, ipak u trenutku kada je branila magistarsku tezu, bila je u 8. mjesecu trudnoće, a kada joj je odobrena tema za doktorat, postala je majka drugog djeteta.
„Sjećam se kada mi je stigla potvrda o podobnosti teme za doktorsku disertaciju. U tom momentu mom starijem sinu bile su dvije i po godine, a samo par dana kasnije rodila sam drugo dijete. Doktorat sam radila tri godine i to je zaista bio jako težak period, djeca mala, idu u vrtić, ja radim, potrebno je bilo sve postići“, iskrena je Andrijana, koja ne samo da je sve postigla, nego i nadmašila samu sebe.
NAUČNI RAD
Pored akademskog napredovanja, proučavala je mnoge naučne sfere, učestvovala na međunarodnim naučnim konferencijama, mentor je na preko 70 diplomskih i velikog broja seminarskih i studijskih istraživačkih radova, te učesnik brojnih projekata u okviru Visoke škole. Zbog prirode posla, izučavanja dva naučna polja, marketing i menadžment u turizmu na odsjecima Turizam i Hotelijerstvo, raslo je njeno interesovanje za ove oblasti, iz čega su proistekli toliki naučni radovi.
„Kako sam se zaposlila na Visokoj školi za turizam bilo je logično da ću istraživačku oblast prilagoditi tome. Turizam je vrlo senzibilna grana, traži osjećaj i prema turisti i prema onima koji se njime bave. Potrebno je znati kako umjesto klasičnog tržišnog odnosa, ostvariti relaciju prijateljstva sa turistima, uopšte sa tom naukom. Prvi naučni radovi oslanjali su se na temu brendiranja, shodno mojoj magistarskoj tezi. Sazrijevajući, počela sam se prihvatati i tema ekonomski, statistički, ekonometrijski zahtjevnijih. Postavljala sam hipoteze koje sam preko određenih alata zaključivala i dokazala u svakom naučnom radu“.
Sa međunarodne naučne konferencije, Geografski fakultet Beograd
Od 32 naučna rada, njih 29 se može naći na internetu u raznim citatnim bazama, dok su ostali u procesu objave. Svaki je prošao postupak recenziranja i stroge kontrole.
„Najveći dio mojih radova objavljen je ili na konferencijama međunarodnog karaktera sa međunarodnim učešćem ili u međunarodnim naučnim časopisima, čime su rejting i reference koje naučnik dobija mnogo veće. To je mnogo kvalitetniji rad u odnosu na neki objavljen u časopisu treće kategorije, i tu treba praviti razliku. Svaki časopis je priča za sebe i svaki put se iznova prilagođavam“.
IME I NA NAJVEĆOJ SVJETSKOJ CITATNOJ BAZI
„Posebno sam ponosna na rad „Istraživanje turističkog tržišta pomoću integrisanog modela konkurentnosti (Dwyer& Kim) model“, zbog toga što je inovativan, u smislu da niko u BiH nije primijenio tu metodologiju istraživanja. Taj model izumili su naučnici Dvajer i Kim i jako je primjenljiv u sektoru turizma, što sam primijenila na BiH i zaključila šta to nedostaje da bi bila konkurentna. Kroz anketiranje velikog broja ispitanika došla sam do saznanja da kulturna i prirodna dobra BiH nisu najbolje iskorištena i da zato na globalnoj sceni imamo lošu ocjenu iz tih sfera. Imamo kvalitet koji treba promovisati, komercijalizovati u granicama normale da se ne naruši kvalitet spomeničko - kulturnog nasljeđa i prirodnih bogatstava, ali da ga predstavimo svijetu. Taj rad je objavljen u jednom časopisu koji se nalazi na Scopus bazi, najvećoj citatnoj bazi na svijetu, gdje nije lako objaviti rad. Osim što kvalitet ne smije biti upitan, rad prolazi i kroz strog postupak recenziranja stručnih ljudi iz svijeta. Ne znam ko su oni niti oni znaju ko sam ja i to je ta tajnovitost koja se mora sačuvati da bi sve bilo objektivno i vjerodostojno. I tek kada recenzenti odobre rad, pristupa se jako strogom tehničkom uređivanju. A naučni rad na bazi koja se citira, na osnovu citiranosti, stvara ocjenu i samog naučnika!“
Ističe da je sve stvar želje i volje istraživača, odnosno naučnika da napreduje, koji shodno tome i bira časopise u kojima će njegov rad biti zastupljen. I to je tek jedan korak. Drugi, možda i znatno teži je činjenica da radove klasifikuju stručni timovi samih časopisa. Potrebno je zadovoljiti apstrakt rada, da li odgovara nekoj od zadatih tema, a ocjenjuje ga organizacioni naučni odbor časopisa, koji čine naučnici svjetskog ranga.
„Što je časopis kvalitetniji i na višoj citatnoj bazi to je i naučni odbor zahtjevniji. Recimo „Economics“ časopis u kome je objavljen moj najsvježiji naučni rad, odbor sačinjavaju profesori iz Južne Amerike, iz evropskih zemalja Italije, Češke, Poljske, sa veoma ozbiljnih fakulteta i koledža. I sam časopis mora ispunjavati određene kriterije zajedno sa organizaciono - naučnim i tehničkim odborom da bi postigao svoj rejting i bio kvalitetan u nekoj citatnoj bazi ili na najvećem nacionalnom nivou. Shodno tome, tako i oni biraju radove, a da biste prošli morate dokazati ono o čemu pišete. Svaki moj naučni rad je posvećen istraživanju i provjeri vjerodostojnosti onoga što obrađujem“, objašnjava nam Andrijana izrazito stroge, ali jedine propise po kojima se vrednuje nečiji trud te omogućuje objavljivanje naučnog istraživanja.
Radovi, takođe, prolaze i provjeru plagijata, a svaki naučnik potpisuje licencu da za njega odgovara, da ga nikada nigdje nije objavio, da je isključivo njegovo istraživačko djelo. Sa druge strane, da bi rad bio objavljen u renomiranim časopisima ili citatnim bazama, često mora biti napisan na engleskom jeziku pa je priličan broj njenih radova tako i koncipiran, ali i citiran, što joj je, kaže nam, posebna satisfakcija.
„Više puta su me citirali stranci baveći se pitanjima BiH, pošto je BiH često u fokusu mojih radova. To saznanje, da neko to čita, zaista je nešto posebno! Objavljivanje radova na tako visokom nivou otvara i mnoga vrata pa sam imala pozive iz nekih inostranih časopisa, gdje su pročitali moj rad i zvali me na intervju, što je za mene bilo značajno“.
Sa bratstvenicima Mrkaićima ispred crkve sv. Ilije, selo Planik, Crna Gora
BITI PROFESOR TRAŽI LIČNU NADOGRADNJU
Uz ozbiljan naučni, Andrijana je jednako posvećena i profesorskom angažmanu na Visokoj školi za turizam i hotelijerstvo u Trebinju. Ističe da je od starta shvatila da su studenti prva karika koju treba zadovoljiti i opravdati povjerenje da bi se izgradio obostrani odnos poštovanja i razumijevanja.
„Studenti su okidač i u toj želji da podignem kvalitet njihovog obrazovanja posvetila sam se i nekim projektima u kojima su oni u fokusu a ja sam tu kao mentor. Biti profesor, bar ja to tako gledam, traži da vrlo često razgovaramo i o nekim životnim temama, da ih posavjetujem, da se našalimo. Mislim da nisam stroga, ali tražim povjerenje i uvijek dajem šansu studentu da iskaže stečeno znanje, a posebno cijenim dolaske na predavanja. Tu gledam da budem pravedna i da onog ko je redovan nagradim. Smatram da je u radu sa studentima presudan i moj rad na sebi jer drugačije ne bih mogla ni na njih uticati. Naučni radovi mi pomažu da budem samouvjerena, da imam više znanja koje ću prenijeti na njih. Prijateljski nastupam, trudim se da im olakšam na razne načine da zavole ono što uče, a ne da uče samo zarad ocjene. Obožavam svoj posao i kao mala uvijek sam zamišljala da ću biti učiteljica. Studenti su tabula rasa koje profesori jednim dijelom oblikuju, a dobar profesor, pritom i pedagog, mnogo znači. Nadam se da uspijevam odgovoriti ovim zahtjevima!“
ŽENE U NAUCI
Biti žena u nauci nikada nije bilo pa ni danas nije lako. I premda, priča nam, nije doživjela bilo kakvu diskriminaciju, njoj i njenim koleginicama za nijansu je teže nego muškarcima.
„Prvo, nauka zahtijeva razabrane misli, koncentrisanost, čitanje, istraživanje, pisanje radova i za sve to je potreban zdrav mozak, a mi, žene najčešće, uz sve to imamo potrebu da ispunimo sva očekivanja porodice i mnoge obaveze i mimo struke. A nauka te uvuče, ne možeš da odustaneš i kada kreneš da istražuješ i pišeš stalno se vraćaš dok započeto ne završiš, nekada i u sitne sate noću ili u cik zore. Sa te strane je ženi teže biti u nauci, posebno onoj koja hoće pošteno svojim radom da postigne nešto i da bude cijenjena samo po osnovu referenci koje je stekla, što je moj cilj po pitanju nauke na širem nivou. Kada nešto postignete svojim radom nemate vremena da se lažno dokazujete jer vaš rad govori o vama!“
SVE SE IZ KUĆE NOSI
Sa suprugom i djecom (gore), majkom i sestrama (dolje)
„Porodica je ta koja stvara jačinu, tamo gdje nema stabilnosti u porodici posao to čini kratkoročno. Snaga dolazi iz porodice, a na moju sreću, imam je zaista mnogo i od supruga, djece, sestara i majke, kao najsnažnijeg oslonca! Nas su tri sestre, a po starom crnogorskom običaju jedna je uvijek sin i imala sam tu sreću da budem sin u našoj kući. Borbeni duh sam najvećim dijelom naslijedila od tate, koji je bio veoma karakteran čovjek. Sve se iz kuće ponese pa i ne znam drugačije nego da se maksimalno dajem i u porodici i na poslu i nikada ne zaboravljam na obraz i čojstvo koji su mi vodilja kroz život. Što se mene tiče, najsrećnija sam kada napunim auto djecom, upalimo muziku i negdje idemo, kada provodim vrijeme na selu, kada sam okružena prijateljima i porodicom!“
Njena posvećenost, kreativnost i disciplina za bolje razumijevanje stvarnosti su prepoznati pa je ona danas recenzent časopisa „Ekonomski pogledi“ u izdanju Ekonomskog fakulteta Kosovska Mitrovica, te recenzent i član Međunarodnog uređivačkog odbora časopisa "Economics" koji se objavljuje kod svjetski poznatog izdavača naučnih informacija Elsevier (Scopus). Uz bogat naučno – istraživački opus, uspijeva biti i član tri zavičajna udruženja koja njeguju kulturu i tradiciju Crne Gore, ali i Lovačkog udruženja „Leotar“ Trebinje. I ne, ne nosi pušku i ne ide u lov. Iz ljubavi prema rano preminulom ocu koji je bio lovac, ne želeći da njegovo oružje poništi, odabrala je da položi rukovanje oružjem i bude dio jedne drugačije priče, iz poštovanja, makar samo i na papiru.
Sa tatom: "Ponosna na sve čemu me je naučio"
Činjenica da joj je rad dio genetskog koda, a mjera uspjeha od sebe pošteno i časno dati maksimum u svakom segmentu profesionalne i privatne opredijeljenosti, jasno sugeriše da svijetu dajemo ono što nosimo u sebi. Profesor doktor Andrijana Mrkaić Ateljević mogla je birati lakši put, ali odabrala je teži. Zato je uz kvalitetan stručni te rad na sebi stekla zaslužene kompetencije u akademskom i svijetu nauke kome, bez dileme, apsolutno pripada!
