Gradonačelnik Luka Petrović otvorio je u pozorišnoj sali Kulturnog centra u Trebinju 60. jubilarni Festival festivala, najveću smotru dramskih amatera u regionu, na kojoj će se u narednim danima predstaviti glumci amateri iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Upućujući svima riječi dobrodošlice u ime grada Trebinja i Savjeta Festivala festivala, Petrović je podsjetio da se grad svake godine pretvara u razigranu pozorišnu scenu koja se kreira na način da se stvaraju nezamjenjivi i jedinstveni mostovi kulture.

„Bez ovakvih događaja kakav je naš zajednički festival, bez kulture, uopšte, bez najvećih tvorevina ljudskog uma i srca, naš život ostaje siromašan, pust i beskoristan“, rekao je gradonačelnik, uz uvjerenje da će ovaj festival nastaviti još dugo da traje.

Osvrnuvši se na početke Festivala dramskih  amatera Jugoslavije koji se „održavao prvih 18 godina na hvarskoj Vinjerandi“, gdje je započeo 1957. godine, a kasnije prebačen u Trebinje, Petrović je podsjetio da je u Trebinju sedamdesetih godina obnovljen i rekonstruisan stari objekat Doma kulture, od kada je ova scena „u bukvalnom smislu epicentar i najveći godišnji praznik dramskog amaterizma savezne Jugoslavije“.

„Svake godine nakon republičkih festivala stizale su ovdje, na Savezni festival, ne samo najbolje predstave među kojima je bilo i remek djela pozorišnog amaterizma, nego i predstave koje su nagovještavale i nove trendove u pozorištu, uopšte. Mnogo toga je zabilježeno i upamćeno, a velika dramska ostvarenja ostala su za nezaborav.

Ove večeri, kad obilježavamo ovaj veliki jubilej, podsjećam vas na imena onih oko kojih se sve u pozorištu vrti. To su glumci među kojima mnogo njih i nije živo, a na ovim daskama nastupali su i po desetak puta. Skoro da i nema ni jednog velikog glumca ondašnjeg jugoglumišta, koji se nije poklonio ovdašnjoj publici“, istakao je Petrović.

On je pomenuo imena samo nekih glumačkih bardova bivše Jugoslavije koji su nastupali pred trebinjskom publikom, a čija imena, kako kaže, dovoljno govore koga je umjetničkog formata bio ovaj Festival u svim ovim decenijama.

To su bili Voja Brajović, Veca Andrić, Bane Šibul, Mirjana Karanović, Nataša Ninković, Žarko Laušević, Mima Karadžić, Predrag Ejdus, Dragan Nikolić, Dragomir Felba, Vlada Putnik, Veljko Mandić, Zlata Numanagić, Zijah Sokolović, Vesna Čipčić, Faketa Salihbegović, Mirko Adžaip, Slavenko Saletović, Slobodan Marunović, Gorica Popović, Zoran Radmilović i mnogi drugi.

„Ove godine, takođe, u ovoj prilici, pamtimo i predstave koje su u rediteljskom smislu bile markeri, ne samo za jednu pozorišnu sezonu, nego i za duži vremenski period. Posebno pamtimo ona ostvarenja koja su otvarala nova vrata, donosila nova umjetnička rješenja i dosezala vrhove scenskog Olimpa. Iza njih, uz vrhunske ansamble, stajala su velika rediteljska imena ondašnjeg profesionalnog pozorišta. Navešću samo neka: Dejan Mijač, Oliver Viktorović, Rade Radivojević, Vladimir Lazić, Miroslav Belović, Dimitrije Jovanović, Blagota Eraković, Ahmet Obradović, Goran Bulajić, Ljuboslav Majera, Pero Činbur, Zaim i Gordana Muzaferija, Davor Mojaš, Miroslav Benka  i mnogi drugi“, kazao je Petrović.

Govoreći i o onima bez kojih ovaj Festival nije mogao uspjeti, a bili su, kako napominje, članovi ili Umjetničkog savjeta, ili Organizacionog odbora, ili nekog od stručnih tijela, on je najprije pomenuo Mišu Jevtića koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati ovom festivalu, a zatim i Boška Boškovića, Isaka Amara, Pera Kruščića, Dragana Topčievskog, Seada Fetahagića, Petera Militarova, Vladu Kocijančića, Mirka Pjevca, Raška Jovanovića, Slobodana Vujovića, Egona Savina, Radovana  Mrvaševića, Miću Vasiljevića, Gradimira Gojera, Luku Kecmana, Dragana Koprivicu, Nikolu Čučkovića, Nedjeljka Kontića, Iva Mikulića, Jana Makana.

„Sva djela ovih ljudi koje navodim i onih koja nisam pomenuo ostala su zabilježena u analima Festivala, a najbolja ostvarenja dobila su i zlatne maske.

Za ovih 60 godina dodijeljeno je blizu 600 zlatnih maski, a šta su značile za dramske amatere i kakav su im podsticaj u životu donijele - to znaju samo oni, dok  mi možemo da pretpostavimo da su bile veliki i da su dale možda i presudan podstrek za potpuno posvećivanje pozorištu tih mladih dramskih kreativaca“, naveo je dalje Petrović, ističući ponos na ovaj kontinuitet i zahvalnost svima onima koji su Festival učinili tako uspješnim  i opšteprihvaćenim kulturnim događajem.

On je naveo da je festival danas dio jednog šireg kulturnog projekta koji se u Trebinju naziva „Grad kulture“, a koga je za svog života započeo pjesnik Jovan Dučić, podvukavši da je upravo Festival festivala uspješno nastavio tu zamisao, čineći dugo vremena kičmu svih kulturnih događaja, ne samo u Trebinju, nego u cijeloj Republici Srpskoj i bivšoj Jugoslaviji.

„Ovaj Festival je potpomognut isključivo finansijama Grada Trebinja, a ove godine su nam po prvi put finansijsku pomoć uputili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i Ministarstvo prosvjete i kulture Vlade RS na čelu sa gospodinim Danom Maleševićem“, napomenuo je na kraju gradonačelnik, uz želju da i ove godine trebinjska svetkovina dramskog amaterizma donese izuzetna pozorišna ostvarenja i nove uzlete.

To je poželio i ministar Malešević koji je ove godine po prvi put prisustvovao otvaranju Festivala u Trebinju i pozdravio kratko umjetnike i publiku u ime Vlade RS i Ministarstva prosvjete i kulture RS koje, kako je naglasio, podržava amaterizam u Republici Srpskoj.

„Na prošloj Skupštini je usvojena Strategija razvoja kulture u Republici Srpskoj koju smo počeli jednom rečenicom - da i najrazvijenija društva bez kulture postaju džungla.

Ovaj festival sigurno je takav da doprinosi razvoju kulture u Trebinju, ali i u cijeloj Republici Srpskoj. Svim glumcima amaterima želim da osvoje neku od nagrada, a nagrada im je i ta što su došli u Trebinje na Festival festivala“, rekao je ministar Malešević, poželjevši gostima da uživaju „u prekrasnom Trebinju i Republici Srpskoj“, a publici da uživaju u njihovoj igri...