Samit energetike u Trebinju je postigao cilj, jer je okupio struku, nauku, politiku, međunarodne institucije koje podržavaju tranziciju u energetskom sektoru na Zapadnom Balkanu, što je važno, a zajedničkim radom i prenošenjem iskustava doći ćemo do novih zaključaka.
Ovo je danas poručio v.d. generalnog direktora ERS Luka Petrović na početku drugog Samita energetike dodavši da ovakav skup treba da se organizuje i po drugim elektroprivredama i institucijama koje se bave energetikom, jer je potrebno iskoristiti energetske potencijale u regionu za dobrobit kompanija, ali i zemalja i građana.
- Pojačajmo komunikaciju, ostvarimo veće profite, uklopimo se u poglede u budućnost i opredjeljenja enegetske zajednica EU, koja očekuje da obnovljivi izvori električne energije budu primat - poručio je Petrović.
Prema riječima ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staše Košarca obaveza BiH je provođenje ugovora o uspostavljanju energetske zajednice, a institucije u BiH su opredjeljene da na tome intezivno rade.
- Činjenica je da je došlo do zastoja, da BiH nije provela drugi i treći energetski paket, a ono što zabrinjava je jedna vrsta atrofije u jednom dijelu BiH kad je u pitanju energetska zajednica. Takav primjer je, nažalost, određena vrsta negacija snažnog energetskog projekta, izgradnje HE Buk-Bijela, koja treba da bude u korist svih građana u BiH. Očigledno dolazi do određenih zastoja, koji nemaju opravdanje - naveo je on.
Košarac je najavio da će u narednom mjesec dana biti ispunjen drugi energetski paket, odluka o kvalitetu nafte i naftnih derivata, a do kraja godine trebao trebao bi biti adekvatno riješen integrisani klimatski plan BiH do 2030. godine.
Ministar energetike u Vladi RS Petar Đokić je rekao da se energetici pridaje posebna pažnja u Srpskoj, jer je ona prva razvojna šansa koja se mora još više iskoristiti.
- Republika Srpska je ušla odlučno u proces energetske tranzicije, donošenjem novih i izmjenom postojećih zakona - istakao je on.
On je podsjetio da se u RS gradi više energetskih objekata, među kojima najveći je HE Dabar, za koju se očekuje skori nastavak druge faze gradnje.
-Tu je i vjetroelektrana „Grebak“, niz malih elektrana na rijeci Bistrici, čiju gradnju očekujemo u drugom dijelu ove godine. Prije nekoliko dana smo otvorili radove na HE Buk-Bijela. Žalim zato što postoji otpor prema ovom projektu, koji je nerazumljiv. RS je dio BiH i ne vidimo razloga da se institucije u BiH, kao Ustavni sud i uloga visokog predstavnika, instrumentalizuju u korist neke politike koja želi zaustaviti ovaj razvojni projekat za podrinjski kraj, ali i cijelu BiH - naveo je Đokić.
On je izrazio nadu da će ta praksa biti zaustavljena i da će svi u BiH shvatiti da se samo dogovorom mogu rješavati sva važna pitanja.
- Naša namjera je da razvijamo sve dijelove RS, brinemo o njenoj cjelovitosti, a energetski razvoj je snažan impuls razvoja cijele BiH. Svjesni smo zanačaja procesa dekarbonizacije i planiramo određene aktivnosti na tom pitanju. Prednjačimo u zakonskoj regulativi i praksi koja je do sada provedena- zaključio je ministar energetike RS.
Janez Kopač, direktor Sekretarijata energetske zajednice je rekao da potreban regionalni forum o energetskoj budućnosti, gdje se dobijaju nove ideje, jer je Zapadni Balkan u resoru energetike dugo zaostajao za drugim dijelovima Evrope.
- Dekarbonizacija koja je danas trend u svijetu, a na Zapadnom Balkanu bila je nekako zaboravljena. Danas je to glavna tema Samita energetike i na taj način se smanjuje raskorak između ovog i drugih dijelova Evrope - naveo je on.
Pozdravljajući sve učesnike dvodnevog Samita energetike, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je naveo da se organizaciom ovako značajnog skupa šalje jasna poruka da je Trebinje sve jače i da je ERS sve snažnija.
- Priroda nam je podarila 270 sunačnih dana, a na nama je to da iskoristimo na najbolji način - poručio je Ćurić.
U Trebinju je danas počeo drugi „Samit energetike“ koji je okupio stručnjake, naučne radnike i predstavnike političkih institucija iz sektora energetike, privrede i industrije zemalja regiona, BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije.
