Mašina koju su napravili Svetozar i Dalibor Basor ima pet funkcija. Neke su sasvim praktične, a neke, bar za laike, zadiru u područje fantastike. Iako je naučna javnost pozitivno ocijenila ovaj patent, na njegovu realizaciju još se čeka?!
SVETOZAR BASOR laicima ne može da objasni suštinu patenta koji je dobio priznanja stručnjaka. I ranije, pričao nam je o nekim njegovim funkcijama. Kako se privrednici kod nas uglavnom ne interesuju za proizvode domaće pameti, jer je lakše uvesti tuđe, i na njima ostvariti profit, Basor nas je zamolio da nešto egzaktnijim jezikom izloži u čemu je suština patenta koga potpisuje sa svojim unukom Daliborom...
Njegova mašina napravljen je, kako sam kaže, na osnovu formule frekvencije...
- Broj polova i broj okreta je izvorna formula frekvencije f = phn. Sama formula ukazuje da se radi o točku na kome su postavljeni polovi duž poluprečnika točka. To znači da mašina može bit generator visokih kao i generator niskih frekvencija. Za visoke frekvencije potreban je veliki broj polova što zahtjeva točak prečnika nekoliko metara koji se okreće velikom brzinom. Da dobijemo frekvenciju od 15 kHz potrebno je 300 polova koji se okreću brzinom od 50 obrta u sekundi. Zato sam napravio točak prečnika od 0,8 m koji daje frekvenciju 50 Hz. Tada se otkrila još jedna funkcija: da mašina može biti mehanički pretvarač jednosmjernog napona u naizmjenični
Kako to funkcioniše? - Na ulaz se postave dva akumulatora kao izvor jednosmjernog napona ili dva polja akumulatora. Na izlazu dobijemo naizmjenični napon impulsnog oblika frekvencije 50 Hz.
OVA FUNKCIJA mašine dede i unuka prijavljena je kao patent u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH i upisana u Registar patenata. Ali ot nije sve. Minijaturno izdanje ovakvog stroja koji ima prečnik od 1 cm daje treću funkciju - mašina je generator niskih frekvencija od ½ Hz do 50 Hz.
- Niske frekvencije – objašnjava Svetozar Basor - prema predavanju kristalografa i tvorca svjetlosne formule Spasoja Vlajića služe u čovječijem organizmu za prenos misli od mozga preko vagusa, centralnog nerva, do srca. Jedna misao je jedna frekvencija ili bolje rečeno: jedna funkcija u organizmu određena je jednom frekvencijom. Nestanak jedne frekvencije znači nestanak jedne funkcije ili oboljenje jednog organa. Nestanak jedne frekvencije u organizmu ne može se nadomjestiti nikakvim lijekovima, nego samo pomoću ovakvog generatora
BASOR podvlači da je liječenje pomoću frekvencija primjenjivao svetitelj nauke Nikola Tesla...
- Zna se da je on izlagao svoje tijelo frekvencijama kojim osciluju virusi i bakterije i tako izazivao rezonanciju unutar tih organizama koja je dovodila do razaranja njihovih opni bez uticaja na ostale ćelije u tijelu. Liječenje pomoću frekvencija u budućnosti, slikovito rečeno, biće toliko efikasno, da će biti sramota biti bolestan. Pošto su niske frekvencije sastavni dio svakog živog bića, znači da su frekvencije imale važnu ulogu u stvaranju živog svijeta na zemlji.
Mašina dede i unuka
PREMA ovim naučnim uvidima, niske frekvencije od 0,1 Hz do 10 Hz su najugodnije frekvencije za ljudski mozak, ali, van ovog domena, postoje i neugodne ili štetne frekvencije koje utiču na ispravne funkcije mozga ili izazivaju opasne bolesti. Pošto su niske frekvencije mnogo prodornije nego visoke, niskim frekvencijama na velike daljine može se uticati na čovjeka i njegovo zdravlje. Ako se može uticati na zdravlje jedne osobe, onda može i na zdravlje čitavog naroda. Djeluje kao krajnji futurizam ili kao naučna fantastika, ali strategija na ovim principima nije izvan razmatranja u naučnim institucijama.
- Za potrebe čovjeka ili cijelog naroda potrebno je proizvoditi koliko ugodne toliko i one štetne, kojom bi se presrele i poništile frekvencije koje dolaze ili iz atmosere ili od nekog drugog koji ima loše namjere. Ubijeđen sam da ovo rade ili su već u nekoj mjeri uradile tehnološki visokorazvijene zemlje i tako štite ili su već zaštitile svoj prostor i svoj narod.
Kakvo je faktičko stanje stvari? Šta je danas moguće, a šta ne?
- Generator postoji - rezimira Basor - potrebno je odredit impuls struje i napona za tu frekvenciju i rovesti na antenu. Tada imamo gotov sistem.
MA KOLIKO djelovalo nevjerovatno, Basor govori da mašina ima i četvrtu funkcija. Naime, ona je pretvarač naizmjeničnog u jednosmjerni napon...
- I u oblasti elektrotehnike najboli rezultati se mogu postići kad ove dvije mašine rade u paru. Prvom mašinom naizmjeničnu struju pretvaramo u jednosmjernu gdje na jednom izlazu sa stroja dobijemo pozitivne poluperide složene jednu do druge, a na drugom kraju negativne poluperide, takođe složene jednu do druge. Ovako dobijen jednosmjerni napon nije pogodan za upotrebu te je potrebno pomoću alternativnih izvora električne energije popunit prazninu između poluperida na koji način srednju vrijednost napona podižemo maksimalno. Pomoću drugog stroja jednosmjerni napon pretvaramo u naizmjenični impulsnog oblika i na taj način efektivnu vrijednost napona podižemo na maksimalnu vrijednost naizmjeničnog napona.
KAKO je ovo laicima teško shvatljivo, Basor objašnjava računajući na razumjevanje upućenijih...
- Ovom metodom, dobijanjem naizmjeničnog napona impulsnog oblika imamo snagu sistema koja je 50% veća nego kod napona sinusnog oblika. Sada je snaga P = UhI a kod sinusnog oblika iznosi P = 1/2 UhI. Kad odbijemo gubitke na stroju od nekoliko procenata i snagu na pokretanju, dobijemo više od 40% snage odnosno energije.
PETA FUNKCIJA mašine otkrivena je nedavno. Sastoji se u tome da se ovom mašinom “može izvršit modulacija naizmjeničnog impulsa poluperide naizmjaničnog napona ili stalna modulacija jednosmjernog napona”... Podsjećam, uz pomoć Udruženja inovatora istočne Hercegovine ova mašina je promovisana i predstavljena privrednicima i naučnoj javnosti. Na sajmu inovacija u Beogradu 2005. godine, pod nazivom “Mehanički pretvarač jednosmjernog napona u naizmjenični impulsnog (pravougaonog) oblika”. Tada, ovoj inovaciji je pripala zlatna medalja.
Od tada, Basori nastoje da za svoj patent zainteresuju privrednike, međutim, i pored javnog priznanja, niko ne pokazuje interes za proizvodnju.
I deda i unuk znaju razloge. O podršci “domaćoj pameti” i moći uvoznih lobija otvoreno se govori na svim nivoima. Međutim, brojni patenti, kao što je ovaj sa potpisom dede i unuka, i dalje čekaju da uđu u proizvodnju.
N. MARIĆ
