Na području Trebinja žive 23 pripadnika romske nacionalne manjine, u osam domaćinstava, među kojima je osmoro djece. Iako je većina porodica stambeno zbrinuta i ima pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, nepovoljne materijalne prilike, otežano zapošljavanje i neredovno školovanje djece i dalje predstavljaju značajne izazove, istakao je za Radio Trebinje Vojin Mrdić, menadžer Službe za socijalne usluge u Centru za socijalni rad Trebinje, povodom Svjetskog dana romskog jezika, koji se obilježava 5. novembra.
Prema njegovim riječima, među pripadnicima romske zajednice dvoje je starije od 65 godina, dok se jedan član, zbog zdravstvenih problema, nalazi na liječenju van Trebinja
Mrdić navodi da su materijalne poteškoće i problemi sa zapošljavanjem među najčešćim izazovima sa kojima se suočavaju romske porodice.
„Na području grada jedan pripadnik romske zajednice stalno je zaposlen u preduzeću 'Komunalno' Trebinje, dok još dvoje ili troje povremeno obavljaju poslove u ovom preduzeću. Ostali sredstva za život uglavnom obezbjeđuju sakupljanjem sekundarnih sirovina. Jedan od problema je i to što pojedini pripadnici zajednice, kada se zaposle, teško zadržavaju posao. Zabilježen je i problem prosjačenja jedne romske žene, tako da se ova pojava ne može pripisati cijeloj zajednici“, naveo je Mrdić.
Kada je riječ o stambenim uslovima, ističe da sve romske porodice, osim jedne, imaju riješeno stambeno pitanje.
„U saradnji nadležnih institucija i tadašnje Opštine Trebinje, 2009. godine izgrađeno je pet stambenih objekata za zbrinjavanje romske populacije, dok su 2012. godine, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, izgrađena još tri objekta, u koja su useljene tri romske porodice. Skoro svi pripadnici romske zajednice koriste i usluge Narodne kuhinje, a topli obroci im se dostavljaju na kućne adrese. Pripadnicima ove zajednice dostupna su sva prava iz oblasti socijalne zaštite pod istim uslovima kao i ostalim sugrađanima“, pojasnio je Mrdić za Radio Trebinje.
Posebnu pažnju, prema njegovim riječima, potrebno je posvetiti obrazovanju romske djece, jer, uprkos nastojanjima škola i Centra za socijalni rad, problem neredovnog pohađanja nastave i dalje postoji.
„Ulažu se napori da sva romska djeca budu uključena u obrazovni proces, ali dio njih nastavu ne pohađa redovno. Na školovanje utiču različiti faktori, među kojima su obrazovni nivo roditelja, njihovi stavovi prema obrazovanju, ali i rano zasnivanje bračnih zajednica. Ipak, imamo i pozitivan primjer jednog pripadnika romske zajednice koji je uspješan student Pravnog fakulteta, što može biti podsticaj i drugim mladima da nastave školovanje. Trenutno nema romske djece uključene u predškolske ustanove, jer je dio njihove kulture da djecu odgajaju u porodičnom domu“, istakao je Mrdić.
Govoreći o značaju Svjetskog dana romskog jezika, Mrdić naglašava da očuvanje jezika, tradicije i kulturnog identiteta ima važnu ulogu u ravnopravnom uključivanju Roma u društveni život.
„Očuvanje romskog jezika i kulturnog identiteta predstavlja jedan od ključnih temelja uspješne socijalne uključenosti Roma. Njegovanje sopstvenog identiteta nije prepreka integraciji, već način da se pripadnici ove zajednice osnaže i uključe u društvene tokove sa pozicije ravnopravnosti i samopoštovanja. Romi u Trebinju svoj jezik uglavnom koriste u međusobnoj komunikaciji, dok sa ostalim sugrađanima govore srpskim jezikom. Predrasude i diskriminacija prema Romima u našem gradu nisu izražene kao u pojedinim drugim sredinama, romske porodice ovdje žive generacijama, sugrađani ih poznaju, sa njima sarađuju i povremeno ih angažuju na različitim poslovima“, rekao je Mrdić.
Saradnju Centra za socijalni rad sa romskim porodicama ocjenjuje kao dobru, naglašavajući da zaposleni u ovoj ustanovi poznaju svako domaćinstvo, redovno ih posjećuju i pružaju im podršku u skladu sa njihovim potrebama.
„Posebni programi namijenjeni isključivo romskoj zajednici trenutno ne postoje, ali njeni pripadnici ostvaruju prava iz sistema socijalne i porodično-pravne zaštite pod jednakim uslovima kao i ostali stanovnici Trebinja. Centar im pruža podršku i prilikom obilježavanja značajnih datuma za njihovu zajednicu“, naveo je Mrdić.
Kao prioritete u poboljšanju položaja Roma izdvaja sprečavanje ranog napuštanja školovanja, mentorsku podršku, stipendiranje i jačanje saradnje sa obrazovnim ustanovama, ali i aktivnosti koje bi doprinijele lakšem zapošljavanju i zadržavanju radnih mjesta.
Mrdić posebno ističe podatak da su svi pripadnici romske nacionalne manjine na području Trebinja, uključujući i djecu, upisani u matične evidencije, da posjeduju lična dokumenta i imaju prijavljeno prebivalište.
„Ohrabruje činjenica da su svi pripadnici romske zajednice obuhvaćeni obaveznom zdravstvenom zaštitom. To je veoma značajno za ostvarivanje njihovih osnovnih prava i poboljšanje ukupnog položaja“, poručio je Mrdić.
Svjetski dan romskog jezika obilježava se 5. novembra, s ciljem očuvanja i promocije romskog jezika kao važnog dijela kulturnog identiteta romskog naroda, ali i podizanja svijesti o značaju ravnopravnosti, obrazovanja i društvene uključenosti romske zajednice.
