Dražen Bošković, Nataša Tučić i Bojan Benderać
Trebinje posljednjih godina u značajnijem obimu koristi novac iz donatorskih fondova, uglavnom međunarodnih organizacija, namijenjen lokalnim samoupravama da unapređuju različite sfere života u svojoj zajednici.
Istina, nije ovdje riječ o nekim kapitalnim i investiciono zahtjevnim projektima, koji rješavaju one najkrupnije probleme u jednoj sredini, ali svakako jesu oni koji u nekoj djelatnosti ili području života, manjim ili većim koracima, stvari mijenjaju na bolje. Ovaj novac, nekako se čini, ima i veću vrijednost od nominalne jer je „zarađen“ dodatnim angažovanjem i mimo redovnih budžetskih prihoda koji se ubiraju od poreskih obveznika i različitih usluga administriranja. U slučaju naše lokalne samouprave i njenih javnih ustanova, kako ćemo saznati od naših sagovornika, iznosi već bivaju milionski na godišnjem nivou.
Donatorski programi obično podrazumijevaju i partnersko učešće – najčešće 15% vrijednosti projekta, ali prije svega - kompetentnu i agilnu administraciju, koja će da prati sve javne pozive, kreira projektne prijedloge i kvalitno odgovori svim preuzetim obavezama.
POZITIVAN TREND
Zamjenik gradonačelnika Trebinja Dražen Bošković ističe da u posljednjih četiri ili pet godina Grad Trebinje, u saradnji sa javnim ustanovama čiji je osnivač, bilježi značajne rezultate u privlačenju donatorskih sredstava. Izvori finansiranja su različiti – postoje i oni na nivou Republike Srpske - Vlade i nadležnih ministarstava, ali je najveći dio novca obezbijeđen sa međunarodnih adresa.
To su, napominje Bošković, fondovi Evropske unije za finansiranje projekata prekogranične saradnje, zatim i sredstva raznih međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, poput Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), njemačkog GIZ-a i američkog Ju-Es-Eida (USAID), te ambasada pojedinih zemalja – Švedske, Švajcarske, Češke, Mađarske, Bugarske, Slovačke...
„Na nivou grada mi smo uspostavili kvalitetne kapacitete, koji u najvećoj mjeri mogu ispratiti te pozive. I Gradska uprava i javne ustanove zaista se trude pa gotovo na svaki poziv koji raspišu neki od pomenutih aktera - da pošalju kvalitetne projektne prijedloge. I oni se u najvećoj mjeri i odobravaju. Tu govorimo o projektima koji podržavaju različite oblasti - od razvoja preduzetništva, kulture i obrazovanja, turizma, ekologije i zaštite životne sredine do onih koje se odnose na unapređenje položaja marginalizovanih grupa i ljudskih prava. Dakle, svi društveni aspekti su pokriveni kroz te izvore finansiranja. Mi smo prvi put 2021. godine usvojili izvještaj o realizovanim projektima, tada za period od tri godine – i tada je vrijednost završenih i aktuelnih projekata bila preko pet miliona maraka! Naravno da tu nismo računali velike infrastrukturne projekte koji su se u tom periodu realizovali, već samo donatorska sredstva koja se tiču unapređenja pojedinih oblasti života. Pripremamo i novu informaciju za period nakon toga – i već sam uvjeren da će taj iznos biti još veći. Dakle, nesumnjivo postoji pozitivan trend“, ističe Bošković.
Da je Trebinje posljednjih godina aktivnije u međunarodnim projektima – saglasna je i Nataša Tučić, načelnik Službe za lokalni ekonomski razvoj, investicije i energetsku efikasnost (LER) u Gradskoj upravi (u međuvremenu imenovana za v.d. načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje). Ovoj službi povjeren je i najveći dio posla kada je u pitanju apliciranje na donatorske pozive.
Grad je, kaže ona, preduzeo aktivnosti u pravcu organizacije tima koji bi u okviru administracije bio zadužen da prati međunarodne pozive i one u zemlji, te kreira i kandiduje projektne ideje.
„Još 2014. godine je praktično formirana Služba za lokalni ekonomski razvoj, investicije i energetsku efikasnost, koja sa manje ili više uspjeha radi i na tim poslovima. Trebalo je i vremena da se tu neke stvari organizaciono postave, takođe i da službenici prođu određene obuke – jer je to ipak oblast kojom se do tada kod nas nije niko intenzivno bavio. Posljednjih nekoliko godina postali smo zaista aktivniji, odnosno vidljiviji su rezultati tog, sada već višegodišnjeg, rada“, ističe Tučićeva.
Trenutno služba za LER, napominje ona, realizuje jedanaest projekata. Različiti su programi i izvori finansiranja – od EU fondova i programa prekogranične saradnje (IPA trilaterala – BiH, Crna Gora, Hrvatska, zatim programi „Adrion“ ili „Horajzn“, program IPA 2 – BiH, Crna Gora...) do fondova Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), posredstvom kojeg mnogi međunarodni donatori nude sredstva za zajedničke projekte partnerima u BiH.
„Teme su različite, tako da pripremu projektne aplikacije ne mogu raditi samo zaposleni u ovoj službi. Nismo niti možemo biti stručnjaci za sve oblasti. Taj tehnički dio pripreme aplikacije radimo u saradnji sa drugim odjeljenjima Gradske uprave i javnim ustanovama, a sve zavisno od teme. Takođe, pored službe za LER intenzivno na aplikacijama i realizaciji projekata radi i Razvojna agencija Grada Trebinja – TREDEA, zatim i Kulturni centar, Muzej Hercegovine, Narodna biblioteka...“, napominje ona.
Nova oprema za vatrogasce (projekat Flood&Fire)
Temu javnog poziva, pojašnjava Tučićeva, diktira donator. Od volje i inventivnosti lokalnih partnera zavisi ostalo – da prema potrebama zajednice i vlastitim mogućnostima osmisle projektnu ideju koja bi se uklopila u zadato. Sve se radi u konsultacijama sa kabinetom gradonačelnika i odjeljenjima Gradske uprave.
„Ali, prije svega, uporište mora biti u Strategiji razvoja grada. Dakle, poštujući one utvrđene strateške ciljeve, šta želimo i u kojoj oblasti da postignemo, a opet uvažavajući naše potrebe i probleme na terenu sa kojima se susrećemo – negdje u tom prosjeku nastaju projektne ideje“, ističe naša sagovornica.
POVJERENJE OTVARA NOVA VRATA
Od projekata koje realizuje služba za LER, Tučićeva podsjeća na neke aktuelnije i reprezentativnije. Onoliko koliko su „mjerljivi“ novcem – svaki od njih Trebinju je obezbijedio od stotinu do više stotina hiljada evra donacije. Svakako i kvalitet više - kroz nove prakse, znanja, opremu ili infrastrukturu - u raznim sferama života lokalne zajednice.
Kroz IPA projekat prekogranične trilaterale usmjeren na zaštitu od požara i poplava (Flood&Fire) trebinjski vatrogaci dobili su veoma vrijednu opremu, formiranjem zajedničkog komunikacionog centra u Herceg Novom uvezane su vatrogasno-spasilačke službe ove regije, organizovane su i zajedničke vježbe i obuke... Novu opremu dobili su i naše javno komunalno preduzeće i komunalna policija kroz projekat prekogranične saradnje sa Nikšićem na temu upravljanja čvrstim otpadom, a dragocjena je bila i razmjena iskustava i dobrih EU praksi iz ove oblasti, kao i edukacije sa školarcima na temu zaštite životne sredine...
U projektima koje finansira ambasada Bugarske naš grad „tradicionalno“ učestvuje, a posljednjim je rekonstruisana fiskulturna sala škole u Gorici i urađeni važni sanacioni radovi na školi u Petrovom Polju. Kroz projekat podrške poljoprivedi i ruralnom razvoju (EU4AGRI) uređena je nova pijaca sa namjenskim prodajnim kućicama na Tini.
Oprema i vozila za komunalce i Komulanu policiju (projekat "Čist grad, sad!")
Novčanim iznosom je teško izmjeriti benefite projekta koji provodi Razvojni program ujedinjenih nacija (UNDP) na temu upravljanja vodom za piće i otpadnim vodama (MEG) jer je cilj u prvom redu da se administrativno uredi ova izuzetno važna oblast za život svake lokalne zajednice u skladu sa evropskim standardima, s tim što će uspjeh na ovom putu biti i „nagrađen“ sredstvima za izgradnju nove infrastrukture iz oblasti vodosnabdijevanja.
Od nekih se tek očekuje da zažive, poput projekta digitalizacije upravljanja poljoprivrednim zemljištem – preko platforme „Agrolajf“ i mini meteostanica, koji korisnicima omogućavaju niz usluga za kvalitetnije praćenje stanja kultura i upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Kroz projekat upravljanja javnom imovinom (People) na nivou lokalne samouprave Trebinje će dobiti sredstva da opremi prostor i oformi inovativni preduzetnički centar na spratu autobuske stanice...
____________________________________
PROJEKTI RAZVOJNE AGENCIJE
Razvojna agencija Grada Trebinja – TREDEA, sa drugim lokalnim ili međunarodnim akterima, provodi brojne projekate koji stručno, materijalno i tehnički unapređuju uslove u pojedinim privrednim djelatnostima. Tu je dosta širok spektar - od unapređenja prakse u stručnom obrazovanju, preko izgradnje nove turističke infrastrukture do podrške u opremi za poljoprivrednike...
„Iznos realizovanih projekata u posljednje četiri godine je oko 1.500.000 KM, pri čemu bespovratna sredstva različitih donatora čine blizu 90% ovog iznosa. Nabrojaću samo one koji su ostavili najveći trag. Sa Fondacijom Helvetas - Moja budućnost sarađivali smo od 2019. do kraja 2021. godine na projektu koji se odnosio na prilagođavanje formalnog obrazovanja potrebama lokalnog tržišta rada, gdje smo realizovali više različitih inicijativa. Između ostalog, opremljeno je pet kabineta praktične nastave u Tehničkoj školi i Centru srednjih škola, a vrijednost te opreme je oko 100.000 KM“, navodi direktor Razvojne agencije Grada Trebinja Bojan Benderać.
Agencija je, dodaje on, tri godine za redom realizovala projekte u okviru poziva koji raspisuje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, a koji su se odnosili na sektor poljoprivrede. Kroz te projekte su podijeljeni plastenici za poljoprivredne proizvođače, nabavljen je kombi hladnjača i veliki plastenik za potrebe Agrarnog fonda.
„Takođe, tržnica je opremljena rashladnim vitrinama, stolovima i uniformisanim suncobranima koji se, osim za te potrebe, koriste i na dosta manifestacija u našem gradu. Najzad, tri mini sirane - linije za proizvodnju sira dodijeljene su komercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima u tri različita sela. Ukupna vrijednost ovih projekata je bila preko 350.000 KM“, napominje direktor Razvojne agencije Grada Trebinja.
Austrougarske tvrđave u VR tehnologiji (projekat „Emoundergrounds“)
Kroz projekat „Emoundergrounds“, nastavlja Benderać, nabavljeni su, između ostalog, oprema i namještaj, te kreirani sadržaji za digitalnu (VR) prezentaciju austrougarskih tvrđava, a ta postavka se nalazi u Muzeju Hercegovine. Učešće u programu „Pronacul“ omogućilo je da se proširi sportsko-turistička ponuda u okviru Parka prirode Orjen, gdje su izgrađeni zip-lajn i vještačka stijena za penjanje kod planinarskog doma, via ferata, odmorište, putokazi i informativne table o biljnom i životinjskom svijetu. Ukupna vrijednost oba projekta, koje povezuje zajednička tema - prirodno i kulturno nasljeđe i njegova turistička valorizacija - za Trebinje je bila blizu 500.000 KM.
„Trenutno implementiramo projekat 'ReTRail' koji se odnosi na turistički sektor, sa posebnim akcentom na aktivni i autdor turizam. U okviru ovog projekta, vrijednog preko 300.000 KM, biće adaptirana biciklistička staza prema Jazini, urađeni su stalci za parkiranje bicikala, natkriveni parking u kasarni, odmorišta, digitalna platforma za turističke operatere, itd.“, ističe Benderać.
Izgradnja biciklističke staze prema Jazini (projekat "ReTRail")
Dodaje da agencija kontinuirano prati nove pozive, već je aplicirala na neke od njih, dok se u narednom periodu očekuje otvaranje brojnih.
„Najveća prednost i benefit ovog segmenta rada agencije ogleda se u širenju partnerstava i uspostavljanju saradnje sa organizacijama iz drugih država, pri čemu se koristi svaka prilika da se promoviše Trebinje. Takođe, kao 'posljedica' našeg rada i djelovanja ostvarena je saradnja sa mnoštvom institucija, ustanova, organizacija, kompanija kako u Trebinju, tako i u regionu“, ističe Benderać.
____________________________________
Svaki uspješno realizovan projekat doprinosi da kod donatora budete vidljiviji i kredibilniji - na taj način otvara vrata nekog novog, za koji se sredstva lakše odobravaju.
„Mi smo tu stalno na nekom ispitivanju i ocjenjivanju. To je uobičajan i regularan proces. Što je, uostalom, dobro i za nas jer unapređuje i naš rad. Kroz svaki od ovih projekata mi svi učimo. Takođe, širimo poznanstva, unapređujemo komunikaciju sa kolegama iz drugih sredina. Sve to podiže povjerenje, naš kredibilitet kao partnera i vjerovatnoću da će i u narednim pozivima naši projekti biti odobreni. Grad Trebinje je već prepoznat od više tih donatora kao ozbiljan partner. Mi smo već sad u poziciji da biramo - koliko možemo i šta nam odgovora. Taj nivo povjerenja zaista moramo sačuvati i još ga podizati“, ističe Tučićeva.
Povjerenje se najbolje i najlakše gradi kada uspješno odgovorite na ono što ste se projektom obavezali – uvjeren je i zamjenik gradonačelnika Dražen Bošković.
„I ono što zaista možemo da konstatujemo – niti za jedan projekat u kojima je Grad učestvovao u saradnji sa javnim ustanovama nismo imali situaciju da se nešto uradilo pogrešno, odnosno da smo sebi dozvolili da zbog nekog našeg propusta taj donator otkaže ugovor – i tako zatvorimo vrata za buduću saradnju. Lokalne zajednice koje su do sada prepoznate kao kvalitetni partneri - one će i ubuduće dobijati šansu na način da će im se projekti i nuditi. Dakle, mi smo već došli u fazu kada više ne moramo da tražimo, kako je, recimo, bilo na početku, kada se moralo mnogo raditi da bi se nametnuli, da bi izgradili povjerenje. Ponosni smo na to, ali treba uključivati još više ljudi. To je sada naš najveći izazov...“, ističe Bošković.
AKTIVIRATI VIŠE LJUDI
Analiza poziva, izrada i dokumentovanje projektnog prijedloga, zatim rad na projektu, u skladu u preuzetim obavezama i utvrđenim rokovima, sa ozbiljnošću i odgovornošću koja isključuje pravo na grešku, redovno izvještavanje i pravdanje sredstava – sve je to obiman tehnički posao, koji košta i vremena i živaca, da bi najposle rezultirao nečim što svojim vidljivim ili opipljivim pojavnostima neće baš uvijek i po pravilu svakoga impresionirati.
Pritom su ovakva komplikovana „pravila igre“ skoro pa ista za svaki poziv, bez obzira da li je riječ o projektima vrijednosti 50 hiljada ili milion maraka. Sve to samo po sebi, napominje Bošković, obeshrabruje ljude da se aktivnije uključe u ovaj posao. Grad, s druge strane, nastoji da osnaži vlastite kapacitete – već u kontinuitetu se organizuju obuke za zaposlene u gradskoj upravi i javnim ustanovama.
„Minimalno jednom godišnje se provede obuka za ono što zovemo upravljanje projektnim ciklusom. Besplatne su i traju četiri do pet dana. Kroz tu obuku zaposleni može da dobije sva ona znanja koja su potrebna da kvalitetno analizira poziv i da u dobroj mjeri popuni projektni prijedlog. Ali je stvar u motivaciji ljudi – da se po završetku te obuke angažuju na nekom projektu i primijene ono što se na obukama učilo. U tom smislu moram reći da nismo zadovoljni odzivom ljudi. Bude ih na obukama ali nismo zadovoljni brojem onih koji su se nakon obuka uključili u ovu priču. To nam je izazov i za ovu godinu – da ljude dodatno motivišemo da se aktiviraju, jer zaista ne može biti previše ljudi za izradu projekata“, ističe Bošković.
Tim prije, uvjeren je zamjenik gradonačelnika, što nas u narednom periodu očekuju još više dostupnih izvora finansiranja.
„Mnogo više novca će biti na raspolaganju, ali za one lokalne zajednice koji pripreme kvalitetne projekte. Tu se već može govoriti i o obimnim infrastrukturnim projektima. Ne samo zbog kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, jer nisu to samo sredstva Evropske unije – sve više će biti novca i drugih međunarodnih organizacija. Ali bez kvalitetnih resusra, odnosno još većeg broja ljudi, teško je to sve ispratiti“, ističe Bošković.
Nataša Tučić smatra da za rad na projektima nije dovoljno proći obuku. Svaki poziv je priča za sebe a opet logika projekata, način razmišljanja onih koji kreiraju teme i obezbjeđuju sredstva – nešto je što nas tokom školovanja niko nije učio.
„Svake godine slušamo od predstavnika međunarodnih organizacija i donatora – da generalno u BiH nema puno aktivnih ni jedinica lokalne samouprave niti nevladinih organizacija i da stoga mnoga sredstva ostaju neikorišćena. Tu, rekla bih, ima više razloga. Ova oblast je još uvijek kod nas nešto novo - nije to ništa teško da se ne može savladati, ali zahtijeva posvećenost, puno čitanja, ozbiljan rad određen preciznim rokovima. U projektima je jasno definisana odgovornost i svačija uloga u nizu. Postupak dokazivanja utroška sredstava je zaista razvijen na visokom nivou. Svaki ovaj projekat, da bi se pravilno implementirao, znači – šest ili sedam registratora punih dokumentacije, koju prikupite u procesu rada. To je zaista veliki posao. Potom, slijede analize i kontrole provedenog, utroška sredstava. Moramo prihvatiti da je to tako i da ne može drugačije ukoliko želimo da ostvarimo pravo na neka sredstva. S druge strane, većina ovih projekata zahtijeva kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku. Nije moguće raditi ukoliko ćemo morati stalno da angažujemo nekoga da nam dokumentaciju prevodi. Oni koji na projektima rade moraju operativno poznavati taj jezik zbog svakodnevne komunikacije. To je jedno od ograničenja za manje jedinice lokalne samouprave. Uopšte, to je posao koji zahtijeva određene vještine koje drugi službenici ne moraju da imaju. Takođe, i dodatne obaveze. Zbog pritiska rokova često se radi i popodne i vikendom. Sve to nije dovoljno vrednovano. Za one koji rade nema bonusa na platu, zbog čega ljudi nisu motivisani....“
