U trebinjskoj bolnici, u porastu je broj oboljelih od bubrežnih bolesti posljednjih godina, a najčešće su bolesti glomerula, bubrežnih tubula, upalni procesi, dugotrajne opstruktivne bolesti te maligne bolesti bubrega.
Goran Andrijašević, urolog Bolnice Trebinje ističe, povodom Svjetskog dana bubrega, koji se obilježava sredinom marta svake godine, da su bubrežne bolesti osmi uzrok smrtnosti u svijetu.
Oboljeli su svih životnih dobi ali su najčešći sredovječni i stariji pacijenti.
„Nažalost, imamo pacijente i u dječijem uzrastu mada starosna granica se nije mnogo promijenila posljednjih godina, to su uglavnom pacijenti kod kojih biološki dolazi do propadanja tkiva bubrega, kao i pacijenti sa priključenim oboljenjima“, navodi on.
Faktori rizika su hipertenzija, dijabetes te nefrotoksične supstance.
„Na prvom mjestu visok pritisak i šećer u krvi. Medikamenti su jako opasni za bubrege, najrasprostanjenija je u našem narodu ta zloupotreba analgetika, analgetici su jako nefrotoksični kao i antibiotici. Morate o svemu da vodite računa kada uključujete neki lijek“, pojašnjava doktor Andrijašević.
Ishrana je veoma važna za očuvanje zdravlja bubrega.
„Pored regulacije šećera u krvi i pritiska i ishranom možemo preduprijediti nastanak hronične bubrežne slabosti. A, šta je osnovno! Izbjegavati previše slanu hranu i ono što je veoma važno za bubrege, treba imati adekvatan unos tečnosti“, navodi on.
Kod hroničnog zatajivanja bubrega veoma kasno se ispoljavaju simptomi.
„ U tome i jeste najveći problem. Kada dođe do ispoljavanja simptoma već je kasno. Dovoljno je da bubrezi rade samo deset odsto da bi oni uspjeli da kompenzuju i održavaju homeostazu u organizmu. Simptomi nisu specifični, mogu se primijetiti kod svakog patološkog stanja. A, to su: umor, nesanica, povraćanje, pojava otoka i edema, podočnjci, suva koža i svrab. To su simptomi koji se javljaju ali jako kasno kada je bolest uznapredovala“, navodi Goran Andrijašević.
U cilju prevencije preporuka je- jednom godišnje uraditi laboratorijske nalaze.
„To su analize koje su svima dostupne. Već na osnovu parametara kao što su urea, kreatinin i pojava proteina u mokraći, možemo da posumnjamo da se nešto dešava sa bubrezima i da dalje radimo neophodnu dijagnostiku“, kaže on.
Svjetski dan bubrega obilježava se od 2026. godine, a ustanovila ga je Svjetska asocijacija nefrologa.
