prijem TREBINJE l Po izdvojenom novcu, obezbijeđenim pravima i drugim vidovima podrške invalidnim licima i njihovim udruženjima, Grad Trebinje prednjači među lokalnim zajednicama Republike Srpske, a obostrani je interes da se i u buduće održi kontinuitet ovakve socijalne politike.
Ovo je rečeno na prijemu u Gradskoj upravi za predstavnike sedam udruženja invalidnih lica, koji je danas priređen povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.
Ističući da Gradsku upravu raduje što je većina udruženja invalida zadovoljna saradnjom na rješavanju problema ove populacije, zamjenik gradonačelnika Trebinja Neđo Ćebedžija rekao je da Grad Trebinje, preko Centra za socijalni rad, po osnovu proširenih prava, obezbjeđuje značajno veća sredstva za socijalne potrebe ove kategorije stanovništva u odnosu na prava koja garantuje Republika. On je dodao da Gradska uprava pomaže i kroz izdvajanja budžetskih sredstava za funkcionisanje i aktivnosti udruženja invalida.
„U odnosu na aktuelnu ekonomsku situaciju, to je, ukupno gledano, zaista visok nivo izdvajanja, čime je Grad Trebinje možda i na prvom mjestu u Republici Srpskoj po onome što obezbjeđuje osobama sa invaliditetom. Uvijek može bolje, pa ćemo se i u narednom periodu truditi da još više poboljšamo kvalitet života invalidnih lica u Trebinju“, rekao je Ćebedžija.
Podrškom i razumijevanjem Gradske uprave zadovoljni su i u Savezu invalida rada Grada Trebinja, koje broji blizu 500 članova. „Da nije ove kuće, sigurno bi se naša organizacija davno ugasila. Ako se ovako nastavi, siguran sam da ćemo doći do nekih ciljeva i da će ova kategorija invalida imati prava koja zaslužuju“, ocijenio je predsjednik ovog društva Mišo Mijanović.
Blažo Šupljeglav, potpredsjednik Udruženja paraplegičara, oboljelih od dječije paralize i ostalih tjelesnih invalida, kaže da 120 članova ovog društva u Trebinju ima bolji tretman u odnosu na ovu kategoriju invalida u drugim mjestima Republike Srpske. „Mnogi naši članovi su 'vezani za krevet', tako da smo direktno naslonjeni na davanja po osnovu proširenih prava, za koja smo se izborili zajedno sam drugim udruženjima invalida. Trebinje bi trebalo da bude primjer drugim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj kako se neke stvari rješevaju“, istakao je Šupljeglav dodajući da pored uobičajnih socijalnih, život ove kategorije invalida, opterećuju i problemi sa arhitektonskim barijerama, koje i dalje onemogućavaju pristup nekim važnim ustanovama i institucijama. „Konkretno, ni zdrav čovjek, akamoli invalid, ne može da priđe nijednoj banci u Trebinju“, kaže Šupljeglav.
Drugačijeg mišljenja od ostalih predstavnika udruženja invalidnih lica bio je Vaso Kolak, predsjednik Odbora RVI Gradske boračke organizacije Trebinje, koji smatra da se Gradska uprava nedovoljno zalaže za rješavanje problema najbrojnije kategorije osoba sa invaliditetom.
„Navešću jedan primjer. Napravio sam spisak djece ratnih vojnih invalida bez posla, dao sam ga Gradskoj upravi i još nemam povratnu informaciju – da je ijedno sa toga spiska zaposleno“, rekao je Kolak.
R.S.