Srijeda, 22. jul, KULTURNI CENTAR, 20:30 časova
GRADSKO POZORIŠTE TREBINJE
Gordan Mihić: “SIROTI MALI HRČKI”
Režija: Željko Milošević
Asistent reditelja: Darko Kurtović
/Trajanje: 70 minuta/
Igraju:
Darko Kurtović – drugi službenik i ministar
Zoran Jakšić – prvi službenik i predsjednik Vlade
Vladimir Samardžić – načelnik Ministarstva
Bojan Ninković – portparol Ministarstva
Adaptacija, kostim i scenografija: Željko Milošević
Autorska muzika: Vuk Milivojević
Video u predstavi: Jovan Vidaković
Lektor: Olgica Cice
Slikarski radovi: Radivoj Milić
Tehnička podrška: KC Trebinje
O predstavi
"Siroti mali hrčki" je društvena satira koju je Mihić napisao prije više od 50 godina. Ova komedija predstavlja priču o običnom malom čovjeku, ali i šire - o odnosima u strukturama vlasti i moći.
Dva sitna službenika državnog ministarstva dosađuju se u kancelariji i izmišljaju nebulozne priče da bi prekratili vrijeme. Između njih izbija svađa koja raste do neslućenih razmjera.
Ova priča tiče se nas, čovjekovog unutrašnjeg i društvenog života, onog što je ljudska suština, potreba, kako u vremenu prije i za vrijeme njenog nastanka, tako i vremena koje danas živimo.
Premijera i nagrade
Premijera predstave bila je drugog jula ove godine u Kulturnom centru Trebinje, a do sada je, uz jedno reprizno igranje u našem gradu, izvedena i u Donjem Vakufu te Bugojnu.
Na nedavno završenom 53. Teatarskom festivalu BiH FEDRA, Željko Milošević osvojio nagradu za najbolju režiju, a Vladimir Samardžić je proglašen za najboljeg glumca festivala.
O piscu
Gordan Mihić (19. septembra 1938, Mostar - 11. avgusta 2019. godine. Beograd) potiče sa sela Poplat, u opštini Berkovići.
Bio je i redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti, gdje je predavao filmski scenario.
Njegova djela su brojni scenariji za filmove i serije koji su ušli u istoriju domaće kinematografije. Neki od njih su: "Samci", "Kad budem mrtav i beo", "Vrane", "Kamiondžije", "Čuvar plaže u zimskom periodu", "Povratak otpisanih", "Leptirov oblak", Pas koji je voleo vozove", "Mala noćna muzika"; "Došlo doba da se ljubav proba", "Balkan ekspres", "Jaguarov skok", "Varljivo leto '68", "Sivi dom", "Dom za vešanje", "Zaboravljeni", "Tango argentino", "Otvorena vrata", "Gore dole", "Crna mačka beli mačor", "Ona voli Zvezdu", "Vojna akademija", "Nemanjići"...
Za svoja djela dobio je brojna priznanja i nagrade. Četiri puta je osvojio Prvu nagradu za scenario, na festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji.
Takođe, dobitnik je Zlatne arene na festivalu u Puli i Kristalne prizme za sveukupan doprinos domaćem filmu.
O reditelju
ŽELJKO MILOŠEVIĆ (Trebinje, 15. maj 1965.) Diplomirani komunikolog.
Studirao žurnalistiku na sarajevskom univerzitetu do 1992. godine, te opštu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Do sada je režirao 33 predstave po tekstovima Nušića, Stefanovskog, Romčevića, B. Srbljanović, Borhesa, Bulgakova, Joneska, Koljade, Muze Pavlove, Mrožeka, Marka Kamelotija, Efraima Kišona i drugih, te 26 predstava za djecu.
Kao akter na sceni, ima više od 40 premijera, a igrao je i nekoliko manjih uloga u TV i filmskim ostvarenjima.
Dobitnik međunarodne nagrade za doprinos razvoju dramskog odgoja u BiH “Grozdanin kikot” za 2016. godinu, kao i priznanja za životno djelo, za doprinos dramskom stvaralaštvu u BiH, koje su mu dodijeljene na pozorišnim festivalima u Konjicu i Mostaru.
Dobitnik više nagrada na domaćim i međunarodnim festivalima, kako za glumačka tako i za rediteljska, dramaturška i scenografska ostvarenja.
Idejni je tvorac, scenarista i voditelj TV serijala “Hercologija” i TV kviza “Galiot”, te više radio emisija.
Selektovao, bio član i predsjedavao u više sastava žirija pozorišnih festivala amaterskog i profesionalnog nivoa.
Autor je deset drama, od čega osam za djecu; tri su objavljene u knjizi “Nježni snovi” u izdanju “Zadužbina Petar Kočić” Banja Luka - Beograd, a u pripremi je nova zbirka drama za djecu. Poezija mu je objavljivana u više listova i časopisa, dok su neke pjesme prevođene na makedonski, slovenački i albanski jezik.
Osnivač je Kulturne scene “Male stvari” u okviru koje 2006. pokreće i interdisciplinarni fest Dani Malih stvari, festival profesionalnog pozorišnog stvaralaštva malih formi/malih scena.
Takođe, suosnivač je jedne od prvih nezavisnih kulturnih scena BiH Alternative “Rhinocervus”, 1986. godine. Ova scena je okupljala više od 50 mladih stvaralaca iz različitih oblasti umjetničkog izraza i intezivno je djelovala do 1990. godine.
Radi u JU Kulturni centar Trebinje kao upravnik Gradskog pozorišta Trebinje.
O Gradskom pozorištu Trebinje
Trebinje ima bogatu pozorišnu tradiciju. U jednom istorijskom momentu, tačnije pedesetih i šezdesetih godina XX vijeka, tu je djelovalo i profesionalno „Narodno pozorište Trebinje“.
Po gašenju „Narodnog pozorišta“ pozorišno stvaralaštvo nastavlja se pod okriljem KUD-a „Vaso Miskin Crni“ sve do 1992. godine. U ovom periodu, tadašnji trebinjski amateri, Momo Brkić, a nešto kasnije i Nataša Ninković, donose Trebinju najznačajnije nagrade tog vremena, Zlatne maske za glumačka ostvarenja, dobijene na Saveznom festivalu dramskih amatera Jugoslavije.
Zanimljivo je pomenuti da se u drugoj polovini osamdesetih godina, na izvjestan način stvara i dešava trebinjski kult pozorišta. Intezivira se pozorišni život grada. Značajno se umnožava produkcija, a pored pozorišta pri KUD-u intezivno djeluju nezavisne trupe „Alternativa Rinocervus“ i „Virus“, okupljajući veliki broj entuzijasta i postavljajući značajan broj dramskih dijela. U tom periodu igraju se predstave najrazličitih žanrova, priređuju raznovrsni, u to vrijeme nazivani kolažni programi, kao i programi poetskog i neverbalnog teatra, muzičko scenski performansi sa dramskim predznakom...
Dok se predstave i drugi programi izvode, pored sala tadašnjih Doma kulture i Doma omladine, u galeriji Veritas, bašti restorana Bežigrad, Begovoj kući, gradskom parku, kupalištu Banje i drugim prostorima.
Gradsko pozorište Trebinje osnovano je 2009. godine pri JU Centar za informisanje i kulturu, a od 2013. godine djeluje u okviru JU Kulturni centar Trebinje.
Gradsko pozorište Trebinje, s obzirom na kratak vijek postojanja, pod ovim imenom dobitnik je brojnih nagrada, a kao najznačajniji uspjeh, kada su nagrade u pitanju, izdvajamo pobjedničke predstave na festivalu FEDRA „Laki komad“ (Nebojša Romčević) 2012. u režiji Željka Miloševića i „Pisac pozorišne istorije“ (Ljubomira Đurkovića) 2017. u režiji Slobodana Marunovića, dok je predstava Ševa ili slavuj (Efraim Kišon) u režiji Željka Miloševića, osvojila pet Zlatnih maski i po prvi put u istoriji trebinjskih pozorišta ovjenčala se i onom najznačajnijom, Zlatnom maskom za najbolju predstavu u cjelini 2009. godine na Festivalu Festivala. Ovaj uspjeh je ponovljen na 66. Festivalu Festivala, 2023. godine predstavom „Pomračenje“ u režiji Miloša Lučića.
Gradsko pozorište Trebinje, pored redovnog poklanjanja pažnje amaterizmu, imalo je i par uspješnih produkcijskih „izleta“ realizujući predstave sa profesionalnim prefiksom.
