U okviru programa organizovanog povodom Međunarodnog dana muzeja i Evropske noći muzeja, večeras je u Muzeju Hercegovine priređena završna manifestacija projekta „Virtuelno putovanje tragovima predaka“.
Kroz različite edukativne i kreativne aktivnosti, a sa ciljem promocije autohtone hrane i ruralnog turizma - Poljoprivredni klaster „Stara Hercegovina“, „Slou fud“ Trebinje - Hercegovina, Muzej Hercegovine, Foto-kino klub Trebinje i JU Centar srednjih škola iz našeg grada u prethodnih sedam mjeseci provodili su ovaj projekat - kao lokalnu podršku međunarodnom događaju „Tera madre“.
Na platou ispred Muzeja Hercegovine otvorena je izložba odabranih fotografija sa foto konkursa koji je u okviru projekta raspisan za mlade kreativce, a na temu „Nasljeđe hrane istočne Hercegovine“.
Predstavljeno je 60 najreprezentativnijih fotografija autohtonih namirnica i seoskih motiva našeg podneblja, od 120 pristiglih na konkurs, a žiri Foto-kino kluba Trebinje proglasio je i autore najboljih: prva nagrada pripala je Radovanu Dangubiću, druga – Katarini Pudar, a treća - Miodragu Vujačiću.
Zahvaljujući mladim kreativcima tokom projekta je nastala a večeras i predstavljena - onlajn promotivna mapa tradicionalnih proizvoda i proizvođača istočne Hercegovine, a posjetioci su imali priliku i da degustriraju jela od autohtonih namirnica našeg kraja, koja su pripremili učenici kuvarskog, pekarskog i poslastičarskog smjera JU Centra srednjih škola Trebinje.
„Osnovni cilj projekta bio je da našu javnost podsjetimo na nasljeđe koje je neodvojivo od nas samih i dio je našeg identiteta, na ono sa čime su rasli i živjeli naši preci i da poručimo - da to ne treba da zamre. S druge strane, važan cilj projekta bio je i da u ovu priču, na kreativan način, uključimo mlade i podstaknemo ih da se bave poljoprivredom“, istakla je Gordana Radovanović, ispred „Slou fud“ zajednice Trebinje.
Ona je dodala da je želja aktera projekta bila da okupe grupu mladih i kreativnih ljudi koji će misiju da nastave dalje - da od zaborava čuvaju i kao razvojni potencijal promovišu nasljeđe naših predaka - od tradicionalne hrane do autentičnih motiva ovdašnje ruralne arhitekture: poput katuna, guvna, čatrnja, ognjišta, mlinica...
Sir iz mijeha – na preliminarnoj listi nematerijalnog nasljeđa BiH
Kustos etnolog u Muzeju Hercegovine Božana Đuzalović rekla je da se ova ustanova uključila u projekat u prvom redu iz razloga što tradiocionalna ishrana, kao važan segment našeg kulturno-istorijskog nasljeđa, nije dovoljno ni na adekvatan način zastupljena u javnom prostoru.
Tim prije, što Hercegovina ima svoje autohtone specijalitete i namirnice koje se mogu naći ili se proizvode samo na našem području – poput graha poljaka i kukuruza stodanca.
„Dok smo realizovali ovaj projekat, kroz radionice koje smo organizovali u svim opštinama istočne Hercegovine, došli smo na ideju da jedan proizvod koji je dio naše tradicionalne ishrane nominujemo kao dio našeg nematerijalnog nasljeđa, a to je sir iz mijeha. Uspjeli smo da ga uvrstimo na preliminarnu listu nematerijalnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, a nadamo se da će jednog dana da se nađe i na UNESKO-voj listi“, istakla je Đuzalović.
