8844.png (2.32 MB)

Nekadašnja uskotračna pruga, kojom je čuveni „ćiro“ decenijama povezivao Trebinje sa drugim krajevima, danas ima novu ulogu u turističkoj ponudi našeg grada. Njenom trasom prolaze brojni domaći i strani biciklisti, dok stare željezničke stanice i drugi sačuvani objekti svjedoče o vremenu kada je željeznica bila jedna od najvažnijih saobraćajnih i privrednih veza Hercegovine. O mogućnostima turističkog korišćenja ovog nasljeđa, ali i idejama za njegovu revitalizaciju, u novembarskom izdanju emisije „Vodič kroz Trebinje" govorili su portparol Turističke organizacije grada Trebinja Nikola Kokić i turistički vodič Simo Radić.

Kokić je, osvrćući se na turističku sezonu, istakao da Trebinje bilježi kontinuiran rast broja noćenja i da bi 2026. godina mogla biti najuspješnija do sada. Uz dobre turističke rezultate, nastavljene su i brojne promotivne aktivnosti, među kojima su predstavljanja na međunarodnim sajmovima turizma, pripreme novih promotivnih materijala i projekti usmjereni na unapređenje turističke ponude.

„Izuzetno smo zadovoljni turističkim rezultatima, jer je svaki mjesec u ovoj godini bio statistički uspješniji od istog mjeseca prošle godine. Za prvih deset mjeseci zabilježeno je oko 219.000 registrovanih noćenja, čime smo se već približili ukupnom prošlogodišnjem rezultatu od 220.000. Očekujemo da bismo do kraja godine mogli dostići i 250.000 noćenja, što bi bio apsolutni rekord. Ipak, dobri rezultati su i obaveza da nastavimo da razvijamo turističku ponudu, privlačimo nove goste i obezbijedimo da rast turizma ne bude prolazna pojava, već kontinuiran proces“, istakao je Kokić.

Govoreći o nekadašnjoj željezničkoj infrastrukturi, Kokić je naveo da je najznačajniji dosadašnji iskorak njeno prilagođavanje cikloturizmu. Nekadašnja trasa uskotračne pruge, poznata kao Ćirova staza, danas omogućava turistima da na biciklima upoznaju prirodne ljepote, kulturno-istorijsko nasljeđe i autentična hercegovačka sela.

„Naša turistička organizacija jedan je od partnera u obnovi, adaptaciji i popularizaciji Ćirove staze, čiji je dio kroz Trebinje uređen prije nekoliko godina i prilagođen biciklistima. Od Zavale, preko Popovog polja i Trebinja, pa sve do Jazine, na trasi dugoj oko 60 kilometara, turisti mogu da uživaju u izuzetnim pejzažima, posjete hercegovačka sela, vinarije i druge zanimljive lokalitete. Posebno nas raduje što ovu stazu koristi veliki broj stranaca, ljubitelja biciklizma i aktivnog odmora. Ipak, naša želja je da se nekadašnja željeznica još više turistički valorizuje, da možda jednog dana ponovo dobijemo voz koji bi prolazio Popovim poljem, ali i da se stara željeznička stanica na Ložioni pretvori u muzej ili interpretacioni centar koji bi posjetiocima predstavio život ovog kraja u vrijeme ćira. Za takve projekte potrebna su značajna sredstva, ali vjerujem da bi oni bili izuzetno zanimljivi turistima“, naveo je Kokić.

Turistički vodič Simo Radić podsjetio je da je željeznica u Trebinje stigla 15. jula 1901. godine, u vrijeme Austrougarske monarhije, kada je prva kompozicija došla na staru stanicu u današnjoj Ložioni. Prvobitna pruga povezivala je Trebinje sa Gabelom, dok je 1931. godine izgrađena i trasa prema Bileći, koja je kasnije omogućavala željezničku vezu sa Crnom Gorom.

„Željeznica je nekada bila mnogo više od prevoznog sredstva. Ona je za stanovnike Popovog polja i Trebinjske šume značila život, mogućnost trgovine, odlaska na pijace u Trebinje i Dubrovnik, ali i vezu sa članovima porodica koji su živjeli u Mostaru, Sarajevu i drugim gradovima. Zbog toga je njeno ukidanje 1976. godine za mnoge bilo izuzetno bolno. Stariji ljudi pričali su mi kako su stanovnici sela, pa čak i djeca sa nastavnicima, izlazili da isprate posljednji voz, bacali cvijeće na prugu i sa suzama se opraštali od ćira. Nestankom željeznice mnogi krajevi izgubili su važnu vezu sa svijetom, a to je, vjerovatno, doprinijelo i postepenom odumiranju pojedinih sela“, ispričao je Radić za Radio Trebinje.

On je podsjetio da je željeznička infrastruktura tokom decenija doživljavala brojne promjene, uključujući izmještanje pruge i stanice 1966. godine, izgradnju željezničkog mosta i tunela u Policama, dok su pojedini objekti i dijelovi starih trasa sačuvani do danas. Posebno zanimljivim smatra nekadašnje željezničke stanice, čija arhitektura i istorija mogu predstavljati značajan turistički potencijal.

„Turiste veoma zanimaju stara željeznička zdanja, njihova arhitektura i način na koji je pruga građena. Posebnu pažnju privlače kameni potporni zidovi, koje su gradili domaći majstori, kao i nekadašnje stanice, od kojih je svaka imala svoje osobenosti. Stara stanica u Trebinju je reprezentativan objekat, a zanimljivo je i da je Hum nekada bio jedno od najvažnijih željezničkih čvorišta, kroz koje je dnevno prolazilo oko 60 putničkih i teretnih kompozicija. Imamo dobre primjere kako se ovakvi objekti mogu sačuvati i dobiti novu namjenu. Stanica u Ravnom pretvorena je u hotel koji je zadržao originalnu arhitekturu, dok je ona u Zavali postala ugostiteljski objekat. Strani turisti posebno pozitivno reaguju na takve primjere, jer kroz njih upoznaju i istoriju željeznice i hercegovačku tradiciju. Vjerujem da bi se i u Trebinju moglo uraditi nešto slično, mada treba imati u vidu da su mnogi nekadašnji željeznički objekti privatizovani, što dodatno usložnjava njihovu obnovu“, objasnio je Radić.

Iako su za potpuniju revitalizaciju nekadašnje željezničke infrastrukture potrebna značajna finansijska ulaganja i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, sagovornici su saglasni da ovo nasljeđe ima veliki turistički potencijal. Ćirova staza već privlači posjetioce, dok bi obnova starih stanica i predstavljanje istorije željeznice mogli dodatno obogatiti ponudu Trebinja i Hercegovine.

Emisiju pripremila Biljana Medar.