Pravilan način ishrane je osnovni faktor optimalnog rasta i razvoja čovečijeg organizma i utiče na fizičke i mentalne sposobnosti ljudi. Nažalost, naša ishrana je uglavnom nepravilna, sa nedovoljno izbalansiranim obrocima u kojima ima previše masnoća, mesa i ugljenih hidrata, a malo mliječnih proizvoda, voća i povrća. Srećom, o pravilnoj ishrani se danas sve više govori i sve više se ljudi trude da žive zdravo, da se hrane zdravo, kao i da se bave fizičkom aktivnošću.
Prema riječima doktorice Natalije Komnenović, specijaliste higijene – zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo RS Trebinje, pravilan način ishrane podrazumijeva unošenje raznovrsne grupe namirnica u određenoj količini jer svaka individua ima svoje energetske potrebe i prema tim potrebama treba da se hrani. Veoma je bitan i ritam obroka odnosno da svaki dan u isto vrijeme doručkujemo, ručamo i večeramo, kao i da imamo dvije užine. To su, navodi, osnovni principi zdrave ishrane - umjerenost, raznovrsnost i ritam obroka.
„Podjednako je bitno da hranu pripremimo pravilno što podrazumijeva da nećemo previše konzumirati prženu, pohovanu i zaprženu hranu, već da ćemo prednost dati hrani koja je barena, pripremljena na pari ili pečena u foliji. Znači, moramo da izaberemo način pripreme hrane u kojoj neće biti nusefekata prženja“, priča doktorica Komnenović.
Međutim, termin zdrava hrana ne podrazumijeva samo pravilan izbor namirnica nego i zdravstveno ispravnu hranu što znači da je ona prošla kontrolu prije dolaska na tržište. Iako se u posljednje vrijeme nameće organska hrana kao najbolji izbor, naročito za djecu, hrana koja je prošla kriterijume ispravnosti neće loše uticati na zdravlje čovjeka.
Doktorica Komnenović posebno ističe važnost pravilnog načina ishrane u vrtićima i školama jer je, kako kaže, lakše usvojiti zdrave navike u najranijem uzrastu nego u zreloj dobi. Zato je veoma ponosna što je bila dio projekta uvođenja pravilnog načina ishrane u Javnoj ustanovi „Naša radost“, koja je, uz OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“, dobila priznanje PUPI inicijative.
„Sa pravilnom ishranom treba početi još od malih nogu, u vrtićima i školama. Iako djeca u vrtiću nisu odmah prihvatila zdrav način ishrane, kako vrijeme odmiče sve više im se dopada. Naravno da uvijek imate jedno dijete kome se nešto ne sviđa, ali je prisutno i trudi se da jede u grupi. Pedagozi već znaju kako da jedno dijete motiviše drugo, djeca uče jedni od drugih, tako da mislim da će oni u budućnosti imati neke zdrave navike koje mi, danas, u zreloj dobi nemamo ili pokušavamo da ih steknemo, što nije lako. Zadovoljna sam kad vidim da se djeca raduju korpi sa voćem jer znaju da je voćni rođendan. Svakom roditelju i svakom u našem timu je drago kad vidi da se dijete raduje banani ili mandarini, a ne nekoj čokoladici. To je veliki uspjeh i nadam se da će to zaživjeti. Takođe, djeca u tinejdžerskoj dobi nastoje da mjenjaju navike, da vode računa o ishrani, budu ljepši, zdraviji, nastoje da budu i fizički aktivni, ali mnogo je lakše kad se te navike stvaraju od malih nogu“, priča doktorica Komnenović.
Međutim, doktorica navodi kako se i kod odraslih dosta probudila svijest o zdravoj ishrani i koliko je ona bitna za nas i naše zdravlje.
„Naši sugrađani se sve više trude da se hrane zdravo, u skladu sa svojim mogućnostima. Ja sam ljekarka koja bi željela da se ishrana bazira prema svom geografskom području, a mi u Trebinju imamo raznolikost zdravih namirnica te možemo da napravimo pravilan izbor. Može se hraniti zdravo i jeftinije, pa tako nije neophodno da jedemo losos jer je i riječna pastrmka u redu. Nisam za varijantu da se hranimo previše skupim namirnicama, nego da jedemo sezonsko voće i povrće koje ovdje uspijeva, a naše mediteransko područje je takvo da imamo i ribu i bademe i masline, sve što bi trebalo da se nađe na našem tanjiru. Najbitnije je da ne pretjerujemo sa količinom“, ističe doktorica Komnenović.
PREPORUKE ZA PRAVILAN NAČIN ISHRANE
„Prema nekim preporukama, u sedmici bi trebalo da unesemo oko 250 grama crvenog mesa, ribu dva puta sedmično, a živinsko meso tri puta sedmično, povrće bi trebalo jesti tri puta dnevno, a voće dva puta dnevno. I za djecu i za odrasle su nam potrebne tri mliječne jedinice, ali bih skrenula pažnju da jedna mliječna jedinica podrazumijeva ili šolju jogurta ili šolju mlijeka ili 30 grama mliječnog namaza. Proteini su nam takođe jako bitni, učestvuju u izgradnji ćelije uopšte, ali možemo konzumirati i biljne proteine kao što su mahunarke, grašak, leća, pasulj, prokelj, karfiol, prokulice, orašasti proizvodi i slično. Međutim, činjenica je da biljne namirnice ne mogu da imaju tu količinu proteina kao namirnice životinjskog porijekla. Upravo zato sve treba biti zastupljeno u umjerenim količinama“, daje nam smjernice doktorica Komnenović uz napomenu da se riba i živinsko meso mnogo bolje vare od crvenog, a pritom riba, na primjer, sadrži omega 3 masne kiseline i proteine, a s obzirom da se lako vari nemamo osjećaj težine poslije unosa iste.
Iako većina nas, kad pazi na svoj način ishrane, potpuno izbaci određene namirnice, doktorica Komnenović kaže da nema potrebe, samo je potrebno svesti na minimum unos određenih namirnica kao što su so, slatkiši, pekarski proizvodi, mesne prerađevine... Prema njenim riječima, rasprostranjeno je mišljenje da ono što smatramo zdravim namirnicama možemo da jedemo u neograničenim količinama te ljudi znaju da pojedu i po 100 grama badema na primjer, što je više kalorija nego kad pripremimo obrok. Tačno je, kaže, da su orašasti plodovi odlični za užinu, mnogo bolja opcija od raznih grickalica, ali u određenoj količini. Najčešća zabluda je, pojašnjava, što ljudi misle da ako su fizički aktivni ne moraju da paze na ishranu koja je ključna i u procesu mršavljenja, a i u poboljšanju opšteg zdravstvenog stanja.
„Činjenica je da ima osoba koje se svaki dan prejedaju i često jedu suhomesnate proizvode i te navike nije lako promijeniti i okrenuti se zdravijim navikama, ali pogrešan način ishrane se nepovoljno odražava na zdravlje. Zdraviji način ishrane utiče na naše raspoloženje, na ljepotu kože, na hidrataciju organizma, mentalno zdravlje će nam biti bolje, imaćemo volju za fizičkom aktivnošću, učenjem, radom. Kada kroz veliku količinu hrane sa šećerima i zasićenim mastima unesemo preveliku količinu energije, nemamo energije da se pokrenemo. Tada se ljudima spava, nemaju želju da uče, da šetaju. Tako možemo da primjetimo da je kod gojaznih osoba nerijetko prisutna depresija, potrebna im je sve veća količina hrane, nezadovoljni su sobom, a tu su prisutne i neke bolesti. Njima je potrebna psihološka pomoć i pomoć stručnjaka za mršavljenje jer je gojaznost bolest i jedini spas je mršavljenje“, navodi specijalista higijene – zdravstvene ekologije Komnenović i napominje da povećani masni obroci nisu dobri za nas.
Prema riječima doktorice, u savjetovalište često dolaze tinejdžerke i djevojke pred maturu sa željom da izgube nekoliko kilograma viška i koriguju svoju ishranu. U razgovoru sa njima, kaže, najčešće se pronađe problem kao što su unos veće količine slatkiša ili brze hrane.
„Tinejdžeri zaista usvajaju preporuke i brzo postignu rezultate. Jedna djevojka mi je rekla da je postigla mnogo bolje sportske rezultate nakon što je počela da se hrani pravilno. Iako je sportista i vidjelo se da ima dosta mišićne mase, nije imala potrebnu energiju. Smatrala je da se dovoljno potroši i da ne mora da pazi na ishranu te nije vodila računa ni o izboru namirnica, a ni o načinu pripreme hrane. Nakon što je korigovala ishranu i rezultati su bili bolji jer je ona imala više energije“, kaže doktorica Komnenović.
VODA I NJEN ZNAČAJ
„Voda nam je neophodna. Bez nje možemo najduže tri do pet dana, a bez hrane možemo i mjesec dana. Voda nam pokreće metabolizam ćelije, daje osjećaj sitosti, pomaže u varenju, hidrataciji organizma, a samim tim imamo zdraviju kosu, kožu, nokte. Upravo zbog metabolizma i biohemijskog procesa u tijelu voda nam je neophodna te nema potrebe davati koncentrovani sok djetetu nakon obroka i voća“, navodi doktorica i kaže da je poželjno da, kad god sjedimo, imamo ispred sebe čašu ili flašicu vode pa da u toku sata nekoliko puta osvježimo usta i unesemo ovu dragocjenu tečnost.
Iako se primjećuje napredak i dalje možemo vidjeti srednjoškolce i adolescente koji imaju problem, kako sa viškom kilograma tako i sa manjkom. Naposlijetku, imamo i one koji su potpuno zdravi i normalno uhranjeni, ali žele da poboljšaju svoju fizičku aktivnost i odabir namirnica. Prema riječima doktorice Komnenović, u savjetovalištu najčešće primjećuje greške tipa da je crveno meso zastupljeno svih sedam dana u nedjelji, da se jedu punomasni sirevi, kombinuju špagete i hljeb, jedu prerađevine od mesa za večeru, a umjesto svježe salate kiselo povrće čiji je tretman so i konzerviranje.
Nasuprot tinejdžerima, stariji mnogo teže usvajaju zdrave navike osim ukoliko je prisutna neka hronična bolest tipa dijabetes melitus, giht i slično. Nerijetko ljudi sami sebi uvode redukcije u ishrani i pribjegnu raznim dijetama kao što su mesna dijeta, keto ili hrono. Međutim, da bi čovjek primjenio neku od navedenih dijeta, kaže specijalista higijene – zdravstvene ekologije, prvenstveno mora biti zdrava osoba ili da je pod nadzorom stručnjaka.
„Primjetim da naši sugrađani sve više vode računa o svojoj ishrani, sve više se i priča o tome. Ali, uvijek imamo grupu ljudi koja ne vodi računa i koju to ne zanima, jednostavno imaju neki svoj ritul i drže ga se. U savjetovalište se ljudi najčešće jave kad imaju neki problem, rijetko dođu potpuno zdravi i normalno uhranjeni i žele nešto da promijene. U Trebinju su dosta zastupljeni punomasni sirevi, oni su hranljivi, ukusni i zdravi, ali ne da pojedemo 100 grama nego listić ili dva tog sira. Ako pročitamo šta piše na deklaraciji, vidjećemo da mladi svjež sir ima tri puta manje kalorija nego punomasni, kroz njega isto unosimo proteine, ali i manje soli. Bitno je izabrati zdraviji mliječni proizvod. Građani tu griješe, kažu domaće je i zdravo je, što je tačno, ali ne ako se pretera“.
Doktorica Komnenović posebno upozorava na period slava i praznike koji nam predstoje i kaže kako su sve slave stres za organizam jer nam fali umjerenosti.
„Specifično je što ide post pa Božić i sve slave. Ukoliko smo postili cijeli post, veliki je stres za organizam ako čovjek nije umjeren nakon toga u mrsnoj hrani. Dešava se da osoba poslije posta krene sa unosom veće količine mrsne hrane koja može dovesti do akutnog pankreatitisa, do porasta krvnog pritiska, masne jetre, kao i do kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa... Na slavskoj trpezi se uvijek nađu krompir i meso, a možemo izabrati meso i salatu, ne treba probati sve što vidimo na stolu“, zaključuje doktorica Komnenović.
Nadamo se da će se u budućnosti sve više i lakše usvajati zdrave navike u ishrani, kao i da ćemo sve više voditi računa o svom zdravlju, kako fizičkom tako i mentalnom, jer paziti šta unosimo u svoj organizam znači voljeti sebe i svoje tijelo.
