Zajedničko planiranje otpusta iz bolnica za osobe sa problemima u mentalnom zdravlju – tema je radnog sastanka predstavnika Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, nevladine organizacije Asocijacija HU i ustanova zdravstvene i socijalne zaštite sa područja hercegovačke regije, koji je danas održan u Trebinju.
Zdravstvenim i socijalnim radnicima sa područja regije predstavljen je model zajedničke i koordinisane brige o osobama sa mentalnim poteškoćama nakon njihovog otpusta sa liječenja, a čiji su akteri ustanove zdravstvenog i socijalnog staranja.
Model koji bi trebalo da zaživi kao praksa u cijeloj BiH kreiran je kroz „Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini“, koji provodi Asocijacija XY, sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Federalnim ministarstvom zdravstva, uz podršku Vlade Švajcarske.
Lider projekta Edisa Mešić ističe da utvrđena metodologija koordinisane brige maksimalno prevenira neželjene situacije nakon otpusta pacijenata sa mentalnim poteškoćama. U praksi se, dodaje ona, dešava da liječena osoba, nakon otpusta iz bolnice, zbog stigme neće da traži usluge zdravstvenih ustanova u svojoj sredini, prestaje da koristi i lijekove jer se osjeća dobro, zbog čega se stanje po pravilu ubrzo pogoršava - pa je neophodna ponovna hospitalizacija.
„Cilj ove metodologije je to da spriječi, a na način da osoba koja je otpuštena iz bolnice vrlo brzo bude uvezana sa centrom za zaštitu mentalnog zdravlja i centrom za socijalni rad u svojoj lokalnoj zajednici i da se uz njihovu pomoć maksimalno održava njeno zdravstveno i fukcionalno stanje, te osnažuju zdravi kapaciteti - što i jeste paradigma i cilj liječenja“, napominje Mešićeva.
Branka Sladojević, načelnik Odjeljenja za porodičnu i dječiju zaštitu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ističe da je upravo međusektorska saradnja u brizi za mentalno oboljele osobe - najbolji put ka njihovoj rehabilitaciji, tim prije što ove osobe često dolaze iz specifičnih porodičnih okolnosti, a zbog smanjene funkcionalnosti imaju i veće potrebe za uslugama iz oblasti socijalne zaštite.
„Ovo je samo poboljšanje prakse koja već postoji – sada je to konkretizovaniji zajednički model, zahvaljujući kojem postoji bolja koordinacija između bolnica, centara za mentalno zdravlje i centara za socijalni rad. Postoji precizna procedura kako se lice sa smetnjama u mentalnom zdravlju ne bi izgubilo u sistemu, pri čemu će podršku njihovim porodicama obezbijediti centri za socijalni rad i centri za zaštitu mentalnog zdravlja“, ističe Sladojevićeva.
Dodaje da je novi, inovativni zakon, usvojen kroz program reforme mentalnog zdravlja u BiH, predvidio i druge, kod nas još nerazvijene modalitete podrške, koje svaka lokalna zajednica može da razvija kao proširena prava za osobe sa poteškoćama u mentalnom zdravlju – poput stanovanja uz podršku, zaštićenog stanovanja ili smještaja u hraniteljskim porodicama, te podrške njihovom samostalnom životu.
Primarijus dr Goran Račetović, načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u Prijedoru i konsultant resornog ministarstva u „Projektu mentalnog zdravlja“, napominje da je program koordinisane brige inovativna usluga, preuzeta iz pozitivne prakse razvijenijih zemalja.
Podrazumijeva da se za osobu hospitalizovanu zbog mentalnih poteškoća, dok još bude u bolnici, kreiraju zajednički timovi za otpust koji će planirati njen povratak u zajednicu.
„To je naročito bitno za osobu koja nema samo medicinske, već i potrebe socijalnog, ekonomskog ili kombinovanog tipa. Na taj način mi nastavljamo rehabilitaciju, odnosno povratak u zajednicu i idemo ka onom cilju kojem danas psihijatrija i teži – a to je oporavak, a ne samo popravak stanja“, ističe dr Račetović.
Program koordinisane brige o osobama sa mentalnim poteškoćama nakon otpusa iz bolnice, kako je poručeno, samo je jedan od rezultata „Projekta mentalnog zdravlja u BiH“, koji na različite načine unapređuju ovu oblast zdravstva već 11 godina.
Na planu legislative napravljen je inovativan zakon sa pravilnicima, osnovano je preko 50 udruženja korisnika usluga mentalnog zdravlja, od kojih su već mnoga razvili brojne aktivnosti na uključivanju osoba sa mentalnim poteškoćama u zajednicu, a značajan korak napravljen je i u pravcu podrške profesionalcima – kroz program kojim je edukovano i sertifikovano 120 okupacionih terapeuta na području BiH.
