U saobraćajnim nezgodama u Republici Srpskoj, od januara do septembra ove godine, povrijeđeno je 26 vozača lakih ličnih električnih vozila, od kojih je 16 bilo mlađe od 18 godina. Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske upozoravaju na rizike upotrebe električnih trotineta, posebno među djecom i mladima, ali i otvaraju pitanje njihove bezbjedne upotrebe na ulicama Trebinja.
Od ukupnog broja povrijeđenih, sedmoro je zadobilo teške, a 19 lakše tjelesne povrede. Posebno zabrinjava činjenica da je među teško povrijeđenima šestoro djece i maloljetnika uzrasta od sedam do 17 godina.
Iza ovih brojki stoji ozbiljno upozorenje da električni trotinet nije obična dječija igračka, već prevozno sredstvo čija upotreba podrazumijeva poznavanje i poštovanje saobraćajnih propisa.
Prema podacima MUP-a, od 10.161 vozača koji su u posmatranom periodu prouzrokovali saobraćajne nezgode, njih 24 upravljala su lakim ličnim električnim vozilom, što čini oko 0,24 odsto. Iako je njihov udio u ukupnom broju vozača koji su prouzrokovali nezgode relativno mali, broj povrijeđenih maloljetnika svakako zaslužuje pažnju.
Šta kažu propisi, a šta praksa?
Prema važećim propisima, lakim ličnim električnim vozilima prve i treće klase mogu upravljati lica sa navršenih 12 godina, dok je za drugu i četvrtu klasu potrebno više od 14 godina i odgovarajuće poznavanje saobraćajnih propisa.
Vozila prve i treće klase koriste površine namijenjene pješacima, uz ograničenje brzine na šest kilometara na čas, dok se vozila druge i četvrte klase kreću biciklističkim stazama i kolovozom, uz propisano ograničenje brzine do 25 kilometara na čas.
Za vozače druge i četvrte klase obavezna je i zakopčana zaštitna kaciga, a propisane su i identifikacione isprave i oznake za vozila.
Kazne za određene prekršaje iznose od 100 do 300 KM.
Međutim, pitanje nije samo šta zakon propisuje, već koliko su korisnici ovih vozila upoznati sa svojim obavezama i koliko ih dosljedno poštuju.
Trebinje – pitanje odgovornosti, a ne samo kontrole
Ova tema posebno je značajna i za Trebinje, grad u kojem su pješačke zone, trotoari i gradska šetališta važan dio svakodnevnog života.
Iako u objavljenim podacima MUP-a nije navedeno koliko se nezgoda sa električnim trotinetima dogodilo na području Trebinja, postoje razlozi da se o njihovoj upotrebi govori preventivno, prije nego što statistika postane povod za zabrinutost.
O problemu je ranije govorio i Dragan Pejdo, komandir Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Trebinje, koji je u izjavi za RTRS ukazao na nepravilno kretanje vozača lakih električnih vozila po kolovozu i trotoarima, nepropisno skretanje, prestrojavanje i oduzimanje prvenstva prolaza.
To su konkretni saobraćajni rizici, a ne samo pitanja vozačke kulture.
Zato se s pravom može postaviti pitanje koliko su mladi vozači u Trebinju upoznati sa pravilima, da li roditelji znaju pod kojim uslovima njihova djeca smiju upravljati električnim trotinetima i koliko se pažnje posvećuje edukaciji.
Odgovornost se, međutim, ne završava na mladim vozačima. Roditelj koji djetetu omogući korišćenje električnog trotineta mora biti svjestan da uz kupovinu vozila dolazi i obaveza da dijete nauči kako da bezbjedno učestvuje u saobraćaju.
Zakon predviđa i odgovornost roditelja ili staratelja u određenim slučajevima kada dijete mlađe od 14 godina počini prekršaj zbog propuštanja dužnog nadzora.
Prevencija prije statistike
Električni trotineti mogu biti praktično i korisno prevozno sredstvo. Nema razloga da se njihova upotreba unaprijed osuđuje, niti da se svi vozači predstavljaju kao neodgovorni.
Ali postoji razlog da se insistira na poštovanju propisa, prilagođavanju brzine, pažljivom kretanju u blizini pješaka i odgovornosti prema drugim učesnicima u saobraćaju.
Za Trebinje bi zato bilo korisno da javnosti budu dostupni precizni podaci o broju nezgoda i prekršaja u kojima su učestvovala ova vozila, kao i informacije o preventivnim aktivnostima policije i obrazovnih ustanova.
To bi omogućilo da se o problemu govori na osnovu činjenica, a ne pretpostavki.
Jer 26 povrijeđenih vozača u Republici Srpskoj, među kojima 16 maloljetnika, nisu brojke koje treba dramatizovati, ali ni olako zaboraviti.
Trebinje ne mora čekati sopstvenu zabrinjavajuću statistiku da bi se ozbiljno govorilo o bezbjednosti električnih trotineta.
U saobraćaju je uvijek bolje upozoriti na vrijeme nego naknadno tražiti odgovor na pitanje da li je nesreća mogla biti spriječena.
