U eri u kojoj nam je dostupno sve, kao da nešto ipak nedostaje pa nije čudno da se neprekidno govori o značaju očuvanja zdravlja preko namirnica koje konzumiramo, njihovoj ispravnosti i zaštiti, od sjemena do krajnjeg proizvoda. Kako pravilno uzgojiti, ali i pripremiti i tretirati zemljište i poljoprivredne kulture, postalo je imperativ današnjice. I kada se učini da je to nešto što svako ko se bavi poljoprivredom zna, ipak ne treba zanemariti nauku i struku. Naročito ako savjeti i znanja dolaze od nekoga ko je odlične teorijske temelje usavršio praktičnom primjenom u velikim korporativnim kompanijama, poput naše sugrađanke Hajdane Mrkaić, inžinjera za zaštitu biljaka.
Zahvaljujući dobroj podlozi iz hemije i biologije u trebinjskoj gimnaziji, kako nam kaže, upisala je Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, smjer Fitomedicina – naučna oblast koja proučava zdravlje biljaka i zaštitu od raznih štetnih organizama i faktora. Studije je završila 2014. godine i kao jedan od boljih studenata ostala u Novom Sadu, ne želivši da propusti priliku da znanja primijeni i u praksi.
Sa izrazitim smislom za estetiku, istraživačke i kreativne prirode koja traži da se razvija, uporedo je završila i sarajevsku IT akademiju, stekavši zvanje 3D dizajnera - 3D Design&CAD, što joj omogućava da, osim unutrašnjeg dizajna, radi planiranje vrtova i zelenih površina, vizualizaciju projekata, renderovanje, 3D modelovanje, poput kreiranja namještaja, industrijskih proizvoda, ambalaže, kao i logo dizajn i brendiranje. Decenija karijere u velikim poslovnim sistemima u Srbiji te hrvatskom i crnogorskom primorju, bila je nemjerljivo iskustvo pa otud i njena sposobnost da na jedinstven način spaja nauku sa kreiranjem prostora i zelenih površina u realnom okruženju.
„Radeći u tri korporativna sistema, imala sam priliku da budem uključena u sektore marketinga i prodaje, stručne podrške, održavanje i dizajn zelenila kao i operativni dio u luksuznom resortu. To me je izgradilo u poslovnom smislu i omogućilo mi da steknem nesvakidašnje iskustvo“, kaže nam Hajdana.
Mogućnost da teorijska znanja primijeni bilo je ono što svaki student sanja i čemu se nada od momenta kada postaje brucoš do sticanja diplome. Naročito kada je riječ o nauci koja sama po sebi ne može i ne smije da stagnira.
„Kada sam upisala studije, nas je tada bilo oko 300 studenata na Poljoprivrednom fakultetu, a vodila nas je starija garnitura profesora. Tražili su maksimum i u znanju i u stručnoj praksi i sa fakulteta smo izlazili zaista spremni za rad. Moje prvo poslovno iskustvo bilo je u grčkoj Šećerani u Vojvodini, kao stručna podrška u planiranju zaštite parcela proizvođača šećerne repe gdje sam, baveći se Iso standardima proizvodnje stekla i Hasap sertifikat. Potpuno nova znanja omogućila mi je hemijska kuća „Agrosava“, koja proizvodi svoje pesticide, hibride kukuruza i folijarnu prihranu. Bila sam zadužena za sektor marketinga na području Južne Bačke i Novog Sada. Veoma zanimljiv terenski posao kao marketing referent. Najznačajnije je da je sve bilo vezano za struku i pružilo mi značajnu priliku u ozbiljnom poslovnom svijetu“.
Vještine i znanje, usavršila je i u crnogorskom resortu „Porto Montenegro“ u landscaping sektoru, na poziciji asistent menadžera u održavanju zelenila. Jednoj posve drugačijoj priči, iz koje je, investirajući u znanje, iz sebe opet izvukla maksimum. Sve to, navelo ju je da se vrati u Trebinje i u svom gradu doprinese u onome u čemu je najbolja – zaštiti biljaka i poljoprivrednih kultura.
NAUKA I DIZAJN U SAVRŠENOM SKLADU
„Volim unutrašnji dizajn, a radeći u Porto Montenegru naučila sam mnogo o ukrasnim biljkama, koje nismo izučavali na fakultetu a koje uspijevaju na našim područjima. Upravo taj domen rada i moja vječita ljubav prema crtanju i estetici, odveli su me u smjeru 3D dizajna. Kroz programe u kojima crtam danas mogu napraviti nekoliko verzija eksterijera i enterijera sa različim vrstama biljaka. Uz to, iskustvo u održavanju zelenila primjenjujem i kroz struku. I fitomedicina i dizajn su inovativni i pružaju raznovrsne mogućnosti, za koje se nadam da ću imati priliku da ih ponovo realizujem i u praksi“.
Iako trenutno bez posla, njena stručnost i postignuća u velikim kompanijama, sugerišu da je Hajdana timski igrač koji odlično zna kako da od teorije napravi mnogo više u praksi i, najvažnije, nauku približi običnom čovjeku.
„Cilj fitomedicine je očuvanje zdravlja biljaka, povećanje prinosa i proizvodnje kvalitetne i bezbjedne hrane. Istražuje bolesti koje uzrokuju gljive, bakterije, virusi i drugi mikroorganizmi i proučava štetočine - insekte, grinje, nematode, koje mogu oštetiti biljke i smanjiti prinos. Posebna pažnja se posvećuje korovima - herbologija, koji konkurišu gajenim biljkama na vodu, svjetlost i hranljive materije. Tu, prvenstveno govorimo o pesticidima. Insekticidi suzbijaju insekte, herbicidi korove a fungicidi patogene - bolesti izazvane mikroorganizmima. Govorimo o toksičnim preparatima, koji uz pravilnu primjenu, propisanim dozama i uz poštovanje karenci, daju veliki značaj u hemijskoj zaštiti biljaka. Načini djelovanja pesticida mogu biti preventivni kada djeluju prije napada štetnika, kurativni – kada se već javila bolest i eradikativni – sprečavaju dalje klijanje spora i buduće napade na zdravu biljku“, objašnjava ovaj inžinjer za zaštitu biljaka.
Shodno našem podneblju i bogatstvu biljnim kulturama, podsjeća, prvi korak ka unapređenju procesa poljoprivredne proizvodnje u proljeće kreće sa pravilnim provođenjem preventivnih mjera tokom zimskog orezivanja biljaka. Primjena ‘’plavog’’ prskanja, naglašava, značajno priprema biljke za predstojeću vegetaciju.
„Biljka nikad ne laže i uvijek pokaže stanje kakvo jeste, zato je važno pripremiti zdrave sadnice, čiste i nezaražene, ukloniti osušene i zaražene grane kao i biljne ostatke koje mogu biti izvor zaraze. Cilj’’plavog’’ prskanja, odnosno upotreba bilo kog oblika bakra uz mineralno parafinsko ulje ili okvašivač u stvari je borba protiv prezimljujućih formi štetočina. Uz adekvatne agrotehničke i pomotehničke mjere - rezidba, priprema zemljišta, prihrana, đubrenje, navodnjavanje, omogućavamo pravilan rast i razvoj biljaka tokom cijele godine. Prilikom đubrenja, bitno je da u zemljište unesemo dovoljno hranljivih materija, kako bismo ih biljkama obezbijedili u dovoljnim količinama. Primjena folijarne, odnosno prihrana preko lista, može nadomjestiti deficite, ukoliko se jave u narednim fenofazama biljaka“.
S obzirom da fitomedicina veliki akcenat stavlja na zdrav i kvalitetan rod i bezbjedne namirnice, kao najvažniji savjet proizvođačima, napominje pravilnu primjenu sredstava za zaštitu biljaka i pridržavanje preporučenih doza. U tom smislu, izdvaja i neke od najvećih izazova u zaštiti biljaka.
„Prvi nastaje kada insekti, patogeni i korovi postanu rezistentni na dejstvo pesticida, što zahtijeva korištenje pesticida koji pripadaju drugačijoj hemijskoj grupi jedinjenja. Pored toga, izazov čine i evidentne klimatske promjene. Kada imamo dosta kišovitih dana zaredom, to stvara idealne uslove za širenje gljivičnih obolenja jer kiša i vjetar lako prenose patogene sa biljke na biljku što ubrzava infekciju. Stalna vlaga pogoduje stvaranju plamenjače, pepelnice i truleži korijena kod voća i povrća. Sa druge strane, duži niz sušnih dana može oslabiti fiziološke procese u biljkama, poput fotosinteze, disanja, zatvaranja stoma i transpiracija, što dovodi do uvenuća biljaka. Klimatski faktor zna biti ozbiljan problem, naročito vlaga koja predstavlja prijetnju za stvaranje truleži korijena, zbog čega je važno da se zemljište prosuši. Za zaštitu biljaka važan je i blok-tretman, odnosno split-aplikacija, gdje koristimo različite efikasne preparate u razmacima 7 do 10 dana. Može se, takođe, desiti deficit mikroelemenata u zemljištu, što biljka pokaže simptomično i onda je bitna folijarna prihrana preko lista, kada koristimo tečna đubriva u kombinaciji sa više mikroelemenata“.
POSTUPATI PO PRAVILIMA STRUKE
„Najkvalitetnija sjemena proizvedena su u laboratorijskim uslovima u Naučnim institutima, kakve mi imamo u Banjaluci, Beogradu, Novom Sadu i najbolje bi bilo sjeme kupiti upravo tu. Drugo je Poljoprivredni fakultet jer usko sarađuju, a treća opcija Poljoprivredna apoteka. Možda su sadnice skuplje, ali su sigurno pouzdanije. Sjemena sa pijace, sa druge strane, mogu biti zaražena, što se golim okom ne vidi. Prilikom radova u bašti trebamo biti savjesni i ako neko u blizini ima pčele preporuka je da se koriste pesticidi koji za njih nisu štetni, kao na primjer Movento od Bayera. Važno je naglasiti da prekomjerna primjena pesticida, može znatno da utiče na kvalitet zemljišta u smislu da se jave rezidue istih. One se, u zavisnosti od vodno-vazdušnog kapaciteta i propusnosti zemljišta, teže ispiraju. Zato je potrebno redovno praćenje i monitoring štetočina, pridržavati se pravilnog razmaka između biljaka i u redovima, kao i optimalno navodnjavanje. Što se tiče đubrenja, preporučljiva je kombinacija mineralnih i prirodnih đubriva, a tokom ljeta folijarnih, za stresne, odnosno sušne uslove, na primjer Megafol. Ukoliko se rade blok tretmani tj. split aplikacija, preporučljivo je mijenjati aktivne materije u pesticidima, kako se ne bi javila rezistentnost. Za sve poljoprivredne radove postoje određeni načini kako se izvode, a najvažnije je držati se uputstava. Ako se prati tačno što kaže struka neće biti greške“.
Shodno velikom broju sunčanih dana u godini, poljoprivreda u Hercegovini, ističe, ima tu prednost što nemamo pojavu novih bolesti i insekata, izuzev rijetko, prilikom uvoza stranih sorti. Zbog prirodnih predispozicija, smatra, nije je teško modernizovati.
„Može se unaprijediti kroz kombinaciju moderne tehnologije, edukaciju i povezivanjem proizvođača sa tržištem. Bilo bi korisno uvođenje savremene mehanizacije, sistema navodnjavanja - kap po kap i digitalno praćenje parcela. Zatim, ogledna polja, edukacija proizvođača o pravilnoj primijeni pesticida, o biološkoj zaštiti i organskoj poljoprivredi, izbor otpornih sorti, poboljšanje infrastrukture i tome slično“.
Sa kolegama u hemijskoj kući "Agrosava" Novi Sad
Govoreći o zastupljenosti ove naučne oblasti u Republici Srpskoj i BiH, kaže da prati evropske i svjetske tokove, koji ipak sve više pažnje posvećuju biološkoj zaštiti biljaka i organskoj poljoprivredi.
„Riječ je o preparatima koji se zasnivaju na korisnim bakterijama i prirodnim neprijateljima štetočina i patogena, umjesto hemije. Na primjer, korisni insekti – bubamare koje se hrane lisnim vašima, zatim mikroorganizmi – bakterije i gljive koje su antagonisti bolesti. Ovim se smanjuje upotreba hemijskih preparata. U vezi sa tim popularna je i organska poljoprivreda, digitalno praćenje usjeva i parcela uz pomoć dronova, precizna poljoprivreda i slično. Fitomedicina u BiH je prisutna, zapravo pratimo prilagođavanje evropskim standardima, ali treba raditi na jačanju poljoprivrede kao primarne djelatnosti otvaranjem laboratorija za analizu zemljišta i organizovanjem edukacija poljoprivrednih proizvođača. U Trebinju me raduje priličan broj onih koji žele da se posavjetuju sa agronomom i unaprijede poljoprivredne djelatnosti, na korist cijele zajednice“, naglašava Hajdana Mrkaić.
Nauka neupitno traži vrijeme, ali uz nekoga ko zna kako da svu kompleksnost pojednostavi, vrlo brzo može dati rezultate. Hajdana Mrkaić i njena težnja da fitomedicinu smjesti u dugoročne okvire hercegovačke poljoprivrede, primjer su kako znanje i praksa mogu savršeno da komuniciraju. Posebno na polju zaštite poljoprivrednih kultura Hercegovine, ali i edukacije proizvođača o sredstvima i načinima koja se u te svrhe koriste. A uz dizajnerska i iskustva u održavanju zelenila i ukrasnog bilja, koje primjenjuje i kroz ovu naučnu oblast, otvara vrata i ka savremenim proizvodnim procesima. Zato vjerujemo da njeno vrijeme za sveobuhvatni pristup poljoprivrednim kulturama i zaštiti biljaka na našem, po mnogo čemu blagorodnom podneblju, tek dolazi!
